Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Rekordna proizvodnja HE "Đerdap 1"
Hidroelektrana "Đerdap 1" već je premašila plan proizvodnje za celu 2013. godinu.

Od početka januara do kraja seprembra ove godine, Hidroelektrana "Đerdap 1", koja obezbeđuje petinu struje u Srbiji, proizvela je skoro šest i po milijardi kilovat-sati električne energije.

Ove godine beleži se rekordna proizvodnja, a samo u septembru je HE "Đerdap 1" proizvela 20 odsto više struje od plana i Elektroprivredi Srbije isporucila 305 miliona kilovat-časova struje - 55 milona više u odnosu na plan.

Pored povoljne hidrološke situacije, dobrim rezultatima doprinosi i revitalizacija hidroagregata koja je pocela u septembru 2009. godine.

"Plan proizvodnje za 2013. godinu bio je pet milijardi i 350 miliona kilovat-časova električne energije. Taj plan smo premašili i već sada smo stigli do 101 odsto", izjavio je Tanjugu direktor HE "Đerdap" Ljubiša Jokić.

Završena je revitalizacija agregata - četiri i šest, a 1. novembra počeli smo i remonst trećeg agregata. Hidroagregat broj četiri pušten je u rad 30. septembra i njegova revitalizacija bila je, uz redovno održavanje, najznačajniji posao ove godine, rekao je Jokić.

Pri kraju je i remon prevodnice na Dunavu, na kojoj ce se, posle šest meseci pauze, od 20. novembra nastaviti propuštanje brodova.

"Šestomesečni remont prevodnice počeo je 20. maja. Svi radovi izvršavaju se prema planu i trebalo bi da je pustimo u eksploataciju 20. novembra. Do tada će rumunska brodska prevodnica propuštati brodove u oba smera", kazao je Jokić.

Prema njegovim rečima, do kraja godine će najznačajniji posao biti remont agregata broj pet.

Do početka decembra, prema planu, trebalo bi da bude završena demontaža, a nakon toga ćemo opremu poslati u Rusiju i u srpske fabrike u okruženju.

Cilj je da se svi radovi završe do kraja 2014. godine.

Revitalizacijom svih šest agregata koja bi trebalo da se završi za šest godina, HE "Đerdap" dobija veću sigurnost, a proizvodnja će biti veća za deset odsto.


Emirati traže srpske stručnjake
Diplomirani poljoprivredni inženjeri, veterinari, biolozi, hemičari, mašinski i elektroinženjeri imaju šansu da se zaposle u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Ova zemlja je, preko Nacionalne službe za zapošljavanje, raspisala konkurs za deset radnih mesta, za koje im je potreban veći broj kandidata.

"Partneri iz Emirata traže agronome koji će raditi na zaštiti useva, veterinare sa iskustvom u ovčarstvu, upravnika farme, kao i diplomirane hemičare ili inženjere poljoprivrede. Potrebni su im i diplomirani mašinski inženjeri za posao rukovodilaca radioničkog održavanja, predradnici za useve sa srednjom stručnom školom iz oblasti poljoprivrede, mehaničari u radionici i radnici opštih poslova na farmi", - navode u NSZ.

Uslovi za konkurs na sve pozicije su znanje engleskog jezika i poznavanje rada na računaru, kao i minimum pet godina radnog iskustva. Izuzetak je posao upravnika farme, za koji se mogu prijaviti samo kandidati koji imaju najmanje deceniju profesionalnog iskustva na čelu poljoprivrednog gazdinstva.

Za prijavu na konkurs kandidatima je potrebna radna biografija na srpskom i engleskom jeziku. Rok za podnošenje prijava je 10. novembar.

U Nacionalnoj službi za zapošljavanje napominju da će informacije o uslovima rada kandidati dobiti prilikom razgovora sa poslodavcem.

Svi zainteresovani kandidati, bez obzira na to da li su prijavljeni na evidenciju NSZ ili ne, mogu poslati svoje biografije na mejl zaposljavanje@nsz.gov.rs ili poštom na adresu Dečanska 8/5, 11000 Beograd, sa naznakom "za konkurs Ujedinjeni Arapski Emirati" i nazivom radnog mesta na koje se konkuriše.


Kina: Fond za saradnju sa Srbijom
Kina će osnovati fond za saradnju sa Srbijom u oblasti rudarstva, vredan 200 miliona juana, odnosno oko 25 miliona evra, saopštilo je Ministarsvo rudarstva.

Osnivanje fonda najavio je u Tiandjinu ministar zemljišta i resursa Kine DJian Damingo tokom susreta sa ministrom prirodnih resursa, rudarstva i prostornog planiranja Srbije Milanom Bačevićem, koji boravi u zvaničnoj poseti Kini, navodi se u saopštenju.

Kineski ministar je izneo i četiri predloga za proširenje saradnje sa Srbijom u oblasti rudarstva: održavanje dijaloga i razmene mišljenja na visokom nivou, unapredjenje razmene informacija i unapredjenje rada rudarskih preduzeća, jačanje razmene u tehnološkoj oblasti i razmena kadrova.

Pojašnjavajući svoj predlog, ministar DJian Daming je rekao da će sredstva u tom fondu biti uvećavana paralelno sa razvojem kinesko-srpske rudarske saradnje.

Drugog dana medjunarodne konferencije o rudarstvu u Tiandjinu, Bačević se obratio skupu od oko 400 ministara, predstavnika vodećih svetskih rudarskih kompanija iz pedeset država i regiona.

Tom prilikom, on je istakao da je Srbija otvorena za investicije u rudarski sektor, napomenuvši da u njoj već radi oko pedeset kompanija koje istražuju nalazišta ili se bave eksploatacijom.

Minstar rudarstva Srbije Milan Bačević boravi u radnoj poseti Kini od 1. do 6. novembra.

Juče je Ministarstvo rudarstav Srbije potpisalo Memoranduma o razumevanju u oblasti geologije i rudarstva s kineskim Ministarstvom prirodnih resursa, a Bačević je izjavio će Srbija predložiti da Beograd postane centar za kineske investicije u centralnoj i istočnoj Evropi.

Bačević danas treba da učestvuje na ministarskom forumu o rudarstvu, kojem će prisustvovati 15 stranih ministara, a predvidjeno je i potpisivanje Memorandum o razumevanju Geološkog zavoda Srbije i Instituta za rudarstvo Kine.


TENT do 2017. ulaže 500 mil EUR u zaštitu životne sredine
Privredno društvo Termoelektrane "Nikola Tesla" je u poslednjih deset godina u projekte zaštite životne sredine uložilo više od 100 mil EUR. Do 2017. planirano je da se uloži još najmanje pola milijarde evra. Tako će obrenovačke termoelektrane biti lider u zaštiti životne sredine, kažu za "Novosti" u "Elektroprivredi Srbije".

U rekonstrukciju elektrofiltera na termoelektranama A i B, kao i na termoelektrani "Kolubara", TENT je do sada uložio 55 mil EUR. Preostalo je da se urade rekonstrukcije na još samo dva elektrofiltera. Već naredne godine biće investirano devet miliona evra za obnovu elektrofiltera na bloku A 3 u TENT A, dok će 2015. isti posao biti odrađen i u termoelektrani "Morava" u Svilajncu za šest miliona evra.

- Time će biti zaokružen veliki i izuzetno važan posao smanjenja emisije čvrstih čestica u atmosferu i njeno svođenje na evropske standarde. Njima je, naime, predviđena maksimalna emisija od 50 miligrama po jednom metru kubnom - kažu u EPS.

Drugi veliki projekat iz oblasti zaštite životne sredine koji je PD TENT završio, a u koji je uloženo oko 35 mil EUR, odnosi se na izgradnju sistema za malovodni transport pepela na Termoelektrani "Nikola Tesla" B. Uvođenjem sistema malovodnog transporta pepela zaustavljeno je razvejavanje pepela na lokaciji TENT B. Isti posao je urađen i na TE "Kolubara" gde je za nešto više od 10 mil EUR izgrađen i pušten u rad pneumatski deo novog sistema transporta i odlaganja pepela sa novim elektrofilterom. Predviđeno je, takođe, da se u narednom periodu uloži i 45 mil EUR za izgradnju malovodnog transporta pepela na TENT A, a za taj posao je urađen idejni projekat, studija opravdanosti, kao i procena uticaja na životnu sredinu.

Do sada je instaliran i sistem za kontrolu zagađenja vode, vazduha i zemljišta na Termoelektrani "Morava", a delom i na TENT A. Takođe, završen je i projekat sistema merenja emisije štetnih materija u dimnim gasovima na prostrojenjima TENT A, TENT B i TE "Kolubara". Vrednost samo tog posla je 1,7 mil EUR i finansiran je donacijom EU. U početnoj fazi je i realizacija projekta vrednog 15 mil EUR, a odnosi se na izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na TENT A i TENT B. Oko 600.000 EUR uloženo je i u sanaciju deponije pepela na TENT A u Obrenovcu, koja je završena za manje od dva meseca.

Najveći projekat

Naredne godine počeće realizacija najvećeg ekološkog projekta u jugoistočnoj Evropi, izgradnje sistema za odsumporavanje na TENT A. Predviđeno je da posao vredan oko 250 mil EUR bude završen do 2017. godine. Povoljan kreditni aranžman za ovaj projekat potpisale su Vlade Srbije i Japana. Isti aranžman očekuje se i za TENT B.

Predviđeno je, takođe, da se u redukciju azotnih oksida u narednih pet godina uloži oko 40 mil EUR.


Rast BDP-a Srbije 3,2% u trećem kvartalu 2013.
Bruto domaći proizvod (BDP) Srbije je u trećem kvartalu ove godine, prema prvim procenama, bio je veći za 3,2% nego u istom periodu prošle godine.

Ističe se da će konačan obračun BDP-a za treći kvartal 2013. godine biti objavljen 30. decembra. Realni rast BDP-a u Srbiji drugom kvartalu tekuće godine bio je 0,2% veći nego u istom periodu prošle godine, dok je u prvom kvartalu bio realno veći 2,1% nego u istom periodu prošle godine.

Analitičari smatraju da bi rast BDP-a delimično mogao da se objasni niskom bazom u uporednom periodu, ali i dobrim rezultatima izvoza i rastom industrijske proizvodnje. Uprkos izuzetnim rezultatima rasta BDP-a i industrijske proizvodnje, ekonomsiti primećuju da je doprinos različitih industrija prilično neujednačen, jer su rast podstakle automobilska i naftna industrija i sektori oko te dve grane, dok su brojne druge grane i dalje u negativnoj zoni zbog slabe tražnje i slabe likvidnosti, delimično zbog nenaplativih potraživanja i nedostatka novih kredita poslovnih banaka.

Inače, industrijska proizvodnja u Srbiji ponovo se u septembru 2013. preselila u zonu pozitivnog rasta od 1,9%na mesečnom nivou, nakon što je u avgustu opala za 0,5 procenata mesečno. Ključna industrija, prerađivačka, porasla je u septembru za 3,2% mesečno, posle smanjenja od 1,1% u prethodnom mesecu.

Gledano na godišnjem nivou, industrija je porasla za 13,4% a međugodišnje za 6,4%. Ovakvom kretanju znatno je doprinela proizvodnja nafte i naftnih derivate, koja je vrtoglavo porasla za 525,3% međugodišnje, kao i autoindustrija, proizvodnja mašina i opreme i osnovnih metala. Rast proizvodnje nafte podstaklo je otvaranje novih NIS-ovih bušotina, kao i primena dodatnih geoloških i tehničkih mera.


Serbia's GDP up 3.2 percent in Q3 2013
According to initial estimates, Serbia's gross domestic product (GDP) grew 3.2 percent in the third quarter of this year from the same period last year.

It is pointed out that the final calculation of GDP for the third quarter of 2013 will be published December 30th. The real growth of GDP in Serbia in the first and second quarter of this year was 2.1 and 0.2 percent bigger than in the same period last year, respectively.

Analysts believe that the GDP growth could partially be explained by low base in the comparative period as well as by good export results and an industrial production growth. Despite the exceptional results of GDP and industrial production growth, economists notice that the contributions of different industries are quite uneven because the growth is primarily stimulated by the automotive and oil industries and related sectors, while numerous other industries are still in the negative zone due to low demand and poor liquidity, partially owing to uncollectible receivables and the lack of new loans from commercial banks.


Šta će doneti Zakon o robnim berzama?
Zakonom o robnim berzama, koji je sada u javnoj raspravi, prvi put se posebno uređuje oblast robno-berzanskog poslovanja u Srbiji.

Kako ocenjuju u Ministarstvu trgovine, taj zakon će značajno unaprediti i trgovinu poljoprivrednim proizvodima. Pomoćnik ministra trgovine, Dušan Protić, izjavio je da se, uzimajući u obzir strukturu srpske privrede i udeo poljoprivrednih proizvoda u ukupnom izvozu Srbije, kao i interes stranih investitora za agrobiznis, očekuje značajno unapređenje trgovine poljoprivrednim proizvodima.

- Zakon će unaprediti sistem garancija u trgovanju, značajno smanjiti troškove zaključenja ugovora i rizike poslovanja, prvenstveno rizik neizvršenja obaveza, isporuke robe odgovarajućeg kvaliteta u odgovarajućoj količini i rizik promene cene tržišnog materijala - rekao je Protić.

On naglašava da će mogućnost zainteresovanih da efikasnije upravljaju rizicima i planiraju poslovanje doprineti njihovoj konkuretnosti i na međunarodnom tržištu. Zakon o robnim berzama, kako navodi, uređuje trgovanje standardizovanim tržišnim materijalom, što podrazumeva robu i terminske ugovore.

Protić je objasnio da su predviđeni i brojni mehanizmi za upravljanje rizicima i zaštitu učesnika na tržištu robne berze, poput zaštitnog fonda kojim se obezbeđuju sredstva za obeštećenje u slučaju neizvršenja obaveze druge ugovorne strane, kao i berzanski sud koji bi omogućio stručno i efikasno rešavanje eventualnih sporova među učesnicima.

- Predviđen je sveobuhvatan sistem kontrole koji podrazumeva unutrašnju kontrolu od strane robne berze i eksternu kontrolu od strane Komisija za hartije od vrednosti, kao nezavisnog regulatornog tela", dodao je on. Kako bi se olakšao pristup robnoj berzi i zainteresovanima ostavila mogućnost izbora, zakon predviđa da zastupanje u trgovanju na tržištu robe mogu da obavljaju i ovlašćeni berzanski službenici, kao lica zaposlena u robnoj berzi.

- Cilj zakona je uređenje i organizacija pravičnog, transparentnog i efikasnog tržišta standardizovanih tržišnih materijala, koje će olakšati povezivanje ponude i tražnje, omogućiti objektivno formiranje cena i planiranje poslovanja, te eliminisati vantržišne rizike - kazao je Protić.

Javna rasprava o Nacrtu zakona o robnim berzama trajaće do 28. novembra.


Obaveštenje o sticanju sopstvenih akcija - Crvenka fabrika šećera a.d. Crvenka
Crvenka fabrika šećera a.d. Crvenka objavio je Obaveštenje o sticanju sopstvenih akcija. Stekli su dodatnih 14 običnih akcija po ceni od 11.145,00 RSD, što čini 0,00205% od ukupnog broja akcija. Društvo sada poseduje 126.466 sopstvenih akcija.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta