Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
"Calzedonia" će u Subotici zaposliti 1.000 ljudi
Italijanski proizvođač konfekcije "Calzedonia" očekuje uskoro dobijanje upotrebne dozvole, nakon čega bi u naredne dve godine u ovom preduzeću trebalo da bude zaposleno 1.000 radnika, izjavio je u sredu gradonačelnik Subotice, Modest Dulić.

Dulić je, nakon razgovora sa ambasadorom Italije u Srbiji Ðuzepeom Mancom, koji je danas boravio u poseti Subotici, kazao da će Kalcedonija, ukoliko se ekonomska situacija učini takvom da investitor ima i dalje interes za ulaganje, započeti i drugu fazu izgradnje fabričke hale i otvaranje dodatnih 200 radnih mesta.

- Ja sam danas dao jednu preliminarnu informaciju koju će ubrzo potvrditi i investitor, to je kompanija "Calzedonia", koja svakog dana očekuje upotrebnu dozvolu, što znači da od tog momenta kreću ugovorom definisana zapošljavanja, a ja ću vas podsetiti da se radi o 1.000 ljudi koji će u naredne dve godine pronaći svoje radno mesto u ovom gigantu - rekao je gradonačelnik Subotice.

On je i opvom prilikom ocenio da je subotička administracija "spremna da odgovori na sve zahteve investitora", te da Subotica ima "kredibilitet destinacije povoljne za ulaganje stranih investitora".

- Pohvalili smo se činjenicom da u našem gradu danas posluje više od deset italijanskih firmi iz oblasti bankarstva, osiguranja, ali i prestižne firme koje bi svakog dana trebalo da otpočnu proizvodnju, poput ‘Kalcedonije’ i firme "Calzedonia" koja je i ove godine, licitirajući zemljište, ušla u novi investicioni ciklus planiranjem izgradnje fabrike koja će raditi kožnu galanteriju - rekao je Dulić.

Ambasador Italije Ðuzepe Manco rekao je novinarima kako se "obavezao da pozicija Subotice, koja se nalazi na Koridoru 10, postane jedan italijanski trg na evropskom koridoru".

- Kada sam u Kragujevcu i kada kažem 500 svi misle na automobil "fijat 500", a kada boravim u Subotici i Vojvodini, kada kažem 500 to se pre svega odnosi na 500 preduzeća koja velikim delom rade i na teritoriji Subotice - rekao je Manco.

Gradonačelnik Subotice i ambasador Italije razgovarali su i budućoj saradnji na polju kulture.


Referentna kamatna stopa smanjena na nivo od 10%
Izvršni odbor Narodne banke Srbije je na današnjoj sednici odlučio da referentnu kamatnu stopu smanji za 0,5 procentnih poena i ona sada iznosi 10 odsto.

Imajući u vidu da se nastavlja smanjivanje inflatornih pritisaka i inflacionih očekivanja, Izvršni odbor očekuje da će se u oktobru međugodišnja stopa inflacije naći blizu donje granice dozvoljenog odstupanja od cilja. S obzirom na to da je inflacija već na niskom nivou, Narodna banka Srbije će mere monetarne politike u narednom periodu usmeriti na zadržavanje inflacije u granicama cilja, konstatovao je Izvršni odbor.

Na pad međugodišnje stope inflacije, po oceni Izvršnog odbora, uz mere monetarne politike, utiču i pad cena primarnih poljoprivrednih proizvoda, niska tražnja i relativna stabilnost kursa, kojoj doprinose veoma povoljna spoljnotrgovinska kretanja. Deficit tekućeg računa u toku trećeg tromesečja iznosio je svega 1,4 odsto procenjenog bruto domaćeg proizvoda, i to u uslovima povećane ekonomske aktivnosti. Pored toga, očekivani efekti fiskalne konsolidacije i pozitivna kretanja na međunarodnim finansijskim tržištima doprineće zadržavanju međugodišnje inflacije u granicama cilja naredne godine, ocenio je Izvršni odbor.

Naredna sednica Izvršnog odbora na kojoj će se odlučivati o referentnoj kamatnoj stopi održaće se 12. decembra.


"Termovent" iz Kladova ugovorio posao vredan 3,3 mil EUR - Potpisivanje ugovora sa ruskom kompanijom
"Termovent" iz Kladova i kompanija "Katod" iz Novosibirska potpisaće 8. novembra ugovor vredan 3,3 mil EUR. Ta saradnja predviđa da "Termovent" kompletno opremi poslovni prostor ruske kompanije sistemima grejanja i hlađenja i programom upravljanja tim sistemima.

Kako je najavljeno iz Ministarstva trgovine, potpisivanju ugovora u poslovnim prostorijama kompanije "Termovent" prisustvovaće i potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija Rasim Ljajić.


Prodato 78,3% emisije tromesečnih zapisa
Na aukciji tromesečnih državnih zapisa Republike Srbije, održanoj 7. novembra 2013. godine, ponuđen obim emisije iznosio je 4.000.000.000 dinara.
Ukupan obim tražnje iznosio je 6.262.070.000 dinara, odnosno 156,55 odsto obima emisije.
Realizovano je 313.207 komada državnih zapisa, ukupne nominalne vrednosti 3.132.070.000 dinara, što predstavlja 78,30 odsto obima emisije.
Državni zapisi su prodati po stopi prinosa od 9,09 odsto na godišnjem nivou, a na naplatu dospevaju 6. februara 2014. godine.


Merkator ima dogovor o reprogramu
Grupa Merkator postigla je načelan dogovor sa grupom banaka poverilaca o ključnim uslovima dugoročnog restrukturisanja finansijskih obaveza.

"Predlog za restrukturisanje, koji je predstavljen ostalim bankama poveriocima, predstavlja čvrstu osnovu za dugoročnu stabilnost grupe Merkator", piše poslovni portal Seebiz.

U Merkatoru, koji ima oko 1,1 milijardu evra finansijskih dugova, očekuju da će restrukturisanje biti uspešno zaključeno u narednim mesecima.

Slovenačka štampa pisala je ranije da je uspešan dogovor s bankama o reprogramiranju kredita ključni uslov da hrvatski trgovinski lanac Agrokor preuzme Merkator.

Prema pisanju mariborske "Večeri", Agrokor je zadužen sa više od 1,6 milijardi evra, a prema rečima prvog čoveka Merkatora Tonija Balažića, ta hrvatska kompanija ne može dodatnim kreditima izvesti preuzimanje Merkatora.

Prema procenama, Agrokor bi do svežeg novca mogao doći ako proda neki svoj deo, ali se u toj igri više ne očekuju najveći trgovački igrači u Evropi, jer ih kriza prisiljava na povlačenje s njihovih osnovnih tržišta.

Blažić je dodao da se Merkatorova uprava sprema da sa bankama pregovara o nastavku samostalnog poslovanja, ako propadne Agrokorovo preuzimanje.


NBS izdao dozvolu "DDOR-Garant"-u za upravljanje "Societe Generale" fondovima "Štednja" i "Ekvilibri
Narodna banka Srbije (NBS) je na današnjoj sednici Izvršnog odbora Društvu za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom "DDOR-Garant" Beograd izdala dozvolu za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima "Societe Generale Štednja" i "Societe Generale Ekvilibrio", s obzirom na to da je DZU dobrovoljnim penzijskim fondom "Societe Generale Penzija" odlučilo da namerava da prestane da obavlja delatnost društva za upravljanje i da prenese prava upravljanja na "DDOR-Garant", navedeno je u saopštenju NBS.

Propisima je predviđeno da Narodna banka Srbije istovremeno sa izdavanjem društvu "DDOR-Garant" dozvola za upravljanje pomenutim fondovima, oduzme dozvolu za upravljanje tim fondovima društvu "Societe Generale Penzija", odnosno da mu oduzme i dozvolu za rad jer to društvo ne upravlja nijednim drugim fondom, nakon čega ono pokreće postupak dobrovoljne likvidacije.

Celokupna imovina fonda u svakom trenutku odvojena je od imovine društva za upravljanje i nalazi se na računu u kastodi banci, tako da prestanak postojanja društva za upravljanje ne može da utiče na sredstva članova fonda. UniCredit banka Srbija a.d. Beograd, koja je u prethodnom periodu obavljala kastodi usluge za fondove "Societe Generale Štednja" i "Societe Generale Ekvilibrio", nastaviće s pružanjem tih usluga, što znači da se dosadašnji način uplate sredstava neće menjati. Broj investicionih jedinica i stanje sredstava na računima članova tih fodnova neće biti promenjeno. Sva prava članova tih dobrovoljnih penzijskih fondova ostaju nepromenjena, ili se položaj članova eventualno poboljšava (npr. najviša moguća naknada prilikom uplate biće smanjena sa 3%, odnosno 2,75% na 2,7%).

Društvo "DDOR-Garant" će u roku od osam dana članove fondova "Societe Generale Štednja" i "Societe Generale Ekvilibrio" pisanim putem obavestiti o nastalim promenama, kao i o njihovom pravu da, ako više ne žele da budu članovi ovog fonda, svoj račun mogu preneti u fond kojim upravlja drugo društvo za upravljanje – u roku od 60 dana od dana prijema tog obaveštenja, pri čemu troškove ovog prenosa snosi Društvo "DDOR-Garant".


Niški "Jugo-Impex EER" izvozi freon u Nemačku
Kompanija "Jugo-Impex EER" iz Niša, koja se bavi reciklažom elektronskog i električnog otpada, organizovaće sutra, uz pomoć Ministarstva energetike, izvoz 14 tona freona - supstance koja stvara negativne posledice po ozonski omotač i izaziva efekat "staklene bašte", najavljeno je iz te firme.

Komercijalni direktor u kompaniji Marija Micaković rekla je Tanjugu da je u cilju što hitnijeg izvoza i zbrinjavanja freona na adekvatan način organizovan izvoz dva kamiona sa lokacije postrojenja za reciklažu elektronskog i električnog otpada u Nišu.

Ona je podsetila da to postrojenje u Nišu funkcioniše više od godinu dana i da je to prvi put da se izvozi freon, a da će se ubuduće izvoz te materije organizovati na svaka tri meseca.

- Za sada se izvozi samo freon od rashladnih uređaja domaće proizvodnje, a nadamo se da ćemo ubuduće imati kapacitete da to učinimo i za ostale generatore - kazala je Micaković.

Tolika količina freona koji izaziva efekat "staklene bašte" i stvara trajne negativne posledice za ozonski omotač izdvojena je iz više od 100.000 recikliranih rashladnih uređaja.

- Samo jedan frižider odložen u prirodu daje isti efekat kao izduvni gasovi automobila za godinu dana - navela je primer štetnosti freona Micaković.

Dozvolu za izvoz freona radi njegovog trajnog uništenja dalo je Ministarstvo energetike.

Micakovićeva je podsetila da je Republika Srbija potpisnik Kjoto protokola, kao i da izvoz freona radi uništenja utiče na formiranje kvota za uvoz te supstance.

U Ministarstvu energetike podsećaju da se izvoz opasnog otpada obavlja u skladu sa propisima o zaštiti životne sredine, Zakona o upravljanju otpadom i Bazelskom konvencijom o kontroli prekograničnog kretanja opasnih otpada i njihovom odlaganju i ostalih propisa koji su vezani za transport opasnih materija u drumskom i železničkom saobraćaju.

Otpad se pakuje, obeležava i transportuje tako da se obezbedi zaštita za najmanji rizik po zdravlje ljudi i životnu sredinu, navode u Ministarstvu.

U ovom slučaju, kako se dodaje, oko 15 tona freona koji će se sutra isporučiti Nemačkoj na dalji tretman, biće upakovano u čelične kontejnere.

Ukupna planirana količina otpada za izvoz namenjena tretmanu u Nemačku je 75 tona, u skladu sa notifikacijom koja je prethodno poslata svim nadležnim organima u državama koje su uključene u to prekogranično kretanje i koje su izdale svoje saglasnosti za tranzit i uvoz, još pre izdavanja izvozne dozvole.

Prevoz freona obaviće se kamionima, u skladu sa zakonima kojima se uređuje međunarodni prevoz u javnom saobraćaju, dodaju u Ministarstvu.


Počinje proizvodnja u "Jugoremediji" - "Union-medic" 18. novembra pokreće posao u halama zrenjaninsk
U pogonima zrenjaninske Fabrike lekova "Jugoremedija" u stečaju, koju je zakupila firma "Union-medic" iz Novog Sada, od 18. novembra proizvodnja kreće punom parom. Neki delovi "Jugoremedije" već su u funkciji, laboratorija obavlja analize i uzorkovanje sirovina koje su stigle u magacine, a 39 radnika su bivši zaposleni te farmaceutske kuće.

Milan Selaković, vlasnik i direktor "Union-medic"-a, kaže da sve teče po planu, a da će više reći kada počne proizvodnja. O trenutnom stanju u "Jugoremedijinim" pogonima više govore zaposleni.

- Posla ima preko glave, sve kreće iz početka, ali angažovani su iskusni radnici. Sada nas je 39 u pogonima, a do 18. novembra biće 86 radnika. Pripreme su u punom jeku, stižu sirovine i ambalaža, pregleda se oprema i proizvodne linije - kaže Pijada Kostić, administrativna radnica sa 33 godine staža u "Jugoremediji". Ona je sada zadužena za svu proizvodnu "papirologiju".

Kako najavljuju u firmi, prvi proizvodi koji bi trebalo da siđu sa trake su "aminofilin", "amlodipin", "sinkum 4". U toku je i obaveštavanje ustanova da će uskoro biti dostupni lekovi prepoznatljivi na domaćem tržištu po proizvođaču "Jugoremediji".

- Čekamo prenos dozvola za lekove, a nakon toga počinje proizvodnja. Planiramo proizvodnju 20 preparata i tražili smo za njih dozvole - kaže dr Tijana Gavrilović, menadžerka registracije lekova.

U pogonima su spremni za start.

- Dozvola za proizvodnju već je dobijena, izbor radnika je obavljen i veoma je bitno da od 86 zaposlenih, koliko je planirano u prvoj fazi, nema nijednog koji prethodno nije radio u "Jugoremediji". Sve su to ljudi koji su ovde pekli zanat. A ako krene sve po planu, u drugom krugu biće angažovano još 60 ljudi, krenuće dve smene pa ćemo videti kako ide - kaže Kristina Duđik, menadžer proizvodnje.

Radnici koji su odradili mesec dana pod rukovodstvom firme "Union-medic" već su primili prvu platu.

Inače, novosadski "Union-medic" otkupio je vlasništvo nad firmom "Blue rose fund" američkog biznismena Dušana Davida Mladena, koja je bila podnosilac plana reorganizacije za "Jugoremediju" u stečaju. Stečajni upravnik Radovan Savić podneo je predlog da se uradi ponovna procena imovine stečajnog dužnika.


Rast javnog duga se zaustavlja u 2016.
Fiskalnom strategijom Ministarstva finansija Srbije predvidjeno je da rast javnog duga bude zaustavljen u 2016. godini i projektovano da prosečan rast stope bruto domaćeg proizvoda (BDP) u naredne tri godine bude 1,6 odsto godišnje.

Prema procenama Fiskalne strategije za 2014. sa projekcijama za 2015. i 2016. godinu, stanje javnog duga centralne države trebalo bi da bude oko 68 odsto na kraju 2016. godine, uz pretpostavku da jedan deo državne imovine bude prodat.

U Fiskalnoj strategiji objavljenoj na sajtu www.mfin.rs, precizira se da će javni dug Srbije će na kraju 2013. biti 62,7 odsto BDP-a, u 2014. godini porašće na 65,7 odsto, a u 2015. godini na 68,1 odsto, da bi u 2016. godini udeo javnog duga u BDP pao na 67,9 odsto.

Makroekonomske projekcije za period od 2014. do 2016. godine ukazuju na usporenu putanju oporavka privrede, tako da će očekivani privredni rast sa dva odsto u 2013. usporiti na jedan odsto u 2014. godini.


"Lukoil" u Srbiji uvodi novo gorivo ECTO generacije
Naftna kompanija "Lukoil Srbija" će od sledeće nedelje na srpsko tržište uvesti novo ekološko gorivo, koje omogućava uštedu u potrošnji goriva od oko 24%.

Reč je o dve nove vrste naftnih derivata ECTO dizel i benzin ECTO plus, koje odgovaraju zahtevima evro-5 standarda, najavio je zamenik direktora "Lukoila" za komercijalne poslove Roman Jaroslavski na konferenciji za novinare.

Prodaja "Lukoilovog" ECTO goriva u početku je planirana na 50 benzinskih stanica te naftne kompanije i to u svim regionima Srbije, dodao je Jaroslavski.

ECTO dizel ima poboljšane radne i ekološke karakteristike u odnosu na obično dizel gorivo i ono doprinosi smanjenju potrošnje goriva, poboljšanju rada motora, smanjenju buke i vibracija, produženju roka zamene motornog ulja, naveo je Jaroslavski.

Taj dizel odgovara, kako najnovijim, tako i starijim modelima putničkih, teretnih i drugih vozila sa različitim tipovima motora, a moguće ga je mešati i sa običnim dizelom, rekao je Jaroslavski.

Benzin ECTO plus, kako je naveo, je gorivo sa poboljšanim eksploatacionim mogućnostima koje doprinosi smanjenju potrošnje goriva, zaštiti motora i životne sredine, jer se njegovim korišćenjem umanjuje emisija štetnih gasova u atmosferu.

ECTO motorna goriva su proizvedena po savremenoj svetskoj tehnologiji, koja imaju poboljšane radne karakteristike, rečeno je na konferenciji i istaknuto da je kvalitet tih goriva više puta potvrđivan u različitim nezavisnim istraživačkim centrima u Rusiji i Evropi.

U Srbiji su svojstva goriva ECTO ispitivana i potvrđena na Mašinskom fakultetu u Beogradu.

"Lukoil" je ECTO goriva počeo da proizvodi u Rusiji još 2006. godine, a sada su prisutna na tržištima 15 evropskih zemalja, s tim što stalno raste obim prodaje tih derivata, kao i broj zemalja u kojima se ono prodaje, istaknuto je na konferenciji.


Više sporazuma Srbije i Alžira
Predstavnici Srbije i Alžira potpisali su četiri sporazuma o saradnji.

Prvi potpredsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić i alžirski ministar za vodne resurse Hosin Nesib poručili su tom prilikom da je dobra politička saradnja dve zemlje konkretizovana u unapređenje ekonomske saradnje.

Nesib i Vučić potpisali su Memorandum o saradnji Srbije i Alžira u oblasti vodnih resursa i uređenja vodnih režima, sporazume u oblasti ulaganja, saradnje nacionalnih arhiva, kao i protokol o saradnji srpskog preduzeća Salsef i Frigomedit iz Alžira.

Vučić je na konferenciji za novinare posle potpisivanja sporazuma u Palati Srbija izjavio da je danas potpisan sporazum o jednom velikom ekonomskom poslu, ali da su već najmanje četiri kompanije iz Srbije stvorile zajednička preduzeća sa alžirskim firmama i da će u toj zemlji raditi u različitim oblastima.

On je rekao da neka srpska preduzeća, kao što je Hidrotehnika, već dugo rade u Alžiru i da su zadovoljna tim poslovima, a neka nova preduzeća dobiće poslove u oblasti izgradnje stanova, bolnica i drugih privrednih objekata.

"Želimo i ovde da vidimo što veći broj alžirskih preduzeća koja bi zajedno radila i gradila u Srbiji", poručio je Vučić.

On je zahvalio predstavnicima Alžira što preduzeća iz Srbije mogu da dobiju velike poslove u toj zemlji i to ocenio kao veliki podstrek za srpsku privredu.

Nesib je istakao da su ekonomski odnosi Srbije i Alžira daleko ispod izvanrednih političkih odnosa dve zemlje napominjući da su dosadašnji rezultati ekonomske saradnje ohrabrujući, ali da predstoji još mnogo posla.

Kako je naveo ti rezultati postignuti su zahvaljujući velikoj rešenosti vlasti dve zemlje da se saradnja ojača u budućnosti.

Nesib je dodao i da je u delegaciji Alžira, koja je bila u poseti Srbiji, bio veliki broj poslovnih ljudi što svedoči o želji da ekonomski odnosi dve zemlje ojačaju i diverzifikuju.


Potpredsednik "Intela" Džon Dejvis posetio srpski "ComTrade"
Džon Dejvis, potpredsednik kompanije i direktor globalnog razvojnog programa kompanije "Intel", neprikosnovenog tehnološkog lidera koji investira milione da bi zemlje u razvoju postale deo kompjuterskog sveta posetio je kompaniju Komtrejd.

Pored promovisanja novih tehnologija za unapređenje obrazovnog sistema, razlog je i saradnja sa "ComTrade"-om na zajedničkom projektu "srpskog mobilnog telefona i tableta" zasnovanim na Intelovoj hardverskoj platformi.

- Beograd se nimalo nije poromenio od mog poslednjeg boravka ovde. Atmosfera je pozitivna, ljudi su nasmejani. Doduše, takvi su uglavnom ljudi sa kojima sarađujem - počinje spontano priču sa nama Dejvis, za kojeg u hodu saznajemo da mu nimalo teško ne pada to što godišnje prođe i po nekoliko miliona kilometara kako bi dostigao ono najbolje u svom poslu.

Na ulasku u prostorije Komtrejdovih škola za informacione tehnologije - ITS i ITHS, u razgovoru sa predsednikom "ComTrade"-a Veselinom Jevrosimovićem, Dejvis objašnjava da će mu jedan od glavnih ciljeva biti upoznavanje profesora sa novim tehnologijama, ne samo u funkcionalnom, već i teorijskom smislu. Primat će imati pojednostavljivanje softverskih rešenja kojima se profesori služe.

Nalazeći vremena da odgovori i na pitanja Komtrejdovih studenata i srednjoškolaca, Dejvis na trenutak prekida priču kako bi se obratio kolegi, biznis menadžeru Tomažu Hodakovskom:

- Ova neutoljiva želja mladih za znanjem ono je što me pokreće i pomaže mi da izdržim krajnje dinamičan ritam poslovanja koji sam sebi postavio!

Druga stanica na kratkom putešestviju - obilazak "ComTrade" proizvodnje. Čini nam se idealan ambijent za razgovor o "srpskom mobilnom telefonu i tabletima" zasnovanim na Intelovoj hardverskoj platformi.

- Svi roditelji bilo gde na svetu žele da njihova deca imaju pre svega dobar posao, a najplaćeniji i najbolji poslovi u budućnosti biće oni vezani za IT tehnologiju - ističe Dejvis dodajući da projekat na kojem zajedničkim snagama rade "Intel" i "ComTrade" zahteva ozbiljnu fokusiranost i zalaganje ne samo partnera, već i države.

Samo na trenutak, rastajemo se od Dejvisa koji nam uz osmeh poručuje da jedva čeka rad na novim projektima. Poznajući njegovu bogatu biografiju sigurni smo u njihovu efikasnost.

Naime, tokom 30-godišnje karijere u "Intelu" Dejvis se bavio inženjeringom, marketingom, da bi na kraju došao do pozicije menadžera. Krajem devedesetih je postao potpredsednik i generalni menadžer Intela za azijsko-pacifički region, sa sedištem u Hong Kongu.

Rodom iz Londona, diplomirani je hemičar i doktorirao je fiziku čvrstog stanja na Univerzitetu u Londonu. Pre nego što se pridružio Intelu radio je kao istraživač na postdoktorskim studijama u kompaniji IBM i kao razvojni inženjer u Filipsu u Velikoj Britaniji.

"Intel" je dodelio Dejvisu dve prestižne nagrade - za uspostavljanje Intela na evropskom automobilskom tržištu 1986. i za uvođenje Intelove mobilne kompjuterske arhitekture na japansko tržište 1992. godine.

Pre tri godine osvojio je latinsku nagradu "Bravo" kao tehnološki lider godine.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta