Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Pad prometa na Produktnoj berzi
Na Produktnoj berzi u Novom Sadu ove sedmice je prodato 1.372 tone robe, vredne 26.507.728 dinara, što je oko 60 odsto manje nego prethodne nedelje, saopštila je danas Berza.

Najviše je trgovano kukuruzom, čiji je udeo u ukupnom ovonedeljnom prometu bio 65 odsto. Prodato je 942 tone kukuruza, po ceni od 16, 20 dinara (sa vlagom do 17 procenata) do 17,13 dinara po kilogramu, sa uračunatim porezom na dodatu vrednost (PDV). U proseku cena kukuruza je porasla 3,8 odsto.

Prodato je i 405 tona pšenice po ceni od 22,51 dinar po kilogramu, što predstavlja nedeljni pad od 0,36 odsto. U poređenju sa najnižom ovosezonskom cenom od 15,00 din bez PDV-a zabeleženom krajem avgusta, došlo je do cenovnog rasta od 38,93 odsto.

Na Produktnoj berzi, ove sedmice je trgovano još samo sojom u količini 25 tona, po ceni od 51,84 dinara, što je rast od 1,05 odsto.

Vrednost indeksa Produktne berze PRODEX i ove nedelje je nastavila da raste. PRODEX je zaključen na 210,41 indeksni poen i 2,27 poena je viši nego prošlog petka.


NIS i Kanađani istražuju u Rumuniji
Naftna industrija Srbije i kanadska kompanija Ist Vest Petroleum dobili su dozvole za obavljanje radova na koncesionim blokovima BaileFelix, Periam i Biled.

Prethodnu takvu dozvolu za istraživanje nafte i gasa Vlada Rumunije je izdala konzorcijumu Naftne industrije Srbije (NIS) i Ist Vest Petroleuma za koncesioni blok Tria, navodi se u saopštenju NIS-a.

Obaveze koje su partneri preuzeli na sebe, kako se pojašnjava, predviđaju da se na teritoriji četiri bloka sprovedu programi 2D seizmičko-istražnih radova, kao i priprema i bušenje 12 istražnih bušotina (po tri bušotine na svakom od četiri bloka).

Na bloku Tria deo programa 2D seizmičko-istražnih radova već je realizovan, a trenutno se obavlja priprema za ciklus 3D seizmičko-istražnih ispitivanja.

Planirano je da seizmičko-istražni radovi na blokovima BaileFelix, Periam i Biled počnu u prvom tromesečju 2014.

Na teritoriji svih blokova NIS i kanadska kompanija obavljaju geološka istraživanja isključivo konvencionalnih rezervi ugljovodonika uz primenu ekološki bezbednih tehnologija, podvlači se u saopštenju.

Geološka istraživanja na teritoriji blokova BaileFelix, Tria, Periam i Biled se obavlja u okviru realizacije sporazuma zaključenog 2011. između Nacionalne agencije prirodnih resursa Rumunije (NAMR) i kanadske kompanije Ist vest Petroleum.

Kćerka-firma NIS u Rumuniji ima status operatora na projektu. Učešće u projektu podeljeno je u odnosu 85 odsto u korist NIS-a prema 15 odsto u korist ist Vest Petroleuma.

"Na osnovu rezultata obavljanja detaljnih seizmičko-istražnih radova planiramo da potvrdimo preliminarne procene rezervi i da definišemo optimalne metode proizvodnje na tim blokovima", navodi NIS.

Imamo ozbiljne osnove da računamo na pozitivan rezultat geološkog istraživanja, jer su četiri rumunska bloka geološki povezana s nalazištima nafte i gasa na teritoriji Srbije, gde je tokom poslednjih godina NIS dvostruko povećao obim potvrđenih rezervi i proizvodnje ugljovodonika, istakao je generalni direktor NIS-a Kiril Kravčenko.

"Zajednički projekat s Ist Vest petroleumom je za nas trenutno najveći inostrani projekat", dodao je Kravčenko.

Na istražnom prostoru Srbije u periodu od 1956. do 2011. izvedena su 2D seizmička istraživanja u obimu od 54.000 kilometara. Seizmička istraživanja 3D počela su da se primenjuju od 1991. godine, navodi se na sajtu NIS-a.

Kako je precizirano na sajtu, do sada su na istražnom prostoru Naftne indutrije Srbije 3D seizmička istraživanja izvedena u ukupnom obimu od oko 1.500 kilometara kvadratnih.


"Metal" pripojen "Kolubari"
Ugovor o pripajanju preduzeća "Kolubara Metal" osnivaču, Rudarskom basenu "Kolubara", potpisan je danas, u direkciji "Kolubare" u Lazarevcu.

Vlada Republike Srbije, na sednici održanoj 25.novembra, donela rešenje o davanju saglasnosti za ovaj proces.

Ugovor su potpisali Milorad Grčić, direktor RB "Kolubara" i Dragan Jovanović, direktor "Metala" u prisustvu predstavnika sindikalnih organizacija i menadžmenta. Prema zakonskim aktima, 30 dana od potpisivanja ugovora, poslednjeg dana 2013. godine, stručne službe RB ,Kolubara" podneće zahtev Agenciji za privredne registre Republike Srbije za verifikaciju "Metala" kao ogranka RB "Kolubara" u registru.

Ističući značaj povratka "Metala" u sistem EPS-a, Milorad Grčić je rekao da je potpisivanje ovog ugovora kruna višemesečnih zajedničkih napora sindikata i menadžmenta RB "Kolubara" i "Metala", predstavnika JP "Elektroprivreda Srbije" i Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine, sa ciljem da se obezbedi dugoročna stabilnost proizvodnje uglja i električne energije u Srbiji.

Dragan Jovanović, direktor "Kolubara Metala", naglašavajući da je došao veliki dan za "Metal" i "Kolubaru", dodao je da je ovim potezom osigurana budućnost preduzeća, materijalna sigurnost svih zaposlenih i njihovih porodica, i sačuvana oprema i iskustvo sticani tokom 60 godina rada. Miodrag Ranković, predsednik sindikata ,Kolubare" i Mirjana Marković, predsednik sindikata "Metala", koji su od izdvajanja "Metala", tvrdili da je ovo loša odluka, zahvalili su se svima koji su učestvovali u ovom poslu, a posebno Miloradu Grčiću, direktoru RB ,Kolubara" na razumevanju i ključnoj ulozi u ostvarenju dugogodinjeg cilja.

"Kolubara Metal" tehnički i kadrovski je najopremljenija metalska firma u Srbiji i apsolutno osposobljena za sve vrste remonata bagera i proizvodnih sistema u sistemu površinske eksploatacije uglja. Na ovaj način biće obezbedjeni uslovi za kvalitetno, blagovremeno i interventno održavanje rudarske opreme, pogonsku spremnost rudarskih kapaciteta vodećeg proizvodjača uglja u Srbiji. Krajem aprila, na sednici Skupštine Rudarskog basena "Kolubara" jednoglasno je doneta odluka o prihvatanju inicijative o pokretanju postupka pripajanja "Kolubara Metala" Rudarskom basenu ,Kolubara", svom osnivaču. Nakon toga, Upravni odbor "Elektroprivrede Srbije" doneo odluku o prihvatanju nacrta ugovora, a posle svih procedura, Vlada Republike Srbije donela je, na sednici održanoj 25.novembra, rešenje o davanju saglasnosti.

U okviru procesa restrukturiranja i racionalizacije EPS-a "Kolubara Metal" je 30. septembra 2005. godine izdvojena iz Rudarskog basena ,Kolubara". Od početka 2014. godine, organizaciono i tehnički, ,Metal" će biti ogranak RB ,Kolubara".


Industrijska proizvodnja u oktobru veća 5,2% u odnosu na 2012.
Industrijska proizvodnja u Srbiji u oktobru je bila veća 5,2% u odnosu na isti mesec prošle godine, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS) u petak (29. novembra 2013. godine).

Rast je zabeležen u sledećim sektorima: snabdevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija (8%), rudarstvo (6,9%) i prerađivačkoj industriji (4,4%).

Posmatrano po namenskim grupama, u oktobru je došlo do rasta u proizvodnji energije od 12,6%, kapitalnih proizvoda od 10,1%, trajnih proizvoda za široku potrošnju (10%) i intermedijarnih proizvoda, osim energije, 7,1%.

Pad je zabeležen u proizvodnji netrajnih proizvoda za široku potrošnju od 5,4%.

Obim industrijske proizvodnje u oktobru 2013. u odnosu na oktobar 2012, beleži rast kod 15 oblasti čije je učešće u strukturi industrijske proizvodnje 56% i pad kod 14 oblasti koji u strukturi industrijske proizvodnje učestvuju sa 44%.

Najveći uticaj na rast industrijske proizvodnje imale su: proizvodnja motornih vozila i prikolica, električne energije, derivata nafte, električne opreme i osnovnih metala.


Izvoz Srbije za prvih deset meseci 2013. veći 30,4% - Ukupna spoljnotrgovinska razmena 28,94 mlrd US
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije za period januar-oktobar iznosi 28,94 mlrd USD, što je porast od 16,4% u odnosu na isti period prethodne godine, dok je pokrivenost uvoza izvozom porasla na 72,1%, saopštio je Republički zavod za statistiku.

Izvezeno je robe u vrednosti od 12,12 mlrd USD, što čini porast od 30,4% u odnosu na isti period prethodne godine, a uvezeno za 16,8 mlrd USD, što je više za 8,1% u poređenju sa odgovarajućim lanjskim razdobljem.

Spoljnotrgovinski deficit iznosi 4,7 mlrd USD, odnosno manji je za 25,1%, dok je pokrivenost uvoza izvozom 72,1% i veća je nego u istom prošlogodišnjem periodu kada je iznosila 59,7%.

U strukturi izvoza najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju 53% (6,42 mlrd USD), slede roba za široku potrošnju sa 39,1% (4,7 mlrd USD) i oprema sa 7,9% (957,4 mil USD).

U strukturi uvoza dominiraju proizvodi za reprodukciju sa 63% (10,6 mlrd USD), slede roba za široku potrošnju 18,6% (3,12 mlrd USD) i oprema 10,9% (1,83 mil USD).

Najviše se izvozilo u Italiju (1,95 mlrd USD), Nemačku (1,45 mlrd USD), BiH (997 mil USD), Rusiju (887,1 mil USD) i Crna Goru (717,2 mil USD).

Kod uvoza glavni partneri bili su: Italija (1,98 mlrd USD), Nemačka (1,86 mlrd USD), Rusija (1,36 mlrd USD), Kina (1,24 mlrd USD) i Mađarska (837,6 mil USD).

Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Zemlje članice EU čine 62,8% ukupne razmene.

Drugi po važnosti partner su zemlje CEFTA sporazuma, sa kojima je ostvaren suficit u razmeni od 1,42 mlrd USD, a koji je rezultat uglavnom izvoza poljoprivrednih proizvoda (žitarice i proizvodi od njih i razne vrste pića), kao i izvoza raznih gotovih proizvoda.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta