Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
"Domaća trgovina" preuzela "Maxi" i "Tempo" u Crnoj Gori
Crnogorska kompanija "Domaća trgovina" preuzela je danas Maxi, MiniMaxi i Tempo objekte u Crnoj Gori.

Kako je navedeno u današnjem saopštenju iz "Domaće trgovine", poslovni odnos sa dosadašnjim vlasnikom tih objekata belgijskom kompanijom “Delhaize” nastaviti će se kroz franšiznu saradnju, što će omogućiti dostupnost popularnih robnih marki "365" i "Premia".

Dodaje se da je "Domaća trgovina", kao preduzeće koje preuzima Deliz operacije u Crnoj Gori, nova članica "Expo grupe", koja će u narednoj godini zapošljavati više od 1,2 hiljade ljudi.

"Domaća trgovina", kako se navodi, nastaviće da razvija svoj lanac kroz otvaranje novih objekata, na atraktivnim i frekventnim lokacijama u čitavoj Crnoj Gori.
"Cilj Domaće trgovine je postavljanje novih standarda u trgovini i da svojim saradnicima pruži zdravu finansijsku i poslovnu relaciju, a svim potrošačima veći komfor kupovine i mogućnosti dodatnih ušteda", navedeno je u saopštenju.


Čeka se procena vrednosti fabrike - Očekuje se da "Jugoremedija" iz stečaja izađe kao akcionarsko dr
Proces reorganizacije "Jugoremedije" došao je u fazu kada će biti naložena nova procena vrednosti kapitala fabrike, potvrđeno je "Danasu" u Privrednom sudu u Zrenjaninu, gde se vodi stečajni postupak nad ovim dužnikom.

Fabrika je data u zakup kako bi se od tog prihoda pokrili troškovi stečaja, a novosadski proizvođač lekova "Union medic", kao zakupac, pokrenuo je proizvodnju, što znači da zakup i plan reorganizacije koji treba da bude dat na usvajanje teku istovremeno. U međuvremenu dolazi do promene u strukturi poverilaca, jer je osnivačka prava beogradske firme "Blue Rose Found", koja je imala pravo da predloži plan reorganizacije, otkupio "Union medic".

- Ta promena ne utiče na tok stečaja, jer ovaj fond i dalje sa Hypo bankom, koja ima više od 30% potraživanja "Jugoremedije", ostaje predlagač reorganizacije. Nas zanima zakonitost postupka, a ustupanje osnivačkih prava nije od značaja za tok predmeta. Stečajni upravnik je podneo zahtev za novu procenu kapitala, o čemu je sud izvestio predsednika Skupštine poverilaca i Odbora poverilaca, koji nije odgovorio na zaključak da se procena izvrši. Sa procenom se saglasio i predlagač "Blue Rose Found". Suština je u tome da su prema prvobitnoj proceni stečajnog upravnika dugovi "Jugoremedije" veći od imovine preduzeća, što nas vodi primeni mere poništenja akcija tako da ćemo naložiti novu procenu celokupne vrednosti fabrike - objasnio je sudija Milan Pajtašev iz Privrednog suda u Zrenjaninu.

Upravo vrednost akcija je ono što brine grupu poverilaca iz kategorije malih akcionara. Nova procena kapitala proveriće podatke koje je stečajni upravnik dao u svom ekonomsko-finansijskom izveštaju, za koji je na prvom ročištu istakao da nije obuhvatio prava - intelektualnu svojinu, licence, žigove.

- U Zrenjaninu ima oko 2.000 malih akcionara i naš je interes da dođe do nove procene kapitala. Podsećam da je država u maju 2011. godine procenila "Jugoremediju" na 56 mil EUR, posle je vrednost fabrike procenjena na 22 miliona dinara. Nama je u interesu da fabrika iz reorganizacije izađe kao akcionarsko društvo a ne kao društvo sa ograničenom odgovornošću, što je predloženo planom reorganizacije. Ne smeta nam ni zakup, ni što fabrika radi - objašnjava Branislav Markuš, predsednik Skupštine poverilaca.

Stečaj u "Jugoremediji" može da se završi samo na dva načina, usvajanjem podnetog plana reorganizacije nakon nove procene vrednosti fabrike o čemu će poverioci odlučivati ili bankrotom i prodajom imovine, ukoliko se plan ne usvoji. Inače, zrenjaninska farmaceutska kuća pokrenula je proizvodnju 18. novembra nakon tromesečnih priprema. Na posao je vraćena grupa od 86 bivših radnika, a tržištu je počela isporuka nekoliko poznatih i neophodnih preparata, među kojima je aminofilin.

Anonimni dopis

Zrenjaninskim medijima, dan nakon pokretanja proizvodnje u fabrici lekova, stigao je anoniman dopis naslovljen "Orkestrirana prevara "Jugoremedije", poverilaca, države i malih akcionara" sa kopijama zahteva za novu procenu u ime akcionara, izveštajem na osnovu koga je "Jugoremedija" otišla u stečaj, izveštajem o proceni vrednosti kapitala i sa pravilima tendera. U dopisu, koji je potpisan sa "Suvišni ljudi" se kritikuju država, stečajni upravnik, sud i upozorava da se "šteta iz ove situacije prenosi i na "Penpharmu", fabriku penicilina u kojoj je "Jugoremedije" suvlasnik".


S Kinezima ugovorena izgradnja novog bloka TE "Kostolac" - Vrednost ugovora 715,6 mil EUR
"Elektroprivreda Srbije" (EPS) potpisala je danas ugovor sa kineskom kompanijom CMEC ("China Machinery Engineering Corporation") o gradnji trećeg bloka termoelektrane "Kostolac B" i o proširenju ugljenokopa.

Vrednost ugovora je 715,6 mil EUR.

Ugovorom koji je potpisan u Vladi Srbije predviđena je izgradnja bloka snage 350 megavata koji bi treblo da počne da radi krajem 2019. godine, a predviđeno je i proširenje proizvodnje površinskog ugljenokopa Drmno s devet na 12 miliona tona uglja godišnje.

Mnistarka energetike Zorana Mihajlović kazala je da se Srbija konačno posle 25 godina obavezala da počne da gradi jedan novi blok u elektrani.

Mihajlović je istakla da će treći blok u Termoelektrani "Kostalac" obezbediit potunu stabilnost u snabdevanju Srbije strujom.

Ministarka je rekla da je s partnerima iz Kine dogovoreno da se poštuju rokovi i da izgradnja počne do kraja 2014. godine.

- Očekujem da će se 2019. godine biti pušten u rad novi blok u Kostolcu koji će, zajedno sa blokovima B1 i B2, davati 20% proizvodnje elektične energije u Srbiji - rekla je ministarka energettike.

Ugovor je sklopljen u okviru Sporazuma Kine i Srbije o ekonomskoj i tehnickoj saradnji u oblasti infrastrukture.

Predlogom državnog budžeta Srbije za 2014. godinu predviđeno je davanje garancije za kredit kineske Eksim banke od 608,3 miliona evra namenjen realizacijji druge faze projekta modernizacije Termoelektrane "Kostolac B".

Taj državni zajam predviđen je u okvirnom sporazumu, potpisanom 2010. godine. Kamatna stopa je fiksna i iznosi 3% godišnje, grejs period je pet godina i rok otplate 10 godina.

Sama cena novog bloka B3 je 613 mil USD, a oprema za proširenje rudnika košta 97,6 mil USD.

Kineska komapnija CMEC realizuje i prvu fazu projekta u Termoelektrani i kopovima Kostolac, za 344,7 mil USD, što obuhvata revitalizaciju blokova "B1" i "B2", izgradnju postrojenja za odsumporavanje, luke, puta i pruge.


"Hansa flex" širi poslovanje u Srbiji - Svetski gigant iz oblasti hidraulike i fluidne tehnike posle
Kompanija "Hansa Flex", osnovana pre 51 godinu kao mala porodična radionica za izradu hidrauličkih creva u Bremenu, izrasla je u svetskog giganta iz oblasti hidraulike i fluidne tehnike sa oko 400 lokacija širom sveta od Kine do Amerike. U Srbiji su prisutni već 12 godina i posluju sa 1.000 kupaca.

- Firma se konstantno širi, prošle godine je imala rast od 25%. Osim 400 lokacija tu je i oko 270 pokretnih servisa za izradu creva na licu mesta, od kojih je jedan u Beogradu. Planovi kompanije su da do kraja 2020. godine ima 1.000 poslovnica širom sveta – kaže za "eKapiju" Aleksandar Pljevaljčić, menadžer kompanije "Hansa Flex" za Srbiju.

Kako bi ispunili planove u našoj zemlji, u novembru su otvorili predstavništvo i u Nišu.

- Koncept "Hansa Flex"-a je mreža poslovnica i biti što bliže kupcu. Iz tog razloga smo otvorili poslovnicu u Nišu koja će biti zadužena za kupce iz te regije tako da sada imamo ukupno 3 poslovnice: Beograd, Kragujevac i sada Niš. Dosta građevinskih projekata je u toku u toj oblasti, dosta njih se još planira, Niš je nekadašnji, a nadamo se i budući industrijski gigant i mi jednostavno moramo biti tu - kaže Pljevaljčić.

Kako navodi, "Hansa Flex" je imao uspešnu godinu iza sebe i rast od oko 50%.

- Očekivanja su nam doduše bila veća ali su izostale veće investicije u Srbiji koje su bile najavljene tako da i mi delimo sudbinu većine preduzeća u Srbiji koja zavise od investicionih projekata, pre svega u sektoru građevine.

Naš sagovornik kaže da je matična kuća "Hansa Flex" iz Bremena zadovoljna poslovanjem u Srbiji i da planiraju dalje širenje i rast mreže kako bi pokrili kompletnu teritoriju.

- Osim toga, širi se i paleta proizvoda i usluga "Hansa Flex"-a praktično na dnevnoj bazi.

Proizvodi i usluge kompenije "Hansa Flex" u Srbiji

"Hansa-Flex" ima centralizovanu nabavku tako da se sve poslovnice snabdevaju iz dva centralna kompjuterizovana skladišta sa oko 70.000 artikala što obezbeđuje identičan kvalitet širom sveta. Paleta proizvoda je široka ali se ukratko može svesti na nekoliko grupa:

- Tehnika cevnih vodova za hidrauliku i pneumatiku (creva, priključci, adapteri, pribor...)
- Hidrauličke komponente (pumpe, ventili, cilindri...)
- Industrijska creva i priključci (voda, vazduh, hemija, prehrana...)

- U Srbiji je dostupno sve to osim projektovanja sistema i remonta cilindara što se radi u našem hidrauličkom centru u Dresdenu gde je smeštena i naša Hirdraulička akademija - dodaje naš sagovornik.


NIS na prvom mestu po prihodu i profitu
Naftna industrija Srbije (NIS) je po dobiti i prihodu na prvom mestu liste najuspešnijih preduzeća u Srbiji u 2012. koja je u sredu objavljena u publikaciji BIZNIS TOP mesečnika "Biznis i finansije".

Dobit NIS-a u prošloj godini bila je 49,5 milijardi, a ukupan prihod 230,1 milijardu dinara.

Na drugom mestu po dobiti je Telekom Srbija (11,3 milijarde), a na trećem Telenor (10,6 milijardi dinara).

Slede Tarket iz Bačke Palanke (9,8 milijardi), Sunoko iz Novog Sada (6,1 milijarda), Fertil iz Bačke Palanke (3,1 milijarda), HE "Djerdap" Kladovo (2,9 milijardi), Hemofarm iz Vršca (2,8 milijardi), Tigar tajers iz Pirota (2,8 milijardi), Imlek iz Beograda (2,7 milijardi).


Prihod Tigra 2,3 mlrd. dinara
Kompanija "Tigar" a.d. ostvarila je u prvih devet meseci ove godine 2,3 milijarde dinara prihoda od prodaje proizvoda i usluga.

To je za 21 posto manji učinak u poređenju sa istim periodom prošle godine, ali je poslovni dobitak uvećan skoro tri puta u odnosu na prošlu godinu i sada iznosi preko 90 miliona dinara.

Kako se navodi u saopštenju te kompanije, dostavljenom Tanjugu, ključno obeležje ovog perioda, prema oceni Nadzornog odbora, i dalje su veoma teški uslovi poslovanja, uz evidentan rast industrijskih i komercijalnih aktivnosti od početka drugog i tokom trećeg tromesečja, a posle niskog obima poslovanja na početku 2013.

"Iako je u trećem kvartalu poslovni rezultat pozitivan, ukupni gubitak u periodu januar-septembar, na konsolidovanom nivou iznosi 730 miliona dinara, dok je poslovni gubitak 319 miliona dinara", navode u kompaniji Tigar.

U periodu januar-septembar, prihodi od prodaje robe, proizvoda i usluga na konsolidovanom nivou iznosili su 2,3 milijarde dinara, što je 21 odsto niže u odnosu na prvih devet meseci 2012. godine, a od prodaje Tigrovih proizvoda ostvareni su prihodi od 1,4 milijarde dinara, od čega je u izvozu realizovano više od 70 odsto.

Najznačajnija izvozna tržišta za Tigrove proizvode i tokom prva tri kvartala ove godine bile su zemlje Evropske unije, gde je plasirano 84 odsto, dok je u regionu Balkana prodato 12 odsto ukupnog izvoza Tigra, kažu u toj kompaniji.

"Najzastupljeniji program u izvozu i tokom prva tri tromesečja bila je gumena obuća, čije učešće u ukupnom plasmanu na inostrana tržišta, u trećem kvartalu, dostiže 90 odsto. U okviru ovog programa, posle višemesečnog zastoja, u trećem tromesečju ponovo su realizovane isporuke na kanadsko tržište", navodi se u saopštenju kompanije Tigar, koje je dostavljeno Tanjugu.

Proteklih dana oglasio se i sindikat ove kompanije koji je apelovao na Vladu Srbije da realizuje već odobrene bankarske garancije na iznos od 20 miliona evra, čime bi se omogućila normalizacija poslovanja i rasterećenje kompanije od dugova ka komercijalnim bankama.


Vojvođanska banka ulaže 6 mil EUR u unapređenje poslovanja u 2014.
Vojvođanska banka a.d. Novi Sad je tokom prvih šest meseci 2013. godine uspostavila trend snažnog rasta prihoda iz svih segmenata poslovanja, ostvarivši neto dobit od 1,322 milijardi dinara, što je svrstava među prvih pet banaka na domaćem tržištu.

Kako je danas saopštio menadžment te banke, rast prihoda posledica je povećane dinamičnosti poslovanja banke tokom ove godine, kao i konkurentne ponude.

Ukupni krediti banke su 30. juna iznosili 76,038 milijardi dinara, a depoziti građana i pravnih osoba 80,940 milijardi dinara.

- Odličan poslovni rezultat Vojvođanske banke posledica je mogobrojnih sitemskih unapređenja koje smo sproveli tokom prethodne tri godine, ali iznad svega on je rezultat čvrstih veza i saradnje našeg menadžmenta, zaposlenih i klijenata. Za nas, on je posebno značajan kada uzmemo u obzir intenzivnu konkurenciju i vrlo izazovne ekonomske prilike u zemlji. Takođe, planiramo da investiramo 6 mil EUR u unapređenje poslovanja tokom 2014. godine, što će stvoriti dodatnu vrednost za sve naše klijente, privredu i lokalnu zajednicu – izjavio je Marinos Vathis, predsednik Izvršnog odbora Vojvođanske banke.

Kako je Vathis rekao za "eKapiju", prvi rezultati Nedelje štednje pokazujuda su depoziti na istom nivou kao i do sada. Iako su kamate svugde u padu, klijenti nisu povlačili novac.

Vojislav Lazarević, član Izvršnog odbora, je rekao da kada je reč o keš kreditima, procenat klijenata koji kasne u otplati je 8-9%.

Kada je reč o ukupnom broju nenaplativih kredita (NPL), taj procenat u Vojvođanskoj banci iznosi 13-14%. Konkretno, u sektoru privrede teško naplativo je oko 16% kredita.


Srbiji milijarda $ kredita od Kine
Srbija je uspela da dobije jednu milijardu dolara kredita od ukupno 3 po najpovoljnijim uslovima koje je Kina namenila za 16 zemalja centralne i istočne Evrope.

Ministar saobraćaja Aleksandar Antić kazao je da deo od milijarde dolara ide za izgradnju auto-puta Beograd-Čačak, a drugi deo za nov blok u Teremoelektrani "Kostolac B" i za proširenje ugljenokopa.

"To je veliki uspeh i za Srbiju kao društvo jer je pokazala da ima dobre i adekvatne projekte", kazao je ministar na konferenciji za novinare posle potpisivanja ugovora vrednosti 700 miliona dolara za projekat u Kostolcu.

Antić, koji je i koordinator Srbije za međudržavnu saradnju Kine i 16 zemalja centralne i istočne Evrope, istakao je da je Kina planira da plasira deset milijardi evra kredita za infrastukturne projekte u tim regionima.

U Bukureštu će se 25-27. novembra održati sastanak predsednika Vlade Kine Lija Kećijanga sa 16 premijera zemalja Srednje i Istočne Evrope, a dolazi i predsednik Vlade Srbije Ivica Dačić.

Antić je kazao da su već dogovoreni sastanci Dačića sa premijerom Mađarske Viktorom Orbanom i premijerom Kine.

"Jedna od ključnih tema biće mogućnosti rehabilitacije pruge između Beograda i Budimpešte", kazao je on.

Antić je ocenio da se kroz mehanizam finansiranja koji nudi Kina, otvara perspektiva razvoja čitavog regiona, a "na nama je da zajedno s kineskim prijateljima nađemo projekte, i modalitete za finansiranje jer se Srbija trenutno nalazi na crvenoj liniji kreditne zaduženosti i moramo da vodimo računa da je ne pređe".


Porasla svetska proizvodnja čelika
Svetska proizvodnja čelika je u oktobru porasla za 6,6 odsto na godišnjem nivou, pokazuju danas objavljeni podaci Svetske asocijacije za čelik.

Pri tom je Kina, najveći svetski proizvođač čelika, nadmašila celokupan rast proizvodnje.

Kina, kao vodeći proizvođač čelika, zabeležila je u oktobru rast proizvodnje od 9,2 odsto na 65,1 milion tona, dok je proizvodnja u Japanu porasla za 7,7 odsto na 9,5 miliona tona, prenosi Frans pres.

Proizvodnja u SAD porasla je 8,7 odsto na 7,4 miliona tona, a u EU za četiri odsto.

Nemačka, kao najveći evropski proizvođač čelika, povećala je proizvodnju za 1,9 odsto, dok je u Španiji porasla 23,9 odsto, a u Britaniji 17,9 odsto.

Međutim, Italija, kao drugi najveći evropski proizvođač čelika, zabeležila je pad proizvodnje čelika od 10,1 odsto, dok je Francuska, treći evropski proizvođač čelika, zabeležila pad proizvodnje od 1,8 odsto.

Dok u svetu raste proizvodnja čelika, sudbina smederevske Železare i dalje je neizvesna. Ministar Saša Radulović izjavio je sinoć da postoje investitori zainteresovani za ulaganje i preuzimanje Železare Smederevo.


Investicije 2012. veće nego u 2011.
Ostvarene investicije u Srbiji u 2012. godini bile su veće za 21,4 odsto nego u prethodnoj godini, saopštio je Republički zavod za statistiku.

Prema rezultatima godišnjeg istraživanja "Investicije u osnovne fondove", investicije u nove osnovne fondove uvećane su za 23,4 odsto.

Posmatrano po regionima, 44,3 odsto investicija u 2012. godini ostvareno je u Beogradskom regionu, 23,6 odsto u Regionu Vojvodine, 23,3 odsto u Regionu Šumadije i Zapadne Srbije i 8,8 odsto u Regionu Južne i Istočne Srbije.

Najviše investicija u osnovne fondove bilo je u sektoru prerađivačke industrije (34,6 odsto), u sektoru trgovine (9,9 odsto) i sektoru snabdevanja električnom energijom, gasom i parom (9,1 odsto), saopštio je Republički zavod za statistiku.

U saopštenju nije naveden iznos investicija.


Investicije 2012. veće nego u 2011.
Ostvarene investicije u Srbiji u 2012. godini bile su veće za 21,4 odsto nego u prethodnoj godini, saopštio je Republički zavod za statistiku.

Prema rezultatima godišnjeg istraživanja "Investicije u osnovne fondove", investicije u nove osnovne fondove uvećane su za 23,4 odsto.

Posmatrano po regionima, 44,3 odsto investicija u 2012. godini ostvareno je u Beogradskom regionu, 23,6 odsto u Regionu Vojvodine, 23,3 odsto u Regionu Šumadije i Zapadne Srbije i 8,8 odsto u Regionu Južne i Istočne Srbije.

Najviše investicija u osnovne fondove bilo je u sektoru prerađivačke industrije (34,6 odsto), u sektoru trgovine (9,9 odsto) i sektoru snabdevanja električnom energijom, gasom i parom (9,1 odsto), saopštio je Republički zavod za statistiku.

U saopštenju nije naveden iznos investicija.


Država se povlači iz KBM banke
Predsednik Izvršnog odbora KBM banke Alojz Kovše kaže da će za nekoliko dana Vladi Srbije biti isplaćeno 5,6 miliona evra za 12,89 odsto vlasništva u toj banci.

Na sastanku Slovenačkog poslovnog kluba, on je rekao da je ugovorom o kupovini tadašnje državne Kredi banke između Nove KBM Maribor i Vlade Srbije predvođeno da država ostane kao manjinski vlasnik tri godine, a da zatim ima pravo da se povuce.

"Taj period je sada istekao", rekao je Kovše.

Slovenacka Nova KBM grupa je većinskio vlasnik kragujevačke KBM sa 76,64 odsto akcija, država ima 12,89 odsto, dok je ustalo u vlasništvu malih akcionara.

Kredi banka postala je 14. članica Nove KBM grupe iz Maribora u martu 2010. godine, posto je ta grupa kupila paket akcija u vlasnistvu Srbije, a od septembra ove godine je promenila u KBM Kragujevac.


Čačak: 8 mil. RSD za zapošljavanje
Grad Čačak je dodelio osam miliona dinara iz gradskog budžeta za podsticaj zapošljavanja Čačana koji su u evidenciji nezaposlenih.

Na svečanosti u gradskoj skupštini, za pokretanje sopstvenog biznisa 25 Čačana dobilo je subvencije od po 200.000 dinara, dok je 13 poslodavaca dobilo ukupno tri miliona dinara za otvaranje novih 14 radnih mesta.

Gradonačelnik Čačka Vojislav Ilić rekao je agenciji Beta da je lokalna samouprava u ovoj godini izdvojila ukupno 38 miliona dinara za pomoć u samozapošljavanju i otvaranju novih radnih mesta.

Ranije je podeljeno 30 miliona dinara, a rebalansom budžeta obezbeđeno je dodatnih osam miliona dinra koji su danas podeljeni.

U Čačku, koji ima oko 115.000 stanovnika, registrovano je oko 11.000 nezaposlenih lica.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta