Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
EPS dao saglasnost za izgradnju bloka "Kostolac B3" i proširenje ugljenokopa "Drmno" - Projekat vred
Upravni odbor "Elektroprivrede Srbije" doneo je u utorak (5. novembra 2013. godine) odluku o zaključenju ugovora za Drugu fazu projekta termoelektrane "Kostolac B", kojim je predviđena izgradnja novog bloka B3 u Kostolcu i proširenje kapaciteta ugljenokopa "Drmno", u šta će biti uloženo 715,6 mil EUR.

Novi termo blok u Kostolcu, snage 350 megavata, trebalo bi da bude na mreži do kraja 2019. godine, a u planu je i da kapacitet kopa "Drmno" bude proširen sa devet na 12 miliona tona uglja godišnje, saopštio je EPS.

Ugovor se odnosi na sprovođenje Sporazuma o ekonomskoj i tehničkoj saradnji u oblasti infrastrukture između Vlade Kine i Vlade Srbije.

Članovi UO EPS-a su se saglasili da v.d. direktora EPS-a Aleksandar Obradović i direktor TE-KO "Kostolac" Dragan Jovanović potpišu ugovorni sporazum za drugu fazu projekta termoelektrane "Kostolac B".

Kako je objasnio Dejan Trifunović, pomoćnik ministra energetike, razvoja i zaštite životne sredine, odluku UO EPS-a uskoro treba da odobri Vlada Srbije, a potom sledi potpisivanje ugovora.

- Ovo je veoma važan strateški projekat i jedan je od prioritetnih u strategiji energetike Srbije - rekao je v.d. direktora EPS-a.

Gradnja trećeg bloka u TE "Kostolac B" deo je strateškog razvoja EPS-a, a veoma je važno što će u vremenu kada sledi otvaranje tržišta električne energije novi proizvodni kapacitet doprineti stabilnosti i sigurnosti energetskog sistema Srbije, dodao je Obradović.

- Poslednji blok u EPS-u pušten je u rad pre 23 godine, zbog toga je današnja odluka o gradnji novih 350 megavata u Kostolcu istorijska - rekao je Jovanović.

On je naglasio da je projektom predviđeno da se poštuju svi energetski standardi Evropske unije i Srbije, posebno u oblasti zaštite životne sredine.


"Securitas" kupio 65% akcija u kompaniji "Tehnomobil" u Hrvatskoj
"Securitas" je obavio akviziciju 65% akcija u kompaniji "Tehnomobil" u Hrvatskoj. Dogovoreno je da se kupovina preostalih 35% akcija obavi krajem 2015. godine, a procenjena vrednost preduzeća je oko 6 mil EUR (MSEK 52), saopštio je "Securitas".

Kako je saopšteno, "Tehnomobil" ima godišnji promet od oko 7,5 mil EUR (MSEK 65) i 60 zaposlenih. Kompanija je najveći integrator tehničkih sistema zaštite u Hrvatskoj i nudi širok spektar usluga, kao što su video nadzor, sistemi za detekciju požara i gasa, alarmni sistemi, sistemi za kontrolu pristupa i parking sistemi. "Tehnomobil" pokriva svojim poslovanjem celokupnu teritoriju Hrvatske, sa sedištem u Zagrebu.

"Securitas" je druga najveća kompanija na tržištu Hrvatske u oblasti privatne bezbednosti. Sa ovom akvizicijom, "Securitas" jača svoju ponudu tehničkih sistema zaštite u Hrvatskoj, kao i u regionu. Akvizicija je obavljena 1. novembra 2013. godine.


Srbija dobija obavezne rezerve nafte i naftnih derivata
Skupštinski Odbor za privredu, regionalni razvoj, trgovinu, turizam i energetiku usvojio je u načelu Predlog zakona o robnim rezervama.

Novo zakonsko rešenje će, kako su istakli predlagači, prvi put posle 20 godina, revidirati, odnosno obnoviti pravno uređenje sistema robnih rezervi u Srbiji.

Poseban deo zakona odnosi se i na obavezu formiranja obaveznih rezervi nafte i naftnih derivata, a pomoćnik ministra unutrašnje i spoljne trgovine Dušan Protić ukazao je da je sada na neki način objedinjen kompletan sistem robnih rezervi u našoj zemlji.

Pomoćnik ministra energetike Petar Stanojević pojasnio je da je Srbija još 2006. godine pristupila takozvanoj Energetskoj zajednici zemalja jugoistočne Evrope, koja je tada pokrivala samo pitanje struje i gasa, a potom je 2008. preuzeta i obaveza da se proširi delatnost te zajednice i na naftu i naftne derivate.

- To je značilo da se uspostavi sistem obaveznih rezervi nafte i od tada teče naša obaveza da uvedemo taj sistem - kazao je Stanojević.

On je napomenuo da je u oktobru 2012. godine na sednici Energetske zajednice u Budvi doneta odluka da se ove rezerve formiraju do kraja 2022, odnosno da operativno počnu sa radom od 1. januara 2023.

- Zakon propisuje da se obavezne rezerve fomiraju za slučaj kada je ugrožena sigurnost snabdevanja Srbije energijom i energentima i radi ispunjenja preuzetih međunarodnih obaveza - naveo je Stanojević.

On je napomenuo da trenutno učešće nafte u primarnoj energiji u našoj zemlji iznosi 27%, odnosno više od četvrtine, pa je i zbog toga značajno formiranje obaveznih rezervi tog energenta.


Prodati zapisi za 4,98 mlrd. dinara
Uprava za javni dug prodala je danas 99,6 odsto ponuđenih dvogodišnjih državnih obveznica za ukupno 4,98 milijardi dinara, saopštilo je Ministarstvo finansija.

Te dužničke hartije prodate su po godišnjoj kamatnoj stopi od 10,70 odsto, a na naplatu dospevaju 8. novembra 2015. godine.

Potražnja za zapisima iznosila je 10,85 milijardu dinara, što je 216,9 odsto obima emisije od pet milijardi dinara.

Naredna aukcija državnih hartija od vrednosti zakazana je za sutra kada će na prodaju biti ponuđeni tromesečni zapisi ukupne vrednosti četiri milijarde dinara.


RTB Bor: Oživljavanje giganta
Generalni direktor Rudarsko-topioničarskog basena Bor Blagoje Spaskovski kaže da menadžment i Vlada Srbije nisu dozvolili da se to preduzeće uništi.

On je izjavio da Vlada Srbije i menadžment kompanije privode kraju revitalizaciju tog privrednog giganta, odnosno "prevode" kombinat iz negativnog u pozitivno poslovanje.

"Danas mi ne otpuštamo radnike, već zapošljavamo. Ne dobijamo subvencije već sami zarađujemo platu. Revitalizujemo proizvodnju, gradimo novu topionicu i fabriku sumporne kiseline, plaćamo nadoknade za povrede na radu radnicima od pre sedam-osam godina. Otkrivamo ležišta, sklanjamo izostalu investicionu raskrivku i to finansiramo iz sopstvenih sredstava, a ne iz investicionih kredita kao ranije", naveo je Spaskovski u intervjuu za "Nedeljnik".

On kaže da je bilo pokušaja da se RTB Bor "uništi", ali da menadžment i vladin tim, koji predvode Aleksandar Vučić i ministarka Zorana Mihajlović to nisu dozvolili.

"RTB Bor danas puni budžet Srbije sa skoro tri miliona evra mesečno", naglasio je Spaskovski.

On je rekao da se, i pored problema s investicijama, grade nova topionica i fabrika sumporne kiseline, koje se uklapaju u zadate rokove i predviđene finansijske tokove.

"Otvaranjem nove topionice i fabrike sumporne kiseline smanjiće se stepen zagađenosti, a iznad Bora će se konačno pojaviti čisto nebo", najavio je Spaskovski.

On je ukazao da su bivša rukovodstva napravila dugove od 860 miliona evra i da su preostala zaduženja kompanije 170 miliona evra.

Upitan da li je utvrđeno ko je napravio te dugove, Spaskovski je naglasio da je teško preispitati 40-godišnje poslovanje, jer je za to vreme promenjeno 11 generalnih direktora, a pritom od 2000. do 2008. čak pet.

"Dovoljno je navesti da su za sedam godina samo za plate dobili od države subvencije od 121 milion evra, umesto da su uložili u investicije, a samo su nove investicije obezbeđivale platu", napomenuo je Spaskovski.

"Uostalom, taj proces je u to vreme zahvatio celu državu Srbiju. Zato su danas, sadašnjoj vladi ostavljeni budžet i privreda u ovakvom stanju", dodao je prvi čovek RTB Bor i istakao da je taj rudnik 2011. ostvario dobit od 42 miliiona dolara, a prošle godine dobit od 56 miliona dolara.


Počela da radi solarna elektrana na zgradi Instituta "Mihajlo Pupin"
Institut "Mihajlo Pupin" od danas na svom ravnom krovu u Beogradu ima solarnu elektranu snage 50 kilovata.

Na svečanosti održanoj tim povodom je rečeno da je izgradnju elektrana sa 180 solarnih panela od po 280 vati finanisirao Institut čijim su stručnjacima četiri meseca bila dovoljna za proceduru od idejnog projekta do početka rada.

Ministarka energetike, razvoja i zaštite životne sredine Zorana Mihajlović kazala je da se Srbije obavezala da će do 2020. godine u ukupnoj potrošnji imati 27% energije iz obnovljivih izvora.

- Idemo ka tom cilju - kazala je ona i dodala da je fotonaponska elektrana Instituta "Mihajlo Pupin" primer kako izgleda korišćenje obnovljivih izvora energije i kako se smanjuju rashodi.

Mihajlović je najavila da će biti poboljšan model ugovora o otkupu električne energije od povlašćenih proizvođača, ali nije iznela više detalja o tom pitanju.


Profit Tojote skočio 70 odsto
Kompanija Tojota, najveći svetski proizvođač automobila, saopštila je da joj je kvartalni profit porastao za 70 odsto.

Veći profit je rezultat smanjenja troškova i slabijieg jena nadoknadili blagi pad prodaje.

Između jula i septembra Tojota je ubeležila neto profit od 438,4 milijarde jena (4,4 milijarde dolara) u poređenju sa 257,9 milijardi u ista tri meseca prošle godine.

Profiti japanskih proizvođača kola izraženi u jenima skočili su zahvaljujući slabljenju vrednosti japanske valute prema američkoj u proteklih godinu dana. Pre godinu dana za dolar se dobijalo 79 jena, a danas se američka valuta menja za gotovo 100 jena.

U posmatrana tri meseca profit Nisana, drugog po veličini japanskog proizvođača automobila, porastao je samo dva odsto, ali bi situacija bila mnogo gora da nije bilo slabog jena.

Hondi je profit istovremeno uvećan za 46 odsto, a Micubišijev je gotovo utrostručen.

Dalji rast profita japanske auto-industrije, prema ocenama analitičara, moraće da dođe od smanjenja troškova, rasta prodaje ili unapređenja konkurentnosti.

Tojota je podigla procenu zarade za fiskalnu godinu koja završava u martu 2014. na 1,67 hiljada milijardi jena (16,9 milijardi dolara). Korporacija je, međutim, zadržala procenu prodaje od 9,1 milion vozila i predviđa veću od ranije očekivane prodaju u Japanu, Severnoj Americi i Evropi, a manju u Aziji.

U trećem kvartalu Tojota je prodala 2,24 miliona vozila prema 2,25 miliona u istom periodu 2012.

Ranije je Tojota saopštila da je od početka godine do kraja septembra prodala 7,41 milion vozila, čime je premašila Dženeral motorsovu (General Motors, GM) prodaju i zadržala prvo mesto u svetu po prodaji automobila.

Tojota je GM prvi put skinula sa "trona" 2008. godine, ali se GM vratio na čelnu poziciju po prodaji 2011, kada su Tojotine fabrike trpele posledice zemljotresa i cunamija.

Analitičari navode da oporavak američke auto-industrije i čvrste pozicije evropskih i drugih azijskih proizvođača predstavljaju pritisak na Tojotu da uvodi nove i bolje proizvode, uz kontrolu troškova i očuvanje profitabilnosti.

Opasnost za profitabilnost predstavljaju i skupa povlačenja kola sa tržišta zbog tehničkih problema.


Poslovna dobit NIS-a 38,8 milijardi dinara
"Naftna industrija Srbije" je juče obelodanila kompletne konsolidovane finansijske izveštaje za prva tri kvartala 2013.

Ukupni prihodi od prodaje su iznosili 184,96 milijardi dinara (1,62 mlrd EUR) što predstavlja rast od 14% u odnosu na isti uporedni period godinu ranije.

Poslovna dobit je bila na nivou od 38,8 milijardi dinara (340 mil EUR) dok je krajnji neto rezultat iznosio 31,73 milijarde dinara (+3,3%).

U izveštaju je još navedeno da su intenzivirana istraživanja novih nalazišta u Mađarskoj i Rumuniji u vrednosti većoj od 36 mil USD, a tokom prvih devet meseci kupljena je još 31 benzinska stanica u BiH, Bugarskoj i Rumuniji, čime je nastavljena strategija regionalnog širenja.

Obračunska vrednost akcije se blago uvećala na 935 dinara.

Trenutna berzanska cena iznosi 845 dinara, što daje tržišnu kapitalizaciju kompanije od 137,8 milijardi dinara (1,2 mlrd EUR).


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta