Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Na listi prosperiteta Britanskog analitičkog centra Srbija na 76. mestu
Srbija se na poslednjoj listi najprosperitetnijih zemalja sveta 2013. godine, koja je nedavno objavljena, popela za tri stepenika u odnosu na prethodnu godinu. Britanski analitički centar "Legatum Prosperity" uradio je istraživanje po kojem je naša zemlja rangirana na 76. mestu od ukupno 142 države.

Srbija je najmanje bodova zaslužila u oblastima ličnih sloboda, društvenih vrednosti i privrede, dok je u području zdravstva, obrazovanja i bezbednosti malo bolje kotirana.

Na čelu liste koja se dobija ukrštanjem podataka iz osam oblasti, a mere se bogatstvo, ali i blagostanje, je Norveška. Slede je Švajcarska, Kanada, Švedska, Novi Zeland, Danska. Na desetom mestu je Luksemburg, dok su Sjedinjene Američke države na 11. mestu.

Koliko se život u prvoplasiranoj Norveškoj i Srbiji razlikuje, pokazuju podaci da čak 67% ljudi u ovoj skandinavskoj zemlji tvrdi da je povoljan trenutak za pronalaženje posla, dok samo četiri odsto građana u Srbiji gaji nade da će se zaposliti.

U našoj zemlji čak 87% građana veruje da je u privredi i politici rasprostranjena korupcija, dok je u Norveškoj taj procenat manji od 30%. Anketa je pokazala i da Srbi imaju poverenja u vojsku, ali čak svaki treći građanin nema poverenja u pravni sistem i sudstvo.

Naša zemlja je u odnosu na 2012. godinu najviše napredovala u području zdravstva i zabeležila "skok" sa 61. na 54 mesto. U ovoj oblasti ocenjuje se procenat imunizacije, broj bolničkih postelja na 1.000 stanovnika, procenat smrtnosti dece, kvalitet vode za piće... Iako je obrazovanje jedna od oblasti u kojima smo najbolji, ove godine smo u edukaciji "pali" stepenicu niže, sa 61. na 62. mesto.

Dno liste "rezervisano" je za centralnoafričke zemlje, Čad, Centralnoafričku Republiku, Kongo, Burundi, Togo...

Komšije

Od zemalja bivše Jugoslavije najbolje je rangirana Slovenija, koja je zadržala prošlogodišnji plasman na 24. mestu. Nova članica Evropske unije, Hrvatska, je 50, dok je Crna Gora na 71. mestu. Srbiji "u potiljak", od komšija gledaju samo Makedonija, koja se plasirala tri stepenika ispod, na 79. poziciji i BiH, koja je ubedljivo najlošije plasirana na 97. mestu. Od nje bolje rezultate ima čak i Albanija, koja je 83.


Petinu proizvodnje ulažu u razvoj - Članice niškog klastera naprednih tehnologija beleže godišnji ra
Poizvodnja iz oblasti naprednih tehnologija, posle decenije stagnacije, ponovo je u razvoju pod okriljem domaćih i mešovitih kompanija. Više od polovine proizvedenog izvoze u Nemačku, Veliku Britaniju, Čile, Pakistan, Cejlon, Obalu Slonovače... Pri tome, oslanjaju se na "domaću pamet" - što je suprotnost od "šrafciger industrije" koja je, nažalost, sve više prisutna u Srbiji.

U Nišu, trenutno, posluju čak 63 ovakve kompanije, upošljavajući 1.500 radnika. I njih tridesetak se udružilo u klaster naprednih tehnologija, koji je privukao i preduzeća iz susedna dva okruga, Pirotskog i Topličkog. Predsednik Upravnog odbora, Vančo Litovski, kaže da su članice klastera - samo tokom prošle godine - zabeležile rast proizvodnje od 35%, a jedinstvene su i po tome što u razvoj i istraživanja ulažu gotovo petinu vrednosti proizvodnje.

- Od ideje do gotovog proizvoda, sve je "srpska pamet". Zastupljeno je svih pet sektora: od elektronike i automatike, preko elektromedicine, informatike i optoelektronike, do mašinstva, odnosno precizne mehanike - kaže Litovski, do skoro i profesor na Elektronskom fakultetu.

Što je najvažnije, potencijal članica klastera naprednih tehnologija prepoznaju i međunarodne finansijske institucije, koje ne kriju da ih žele za partnere...

- To je zdrav segment naše privrede, ali nije dovoljno iskorišćen. Malo ko zna da se mašine za kockanje, koje se prodaju u Velikoj Britaniji, proizvode u Nišu, baš kao i sušare čiji je plasman ugovoren za daleki Čile - kaže Litovski, ističući da država od ovakvih preduzeća ima najviše koristi, jer najveći deo uloženog ostaje u zemlji.

Jedan od pravih primera je i mešovita kompanija "Harder sova digital" koja - kao jedna od osam u svetu - razvija proizvodnju takozvanih mikrokanalnih pločica. Stručnjaci kažu da su one su ključni deo za proizvodnju sprava namenjenih noćnom osmatranju, odnosno doprinose usavršavanju optičkog sistema.

- Nivo tehnologije, odnosno naše "čiste sobe" koje smo razvili, može se porediti jedino sa farmaceutskom industrijom - kaže jedan od direktora ove kompanije, Rade Nikolov (35), koji ne krije zadovoljstvo što se bavi istraživanjima u svojoj struci.

Pri tome, čak trećinu od 130 radnika čine istraživači koji imaju neograničene mogućnosti da pronalaze nova rešenja za svoje proizvode.

- Tako smo i došli do najboljeg primera opravdanosti ovakvog pristupa poslu, odnosno do noćnog nišana za puške sa jedinstvenim i do sada nezabeleženm mogućnostima. Uradili smo ograničenu seriju od 25 prototipa i, ako zadovolje potencijalne kupce, već imamo ugovoren izvoz hiljadu komada, po pojedinačnoj ceni od čak 5.000 EUR - zaključuje Nikolov.

Problem

Sagovornici "Novosti" listom ističu da od "šrafciger industrije" nema koristi, jer sav kapital odlazi strancima koji su čak i poreze na minimalne zarade radnika unapred dobili od države... Pri tome, među nezaposlenima u Nišu trenutno je 200 elektronaca i stotinu informatičara mlađih od 40 godina - za koje u ovakvim kompanijama, jednostavno, nema posla..


Fijat izvezao automobile za 1,3 milijarde evra
Fabrika Fijat automobila Srbije (FAS) u Kragujevcu za 10 meseci ove godine izvezla je automobile za ukupno milijardu i 282 miliona evra i na prvom je mestu liste najvećih srpskih izvoznika koju je objavilo Ministarstvo finansija.

"Srbija nastavlja da bazira svoj privredni rast na rastu izvoza. Snažnom rastu izvoza i dalje najviše doprinosi izvoz automobila i auto-komponenti", navelo je Ministarstvo.

Na drugom mestu po izvozu je Naftna industrija Srbije (230,9 miliona evra), zatim slede Tigar tajers iz Pirota (203,4 miliona), HIP Petrohemija Pančevo (189,9 miliona), Hemofarm iz Vršaca (130,6 miliona), fabrike Gorenja u Valjevu i Staroj Pazovi (123 miliona).

Medju najvećim izvoznicima, čiji je izvoz ove godine veći od 100 miliona evra, nalaze se i Tarket iz Bačke Palanke (116,8 miliona) i Železara Smederevo (105,1 milion).


Holcim povećao profit 17 odsto
Jedan od najvećih svetskih proizvođača cementa, kompanija Holcim, u devet meseci tekuće godine povećala je profit 16,8 odsto u odnosu na isto razdoblje lane.

Tako da je profit kompanije sada dostigao iznos od 1,28 milijardi franaka.

S druge strane, prihodi od prodaje smanjeni su 6,1 odsto, na 14,94 milijarde franaka, dok je bruto operativni profit (EBITDA) opao 4,1 odsto, na 2,95 milijardi, precizira se u saopštenju koje prenosi švajcarski list 20 minit.

Kako se navodi, uzrok pada prodaje u posmatranom periodu je u smanjenoj aktivnosti te švajcarske kompanije, sa sedištem u Sankt Galenu, na tržištima Indije, Meksika, Kanade i Brazila.

Za celu 2013. Holcim predviđa da obim prodaje cementa, šljunka, peska i ostalog građevinskog materijala neće dostići prošlogodišnji nivo. Mada se očekuje povećana tražnja za cementom u Evropi, Holcim smatra da situacija na tržištu u Severnoj i Latinskoj Americi, Africi i Bliskom Istoku više neće biti tako povoljna.

Ipak, kompanija očekuje da, zahvaljujući programu kontrole troškova, za celu 2013. poveća bruto operativnu maržu i profit.


. Obaveštenje o sticanju sopstvenih akcija - Alfa plam a.d. , Vranje - ALFA
Društvo Alfa-plam a.d. Vranje steklo je dodatnih 11 običnih akcija (0,006%), tako da sada poseduje ukupno 16.782 sopstvenih akcija (9,60% od ukupnog broja izdatih akcija sa pravom glasa).


BIP predstavio mere za izlazak iz restrukturiranja i poboljšanje tržišne pozicije
Generalni direktor "Beogradske industrije piva" (BIP) u restrukturiranju Milivoje Draganić, predstavio je danas ministru privrede Saši Raduloviću predlog mera za izlazak iz restrukturiranja i poboljšanje tržišne pozicije tog preduzeća. Takođe razgovaralo se o aktivnostima na pronalaženju potencijalnih investitora i strateških partnera.

Ministar Radulović je pohvalio napore i aktivnosti BIP-a u restrukturiranju, da to preduzeće u potpunosti, bez državnih subvencija, i nakon raskida privatizacionog ugovora sa bivšim vlasnikom, posluje tržišno.

Milivoje Draganić podržao je predloge ministarstva privrede u vezi sa smanjenjem nameta za rad, završetka procesa privatizacije do kraja 2014. i ostalim merama.


Slovački privrednici posetili Niš - Moguća saradnja u oblasti zdravstvenog turizma, mašinske industr
Delegacija slovačkih privrednika, predvođena trgovačkim atašeom ambasade Slovačke u Srbiji Janom Starlikom, posetila je juče Niš i Regionalnu privrednu komoru.

Predstavnici grada Niša i niške RPK istakli su da postoje mnoge oblasti u kojima kompanije iz ovog dela zemlje i Slovačke mogu da sarađuju, pre svega u oblasti obnovljivih izvora energije, zdravstvenog turizma, mašinske industrije i industrije boja i lakova.

Zamenik gradonačelnika Niša Ljubivoje Slavković istakao je da je Niš posebno zainteresovan da aktivira lokaciju "Lozni kalem" na ulazu u Nišku Banju.

Slavković je slovačkim privrednicima poručio da bi na "Loznom kalemu" mogli odmah da krenu da grade akva-park i sportsko-rekreativni kompleks, pošto je ova lokacija pravno-imovinski regulisana, opremljena komunalnom infrastrukturom i za nju postoji pripremljena planska dokumentacija.

Predstavnici RPK Niš podsetili su da je spoljnotrogivnska razmena firmi sa područja Nišavskog, Pirotskog i Topličkog okruga i Slovačke i dalje veoma skromna. Preduzeća sa područja ova tri okruga izvezla su lani u Slovačku robu vrednu svega 191.668 USD, dok je uvoz iznosio 3,6 mil USD.

Predsednik Srpsko-slovačke privredne komore dr Miroslav Kralik rekao je da su politički odnosi Srbije i Slovačke mnogo intenzivniji od ekonomskih. Kralik je rekao da je ubeđen da su nedovoljno razvijeni ekonomski odnosi posledica nedovoljnog međusobnog poznavanja.

On je dodao da se privrednici se ne mogu upoznati putem Interneta, neophodni su njihovi lični susreti i što češće uzajamne posete delegacija.


Za Kancelariju za brzi odgovor namenjeno 54,8 miliona dinara - Otvaranje tokom 2014. godine
lada Srbije je predvidela da u 2014. godini otvori Kancelariju za brzi odgovor i za njen rad u Predlogu budžeta je predviđeno 54,8 miliona dinara.

Od te sume najveći deo, 40,3 miliona dinara, biće izdvojeno za plate i naknade zaposlenima u Kancelariji.

Za osnivanje Kancelarije za brzi odgovor, kao jedinstvenog šaltera za ulaganja investitora, zalagala se Srpska napredna stranka u predizbornoj kampanji za parlamentarne izbore 2012. godine.

Formiranje Kancelarije predviđeno je Nacrtom zakona o ulaganjima koji uskoro treba da uđe u skupštinsku proceduru.

Kako je predloženo, jedinstveni šalteri za ulaganja treba da postoje na nivou države, gradova i opština, kako bi zainteresovani ulagači u najkraćem roku, na jednom mestu, mogli da dobiju sva potrebna dokumenta - od građevinskih dozvola do urbanističkih saglasnosti, kao i da sklope sporazum o ulaganju.


"Arious limited" sa Britanskih Devičanskih Ostrva preuzeo sve akcije subotičkog kombinata "Kelebija"
Kompanija "Arious limited" sa Britanskih Devičanskih Ostrva preuzela je i preostali udeo od 16,81% akcija poljoprivrednog kombinata "Kelebija" i sada je stoprocentni vlasnik tog kombinata.

Kako se navodi u dokumentima objavljenim na sajtu Beogradske berze, za 26. novembar zakazana je Skupština akcionara na kojoj će, između ostalog, biti izvršena promena pravne forme preduzeća, iz akcionarskog društva u društvo sa ograničenom odgovornošću.

Ponuda za preuzimanje ukupno 23.679 akcija ovog preduzeća bila je otvorena do 22. avgusta, a ponuđač se obavezao da plati 700 dinara po jednoj akciji.

Kako se navodi u tekstu poziva objavljenom na sajtu Centralnog registra hartija od vrednosti, "Arious limited" nastojaće da unapredi buduće poslovanje, pošto namerava da investira u dalji razvoj.

- Realizovanje strateških planova ponuđača neće uticati na politiku zapošljavanja i radnopravni status radnika, uključujući i materijalni položaj zaposlenih, a ako se otvore mogućnosti može da utiče samo pozitivno - navedeno je tada objavljenom tekstu ponude.

Većinski paket akcija u agrokompaniji "Kelebija", preduzeću "Arious limited" prodala je "Mlekara Subotica", sredinom jula.


Firme "Vimcamex" i "Aida" kupci velikog paketa AIK banke u blok transakciji
U velikoj blok transakciji koja je realizovana krajem prošlog meseca vlasnika je promenilo 451.018 akcija ili 4,98% od ukupnog broja akcija AIK banke iz Niša.

Prema podacima iz Centralnog registra najveću kupci su bili dve firme – "Vimacamex Consulting Linited" (315.000 akcija) i "Aida Asset Association Aktinge" (136.018 akcija). Prodavac je bila grčka banka National Bank of Greece koja ovim u potpunosti eliminisala svoju investicionu poziciju.

Domaći biznismen Miodrag Kostić, koji je u protkloj godini bio najveći kupac, trenutno zvanično kontroliše 24,73% banke dok je drugi najveći akcionar grčka ATE bank sa 20 procenata.


Rast prihoda Interkontinentala
Najveći svetski lanac hotela po broju soba Interkontinental hotels grup (IHG) ostvario je rast prihoda u trećem kvartalu.

Do rasta prihoda došlo je prvenstveno zahvaljujući snažnoj tražnji u Aziji, Africi i na Bliskom istoku.

Prihodi po raspoloživoj sobi, ključno merilo u hotelskoj industriji, porasli su za 3,3 odsto u tri meseca zaključno sa septembrom, navodi grupacija, a prenosi agencija Frans pres.

Sa druge strane, na godišnjem nivou je rast prihoda nešto usporio, budući da je u prošlogodišnjem trećem tromesečju iznosio 3,9 odsto.

Najpoznatiji lanci hotela grupe IHG su Interkontinental, Kraun Plaza i Holidej In.


Belorusi zainteresovani za saradnju sa preduzećima Srednjobanatskog okruga
Ambasador Belorusije u Srbiji Vladimir Čušev izjavio je danas u Zrenjaninu da je moguće ostvariti cilj utrostručenja spoljnotrgovinske razmene između dveju zemalja.

Ambasador Čušev je podsetio da je takav cilj postavljen tokom posete predsednika Tomislava Nikolića Belorusiji, u martu ove godine.

- To je ozbiljan, ali ostvarljiv zadatak, uz pomoć Vlade Srbije i razvijanja međuregionalne saradnje, zbog čega sam danas u Srednjobantskom okrugu - rekao je Čaušev, ističući da je optmista u pogledu povećanje robne razmene i saradnje u privredi i drugim oblastima.

Posle razgovora sa načelnikom Srednjobantskog okruga Dušanom Šijanom i gradonačelnikom Zrenjanina Ivanom Bošnjakom, ambasador Čušev je posetio Fabriku za remont šinskih vozila "Šinvoz".

Protokolom posete predviđeni su razgovori o mogućnostima saradnje sa predstavnicima drugih metaloprerađivačkih firmi u Srednjobanatskom okrugu.


Novobeogradski "Sion Net" potpisao ugovor o distribuciji monofaznih UPS uređaja
Preduzeće "Sion Net" iz Novog Beograda saopštilo je danas da je potpisalo ugovor o distribuciji monofaznih UPS uređaja sa kompanijom APC, poznatim svetskim proizvođačem UPS sistema besprekidnih napajanja. Svi APC proizvodi su usaglašeni kako sa evropskim tako i sa domaćim zakonima i poseduju odgovarajuće isprave o usaglašenosti.

Kako je saopšteno, radi se o nekoliko grupacija uređaja. Tu je kategorija home (home office): prenaponska zaštita - surge arrester, back-UPS CS serija, zatim kategorija za mala i srednja preduzeća: (small / medium business) - back UPS Pro, smart-UPS line interactive, smart-UPS online, kao i kategorija za velike korporacije (large corporation): serverski rekovi, rekovi za mrežnu opremu, automatic transfer switch - ATS i power distribution unit - PDU, navedeno je u saopštenju.


EK: Srpska privreda se oporavlja
Srbija je u ovoj godini pokazala prve znake privrednog oporavka, ali joj predstoje ozbiljni izazovi, kaže se u finansijskom izveštaju Evropske komisije.

U izveštaju se navodi da je privreda u prvoj polovini godine porasla za 2,7 odsto, što je za petinu procenta više nego u istom periodu prošle godine, za šta uglavnom treba zahvaliti izvozu automobila iz "Fijatove" fabrile u Kragujevcu.

Sa druge strane, domaća potražnja je pala, što je dovelo do stagnacije uvoza, a očekuje se i dalji pad investicija zbog pogoršanih uslova zaduživanja, procenili su evropski eksperti.

"I pored toga, jak izvoz će odneti prevagu, tako da će na kraju godine ukupni bilans biti pozitivan", piše u izveštaju.

Tekuća godina se, prema istom dokumentu, pokazala kao dobra i za poljoprivrednike, ali su stručnjaci uočili da grane proizvodnje koje nisu vezane za automobilsku, farmaceutsku ili naftnu industriju, beleže hronično loše rezultate, što ukazuje na krhkost tekućeg oporavka.

Eksperti EK su konstatovali da su u ovoj godini započete strukturne privredne reforme, ali predviđaju da će taj proces teći sporo, a da je primena "riskantna".

Nezaposlenost će još neko vreme ostati visoka, jer se očekuju otpuštanja tokom najavljenih restruktuiranja nerentabilnih državnih preduzeća, dodaje se u izveštaju.

Državni dug je na putu da pređe 70 odsto bruto domaćeg proizvoda, procenili su evropski stručnjaci, uz predviđanje da će se taj trend nastaviti ukoliko dođe do odlaganja primene bolnih strukturnih reformi, što bi, po njima, moglo da ugrozi ceo program konsolidacije.


Beogradska berza: Indeksi i promet u padu
Indeksi Beogradske berze danas beleže pad vrednosti, BELEX15 je oslabio 0,08 odsto i zaključen je na 523,22 indeksna poena, a BELEXlajn 0,37 odsto i na kraju poslovanja je vredeo 1.041,42 poena.

BEOGRAD - Indeksi Beogradske berze danas beleže pad vrednosti, BELEX15 je oslabio 0,08 odsto i zaključen je na 523,22 indeksna poena, a BELEXlajn 0,37 odsto i na kraju poslovanja je vredeo 1.041,42 poena.

Prema izveštaju Berze, vrednost trgovanja akcijama i obveznicama bila je osetno manja nego juče i iznosila je 12.425.140 dinara.

Najviše je trgovano akcijama NIS-a, i to za 3.275.809 dinara. Po rastu cene vode akcije Univerzal banke Beograd (18,89 odsto), a najveći dnevni pad cene imaju Informatika Beograd (20,01 odsto) i Energoprojekt Industrija (20,00 odsto).

Strani investitori su realizovali 17,66 odsto trgovanja akcijama, uz udeo u kupovini od 32,96, a u prodaji svega 2,36 odsto.

Vrednost prometa obveznica Republike Srbije i lokalne samouprave iznosila je 15.081 evro. Serijom A2014 trgovano je za 6.011 evra, po ceni od 97,87 do 97,90 odsto nominalne vrednosti, a serijom A2015 za 1.993 evra, uz jedinstvenu cenu od 93,80 odsto nominale.

Serija A2016 imala je promet u vrednosti od 7.077 evra, po ceni od 89,93 do 90,32 odsto nominalne vrednosti.


Evropske akcije i evro u padu
Akcije na evropskim berzama i evro su danas pali, jer su trgovci reagovali na sniženje prognoze rasta evrozone za 2014. godinu, kao i na projektovanu veću stopu nezaposlenosti.

LONDON/NJUJORK - Akcije na evropskim berzama i evro su danas pali, jer su trgovci reagovali na sniženje prognoze rasta evrozone za 2014. godinu, kao i na projektovanu veću stopu nezaposlenosti.

Londonski indeks akcija FTSE 100 završio je dan u padu od 0,25 odsto na 6.746,84 poena, frankfurtski DAX 30 je oslabio za 0,31 odsto na 9.009,11 poena, a pariški CAC 40 za 0,82 odsto na 4.253,34 poena, prenosi Frans pres.

Na valutnim berzama, evro je pao na 1,3474 dolara sa jučerašnjih 1,3516 dolara, dok je dolar porastao na 98,62 jena sa 98,59 jena.

Na Londonskoj berzi obojenih metala, cena zlata je pala na 1.307,25 dolara za uncu sa jučerašnjih 1.320,50 dolara.

Uprkos današnjem slabljenju evra, jedinstvena valuta je značajno porasla u poslednjih nekoliko meseci, zbog čega je italijanski ministar finansija Fabricio Sakomani upozorio da bi snažan evro mogao ugroziti ekonomski oporavak Evrope.

Na američkim berzama je, takođe, zabeležen pad vrednosti akcija, pa je industrijski indeks Dau Džons skliznuo za 0,16 odsto na 15.613,76 poena, širi S&P 500 za 0,19 odsto na 1.764,54 poena, a tehnološki Nasdak za 0,05 odsto na 3.934,72 poena.

Azijske berze su zabeležile mešovite rezultate, u očekivanju podataka o privrednom rastu i zapošljavanju u SAD, koji bi trebalo da budu objavljeni krajem nedelje.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta