Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Zakupac pokreće fabriku lekova Jugoremedija
Fabrika lekova Jugoremedija u stečaju ponovo će proraditi sredinom novembra, zahvaljujući zakupcu, novosadskoj firmi "Union medic", dok je konačna sudbina zrenjaninske farmaceutske kuće i dalje neizvesna, jer sledi novi plan reorganizacije.

"Sirovine za proizvodnju lekova stigle su u skladišta, 40 radnika je već mesec dana zaposleno, a biće još toliko u prvoj fazi proizvodnje, što očekujemo da se desi između 15. i 18. novembra", izjavio je danas Tanjugu stečajni upravnik, Radovan Savić.

Ta vest je obradovala mnoge Zrenjanince, ali je ponovo otvorila stara pitanja u vezi sa vlasništvom, dugovima i planom reorganizacije.

Zakupac Jugoremedije za 50.000 evra mesečno, vlasnik i direktor "Union medika" Milan Selaković još se nije oglasio u javnosti u vezi početka proizvodnje, a bez odgovora je i pitanje kako je i zašto njegova firma otkupila "Blue rose fund" od Dušana Davida Mladena, koji je sa Hypo Alpe Adria bankom bio podnosilac prvog plana reorganizacije Jugoremedije.

Zbog nove transakcije je otkazano ročište, ranije zakazano za 16. decembar, u Privrednom sudu u Zrenjaninu u vezi prvobitnog plana reorganizacije.

Tako se David Mladen još jednom pojavio u glavnoj ulozi u Jugoremediji, gde je stigao u proleće 2012. godine kao "spasilac", a na poziv tadašnjeg direktora Zdravka Deurića, umesto koga je jedno vreme upravljao fabrikom.

Stečajni upravnik nije danas želeo da ocenjuje nove poteze Davida Mladena, poslovnog čoveka koji se nekada u Americi bavio nekretninama, a u Srbiji je aktivan u Romskoj privrednoj komori.

Ipak, Savić je kazao da je "David Mladen ponovo uneo pometnju".

Izvesno je samo da je "Union medic" uz saglasnost najvećeg stečajnog poverioca Hipo Alpe Adrija Banke preuzeo i obavezu za donošenje novog plana reorganizacije.

Dok se čeka taj plan i odgovor na pitanje koliki su dugovi i da li premašuju imovinu Jugoremedije, izvesno je da će sa proizvodne trake ponovo na tržište krenuti uskoro lekovi za koje je sačuvana licenca.

Pre stečaja u zrenjaninskoj fabrici lekova bilo je 460 radnika a država je bila vlasnik 42 odsto kapitala.


Danas izvoz freona u Nemačku
Kompanija Jugo-Impex EER d.o.o iz Niša, koja se bavi reciklažom elektronskog i električnog otpada, organizuje danas izvoz 14 tona freona.

Freon je supstanca koja izaziva negativne posledice po ozonski omotač i stvara efekat "staklene bašte", najavljeno je iz te firme.

Komercijalni direktor u kompaniji Marija Micaković rekla je Tanjugu da je u cilju što hitnijeg izvoza i zbrinjavanja freona na adekvatan način organizovan izvoz dva kamiona sa lokacije postrojenja za reciklažu elektronskog i električnog otpada u Nišu.

Dozvolu za izvoz freona radi njegovog trajnog uništenja dalo je Ministarstvo energetike.

Micakovićeva je podsetila da je Republika Srbija potpisnik Kjoto protokola, kao i da izvoz freona radi uništenja utiče na formiranje kvota za uvoz te supstance.

U Ministarstvu energetike podsećaju da se izvoz opasnog otpada obavlja u skladu sa propisima o zaštiti životne sredine, Zakona o upravljanju otpadom i Bazelskom konvencijom o kontroli prekograničnog kretanja opasnih otpada i njihovom odlaganju i ostalih propisa koji su vezani za transport opasnih materija u drumskom i železničkom saobraćaju.


Beogradska firma "Omega plus" gradi vetropark kod Nevesinja
Kompanija "Eol prvi" iz Nevesinja, čiji su osnivači beogradski "Omega plus" Zlatka Mandžuke sa 97% vlasničkog udela i opština Nevesinje sa 3%, počela je izgradnju prvog vetroparka u Republici Srpskoj.

Na planini Trusini, kod Nevesinja, počeli su pripremni radovi vetroparka planirane instalisane snage ekvivalentne potrošnji 27.000 domaćinstava, potvrdio je nosilac projekta, firma "Eol prvi" iz Nevesinja.

Zlatko Mandžuka, direktor tog preduzeća, izjavio je za "Nezavisne novine" da su započeli gradnju četiri kilometra internih puteva neophodnih za pristup specijalnih vozila za geotermička i geomehanička ispitivanja na lokacijama budućih vetroturbina.

On kaže da su istovremeno započeli istražne bušotinske radove, koji podrazumevaju ispitivanje sastava i kvaliteta zemljišta i kamena na kojima će iduće godine biti podizane vetroturbine. Za taj posao, navodi, angažovana je firma "IRM - Bor" iz Zvornika.

- Pripremni poslovi odvijaće se do početka decembra kada će vremenski uslovi uticati na prekid građevinskih i istražnih radova, koji će, u drugoj fazi, biti nastavljeni krajem marta ili početkom aprila iduće godine - precizirao je Mandžuka.

Rekao je da očekuje da će do sredine ovog meseca potpisati ugovor sa strateškim partnerom, jednom od renomiranih zapadno-evropskih kompanija, koji će obezbediti sredstva za finansiranje projekta u iznosu do 150 mil KM.

Vlada RS je u firmi "Eol prvi" u oktobru prošle godine dala koncesiju na 30 godina za izgradnju vetroparka sa 17 turbina na Trusini ukupne instalisane snage od 51 megavat. Ukupna godišnja proizvodnja struje u količini od 160.000 megavat-časova.

Mandžuka je uveren da će u saradnji sa budućim strateškim partnerom uspjeti okončati izgradnju vetroparka u utvrđenom roku iz koncesionog ugovora, odnosno do oktobra iduće godine.

Što se tiče isporuke proizvedene električne energije, u firmi "Eol prvi" kažu da postoje dve mogućnosti - zaključenje ugovora sa "Elektroprivredom Republike Srpske" uz obaveznu otkupnu cijenu ili prodaja na slobodnom tržištu uz državni podsticaj.

Napominju da će odluka o tome biti donesena po dolasku strateškog partnera, a da će ugovor o isporuci, u skladu s propisima u Republike Srpske, biti potpisan tek po izgradnji vetroparka.


Formirana radna grupa za FAP, donet program za Galeniku
Vlada Republike Srbije formirala je na današnjoj sednici Radnu grupu koja će definisati strategiju oporavka i održivog razvoja Privrednog društva "FAP korporacija" iz Priboja, i odobrila Program viška zaposlenih u AD "Galenika".

Vlada Republike Srbije formirala je na današnjoj sednici Radnu grupu koja će definisati strategiju oporavka i održivog razvoja Privrednog društva "FAP korporacija" iz Priboja, i odobrila Program viška zaposlenih u AD "Galenika".

Kako se navodi u saopštenju, Vlada je danas utvrdila i izmene i dopune Prostornog plana područja posebne namene transnacionalnog gasovoda "Južni tok".

Na današnjoj sednici, Vlada je usvojila i Prostorni plan područja posebne namene koridora autoputa E-761, deonice Pojate-Preljina, koji sadrži osnove organizacije, korišćenja, uređen i zaštite ovog područja na delovima teritorije Kraljeva, Kruševca, Čačka, Varvarina, Vrnjačke Banje, Trstenika i Ćićevca.


Barter berza Srbije uvodi sporazumno restrukturiranje duga preduzeća
Barter berza Srbije najavila je danas da će kroz projekat mrežnog faktoringa na dospela i zakasnela potraživanja i dugovanja ponuditi preduzećima sporazumno restrukturiranje duga, što znači da će poverilac moći da naplati svoja potraživanja određenom robom i uslugama.

Analizom tržišta, kako je navedeno u saopštenju, Barter berze je došla do zaključka da skoro nema preduzeća bez potraživanja ili dugovanja.

Anketiranje dela tih firmi pokazalo je da je više od 60% njih spremno i sposobno da pristupi sporazumnom restruktuiranju duga kroz faktoring na dospela i zakasnela potraživanja i dugovanja i to robom, uslugama, delom nepokretne imovine, delom osnovnih sredstava, dokapitalizacijom...

Barter berza Srbije će od 13. novembra početi sa prijemom i obradom zahteva zainteresovanih preduzeća za sporazumno restrukturiranje duga. Obaveštenje o toj aktivnosti Barter berza će poslati, svojim članovima i Uniji poslodavaca Srbije.


Iz melase dodatnih 35.000 tona šećera godišnje - "MK Group" ulaže 20 mil EUR u novi pogon u Pećincim
Prvi pogon za dobijanje šećera iz melase u Srbiji počeće da radi početkom 2014. godine u šećerani "Sunoko" u Pećincima. Kompanija "MK Group" odlučila je da u novo postrojenje uloži 20 mil EUR, a ta investicija trebalo bi, kako "eKapiji" kažu u šećerani, da se isplati već za pet godina.

- Novi pogon za preradu melase odnosno odšećeravanje melase biće smešten u okviru proizvodnog centra Pećinci. Izgradnja fabike je već počela. Očekujemo značajne uštede, više od 4 mil EUR na godišnjem nivou, što znači da je period otplate investicije oko pet godina. Od 2003. U šećeranu u Pećincima smo uložili 70 mil EUR tako da je postala najmodernija i najefikasnija fabrika za proizvodnju šećera u Evropi - kaže u intervjuu za "eKapiju" Ljubiša Radenković, direktor kompanije "Sunoko", koja posluje u sastavu "MK Group".

Melasa je nusproizvod u postupku proizvodnje šećera i najčešće se koristi u proizvodnji alkohola i kvasca. Međutim, kako kaže naš sagovornik, primenom novih tehnologija omogućeno je da se dodatno iz melase ekstrahuje šećer.

- Iako se radi o velikoj investiciji odlučili smo se na novi korak u proizvodnji šećera. Do sada u Srbiji nije bilo zastupljeno dobijanja šećera iz melase. Međutim u Evropi postoje nekoliko fabrika koje koriste ovu ili sličnu tehnologiju. Najmodernija tehnologija za preradu melase koju ćemo koristiti u šećerani u Pećincima predstavljaće kombinaciju francusko-finske opreme, odakle i dolaze projektne kuće sa kojima sarađujemo – napominje Radenković.

"Sunoko" će ove godine u svojim fabrikama, u Vrbasu, Pećincima i Kovačici, proizvesti oko 80.000 tona melase i ona će biti prerađena u novom pogonu u Pećincima. To postrojenje će omogućiti iskorišćavanje 80% šećera iz melase koja nastaje nakon prerade šećerne repe.

- Proizvodnje šećera zahteva velika ulaganja. Svaka šećerana košta oko 150-200 mil EUR što se investicija tiče. U najboljoj šećerani koju smo kupili do danas smo smanjili energetske troškove za 80%. Ukupan projektovani godišnji kapacitet prerade šećera u šećeranama "MK Group" je na nivou od oko 400.000 tona. Plan je da od melase "Sunoko" godišnje proizvede dodatnih 35.000 tona šećera.

"MK Group" je sredinom oktobra potpisao ugovor sa Nemačkim društvom za investicije i razvoj (DEG). Srpska kompanija se tako zadužila za 50 mil EUR kako bi unapredila poljoprivrednu proizvodnju i povećala energetsku efikasnost, od tog iznosa 20 mil EUR biće izdvojeno za pogon za preradu melase.

Šta je melasa?

Melasa nastaje kao nusproizvod pri proizvodnji rafinisanog šećera iz šećerne repe. Melasa je gusta tečnost, tamnosmeđe ili tamnozelenkaste boje, svojstvenog mirisa i slatkog ukusa.

Osim visokog udela šećera, melasa sadrži čitav niz visokovrednih minerala, vitamina, masnih kiselina, belančevina kao i bogatu aromu, koja podstiče konzumiranje hrane kod životinja.

Melasa se koristi u proizvodnji alkohola i kvasca, fabrikama stočne hrane, na stočnim farmama kao dodatak ishrani. Neki od onih koji propagiraju zdravu ishranu preporučuju konzumiranje melase kao zaslađivača umesto šećera.


Povoljniji uslovi za kredite međunarodnih finansijskih organizacija u dinarima
Nova Odluka o uslovima i načinu obavljanja kreditnih poslova sa inostranstvom u dinarima, koju je usvojio Izvršni odbor na sednici održanoj 7. novembra, stvara podsticajne uslove za kreditiranje u dinarima od strane prvoklasnih međunarodnih finansijskih organizacija, što će doprineti povećanju dinarskih izvora finansiranja domaćih pravnih lica, banaka i preduzetnika.

Odlukom je predviđeno da domaća preduzeća i banke mogu, pod fleksibilnijim uslovima, da koriste i otplaćuju dinarske kredite odobrene od međunarodnih finansijskih organizacija i razvojnih banaka ili finansijskih institucija čiji su osnivači članice Evropske unije i OECD-a. Istovremeno, otklanjajući ograničenja za ulaganje sredstava međunarodnih finansijskih institucija, Odluka će uticati na povećanje učešća dinarskih kredita i na poboljšanje uslova pod kojim privreda i banke mogu da dođu do dinarskih izvora finansiranja. Mogućnost povoljnijeg zaduživanja, oslobođenog deviznog rizika, predstavlja značajan podsticaj privrednoj aktivnosti, a pozitivno će uticati i na stabilnost finansijskog sistema.

Pošto međunarodne finansijske organizacije mogu da odobravaju dinarske kredite i iz sredstava koja potiču od emisije dinarskih dugoročnih hartija od vrednosti na domaćem tržištu, izdavanje ovih hartija će pozitivno uticati i na razvoj tržišta kapitala u Srbiji.

Kreditiranje u dinarima od strane prvoklasnih međunarodnih finansijskih organizacija i njihov interes za to doprinosi jačanju poverenja u domaću valutu i, uz smanjenje inflacije i održanu stabilnost finansijskog sistema, predstavlja pozitivan signal i za domaće i za strane učesnike na našem finansijskom tržištu.


"Schneider Electric Srbija" i "Elnos BL" 13. novembra otvaraju fabriku trafostanica u Batajnici
"Schneider Electric Srbija" i "Elnos BL" će 13. novembra svečano otvoriti fabriku kompaktnih montažno-betonskih trafostanica u Batajnici, saopštio je "Schneider Electric".

U novootvorenoj fabrici u Batajnici, "Elnos BL" proizvodi prefabrikovane distributivne daljinski upravljive transformatorske stanice tipa "biosco cs", po licenci "Schneider Electric"-a. Ovaj standardizovani tipski testirani proizvod omogućava jednostavno, optimalno i bezbedno korišćenje mreže, dok upravljivi sistem obezbeđuje kontinualno napajanje, zadovoljne korisnike i precizno praćenje parametara mreže, navedeno je u saopštenju.


Schneider Electric Srbija and Elnos BL to open substation factory in Batajnica on November 13
Schneider Electric Srbija and Elnos BL will ceremoniously open a factory for producing compact prefabricated concrete substation in Batajnica on November 13, Schneider Electric said in a release.

In its newly opened factory in Batajnica, Elnos BL produces prefabricated remotely controllable distribution substations "Biosco CS" according to Schneider Electric's license. This standardized typical tested product enables easy, optimal and safe use of the grid, while the controllable system secures a continuous power supply, satisfied users and a high-precision monitoring of grid parameters, the release reads.


Obaveštenje o sticanju sopstvenih akcija AD Alfa-Plam a.d. Vranje
Alfa-Plam a.d. Vranje objavio je obaveštenje o sticanju sopstvenih akcija. Društvo nakon sticanja dodatnih 16 akcija poseduje ukupno 16.798 sopstvenih akcija, odnosno 9,61% od ukupnog broja izdatih akcija sa pravom glasa.


Ponuda za preuzimanje akcija izdavaoca "Ravnica" a.d. Bajmok
IM Matijević d.o.o. Novi Sad objavio je Ponudu za preuzimanje akcija emitenta "Ravnica" a.d. Bajmok.
 
Datum otvaranja ponude :   13.11.2013.
Datum zatvaranja ponude:  03.12.2013.
 
Ponuda nije uslovna.
 
Cena koju se ponuđač obavezuje da plati je 640,00 dinara po jednoj akciji.


Krediti za međunarodne finansijere
Narodna banka Srbije (NBS) donela odluku kojom su stvoreni uslovi da prvoklasne međunarodne finansijske organizacija kreditiraju u dinarima na srpskom tržištu.

To će doprineti povećanju dinarskih izvora finansiranja domaćih pravnih lica, banaka i preduzetnika, navodi se u saopštenju centralne banke.

Kako se precizra, podsticajne uslove da međunarodne finansijske organizacije kreditraju u dinarima omogućuje Odluka o uslovima i načinu obavljanja kreditnih poslova sa inostranstvom u dinarima, koji je Izvršni odbor NBS usvojio 7. novembra.

Odlukom je predviđeno da domaća preduzeća i banke mogu, pod fleksibilnijim uslovima, da koriste i otplaćuju dinarske kredite odobrene od međunarodnih finansijskih organizacija i razvojnih banaka ili finansijskih institucija čiji su osnivači članice Evropske unije i OECD-a.

Ističe se da će otklanjanjem ograničenja za ulaganje sredstava međunarodnih finansijskih institucija Odluka NBS uticati na povećanje učešća dinarskih kredita i na poboljšanje uslova pod kojim privreda i banke mogu da dođu do dinarskih izvora finansiranja.

Mogućnost povoljnijeg zaduživanja, oslobođenog deviznog rizika, kako se ističe, predstavlja značajan podsticaj privrednoj aktivnosti, a pozitivno će uticati i na stabilnost finansijskog sistema.

"Pošto međunarodne finansijske organizacije mogu da odobravaju dinarske kredite i iz sredstava koja potiču od emisije dinarskih dugoročnih hartija od vrednosti na domaćem tržištu, izdavanje ovih hartija će pozitivno uticati i na razvoj tržišta kapitala u Srbiji", navodi NBS.

Kako se ističe, kreditiranje u dinarima od strane prvoklasnih međunarodnih finansijskih organizacija i njihov interes za to doprinosi jačanju poverenja u srpsku valutu i - uz smanjenje inflacije i održanu stabilnost finansijskog sistema - predstavlja pozitivan signal i za domaće i za strane učesnike na finansijskom tržištu Srbije.


Beogradski "Termovent-komerc" potpisao ugovor vredan 3,3 mil EUR sa ruskim "Katodom"
Preduzeće "Termovent-komerc" iz Beograda i ruska kompanija "Katod" iz Novosibirska potpipisali su 8. oktobra ugovor o saradnji vredan 3,3, mil EUR.

Ugovor predviđa da "Termovent" kompletno opremi poslovni prostor firme "Katod" sistemima grejanja i hlađenja, i automatske regulacije.

Ugovor su, u prisustvu potredsednika vlade i ministra spoljne i unutrašnje trgovine Rasima Ljajića, generlani direktor "Termoventa" Dušan Perović i izvršni direktor kompanije "Katod", Sergej Kesaev.

Ljajić je rekao da je ugovor značajan ne za samo dve kompanije, već i sa stanoviša ukupne ekonomske i privredne saradnje između Srbije i Ruske federacije.

- Potpisivanje ovog ugovora dokaz je prednosti Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Ruskom federacijom, jer naše preduzeće čini konkurentnijim u odnosu na inostrane kompanije - ukazao je Ljajić.


Analiza USAID-a ukazala na bolje poslovno okruženje u Srbiji
Inspekcijski nadzor u Srbiji privrednicima danas predstavlja manje opterećenje nego ranije, dok je korupcija manji problem, pokazuju prvi nalazi Poslovne ankete koju je među 1.000 preduzeća u Srbiji sproveo USAID. Međutim, privreda i dalje smatra da dugotrajne administrativne procedure i visoke kamatne stope negativno utiču na poslovno okruženje u našoj zemlji.

- U poređenju sa stanjem u protekle dve godine, sada se mnogo manje vremena i novca troši na saradnju sa inspektorima. Izdavanje dozvola za rad preduzeća takođe je pojednostavljeno - rekao je Džo Lauter, direktor USAID-ovog Projekta za bolje uslove poslovanja.

Lauter je ovo naveo tokom priprema za objavljivanje rezultata Poslovne ankete USAID-a, koji će biti predstavljeni 13. novembra u Privrednoj komori Srbije. Ovaj događaj će otvoriti ministar privrede Saša Radulović, i ambasador SAD u Srbiji Majkl D. Kirbi.

Rezultati Poslovne ankete, koja se sprovodi već treću godinu, pokazuju da je većina preduzeća i dalje konzervativna, te da tek 7% njih izvoze svoju robu i usluge, dok ogromna većina plasira svoje proizvode i usluge samo u svom gradu ili mestu.

Preko dve trećine privrednika smatra da na njihovo poslovanje negativno utiču obimne administrativne procedure, nepotrebni parafiskalni nameti, visoki porezi na zarade i doprinosi, kao i inflacija i nestabilnost kursa dinara. Uz to, privrednici navode da su dostupni izvori finansiranja uglavnom neadekvatni usled visokih kamatnih stopa i taksi, sredstava obezbeđenja potrebnih za dobijanje zajmova, kao i indeksacije kredita u stranoj valuti.

- Uprkos nepovoljnom poslovnom okruženju, rezultati ankete pokazuju da je skoro devet od deset preduzeća ostvarilo profit 2012. godine, skoro isto koliko i u protekle dve godine - rekao je Lauter.

Godišnja Poslovna anketa USAID-a predstavlja najobuhvatnije istraživanje konkurentnosti u Srbiji. Njeni nalazi predstavljaju međugodišnje uporedive podatke o poslovnom okruženju, i ukazuju na oblasti u kojima Vlada Srbije treba da se usredsredi na reforme kako bi unapredila okruženje u kome preduzeća mogu da rastu i otvaraju nova radna mesta.


SLO: Pomoć srpskoj poljoprivredi
Slovnenački ministar za poljoprivredu Dejan Židan najavio je uskladjivanje mera poljoprivredne politike Slovenije i Srbije, u okviru podrške na putu ka EU.

"Mi smo neke stvari proteklih godina veoma dobro preneli iz EU, što će biti od pomoći Srbiji u toku procesa evropske integracije. Spremni smo da sve naše dobre korake da prenesemo prijateljskoj državi", rekao je Židan na zajedničkoj konferenciji za novinare s ministrom poljoprivrede Srbije Draganom Glamočićem u Ljubljani.

Delegacija srpskog ministarstva poljpoprivrede, na čijem čelu je ministar Glamočić, boravi u višednevnoj, juče započetoj, radnoj poseti Sloveniji, kao gost slovenačkog ministarstva za poljoprivredu i okolinu.

Neke od tema razgovra bile su sistem organizovanja bezbednosti hrane u Sloveniji, medjusobne investicije u poljoprivredu i zajednički nastup na trećim tržištima.

"Bezbednost hrane u Srbiji je jedan od naših prioriteta", rekao na na konferenciji za novinare srpski ministar, koji je istakao da će se slovenački sistem rada u toj oblasti i u oblasti poljoprivrede uopšte primeniti i u Srbiji.

To će i biti jedan od konkretnih oblika saradnje izmedju ministarstava dve zemlje, rekao je ministar Židan, koji je naveo još i zajedničku saradnju u okviru zemalja sliva reke Dunav, kao i saradnju odgovarajućih instituta u dve zemlje u oblasti biljne proizvodnje.

Dragan Glamočić je naglasio značaj bezbednosti hrane za porodice i potrošače u celini.

Srpski ministar je pozvao sve preduzetnike Slovenije i Srbije da još bolje saradjuju, da idu u nove investicije i u zjedničke investicije na trećim tržištima kaos sto su tržišta EU, Rusije, Azije i Afrike.

Delegacija srpskog ministarstva posetiće danas preduzeće Fruktal iz Ajdovščine koje je u vlasništvu srpske kompanije Nektar, zatim i Goriška Brda, u kojima zemlja domaćin proizvodi značajne količine vina.

Srpska delegacije će u toku posete obići i Mursku Soboru i njenu proizvodnju mleka i razgovarati sa slovenačkim privrednicima o njihovim iskustvima.


Merkator investira i u 2014.
Merkator S planira da u Srbiji u 2014. investira izmedju 13 i 15 miliona evra, izjavila je danas u Kruševcu direktorka te trgovinske kompanije Stanka Pejović.

Ona je istakla da je to "značajan nivo investicija s obzirom na trenutnu ekonomsku situaciju", dodajući da će tačan iznos Merkatorovog ulaganja zavisiti od projekata i brzine njihove realizacije.

Deo investicija se, kako je rekla novinarima, odnosi na inoviranje postojećih kapaciteta, jer se Merkaator u svakom trenutku trudi da pre svega zadovolji mere bezbednog lagerovanja, čuvanja i prodaje namirnica.

Dodala je da je Merkator S, koji je deo slovenačke Grupe Merkator, mmedju najvećim poslodavcima u Srbiji i da zapošljava oko 5.000 radnika, ističući da nove investcije uvek znače i nova radna mesta.

Pejovićeva je, uručujući tristahiljaditu Pika karticu u Srbiji, koja je izdata Kruševljanki Ružici Petrović, podsetila da je Merkator S pre nešto više od godinu dana sa investicijom od 16 miliona evra otvorio Roda centar u Kruševcu.

Navela je da na šest tržišta, na koliko slovenački Merkator posluje, ima nešto više od dva miliona vlasnika pika kartica i podsetila da u Srbiji ta karica postoji od 2005. godine.

Kruševljanki Ružici Petrović Merkator je poklonio kombinovani frižider Gorenje, koji je ona potom poklonila humanitarnoj akciji "Srce za decu".


Indeksi i promet u porastu
Indeksi Beogradske berze danas beleže rast, BELEX15 0,77 odsto i zaključen je na 528,36 indeksnih poena, a BELEXlajn 0,40 odsto i na kraju poslovanja je vredeo 1.049,24 poena.

Prema izveštaju Berze, vrednost trgovanja akcijama i obveznicama bila je više nego dvostruko veća nego juče i iznosila je 45.429.024 dinara.

Najviše je trgovano akcijama Energoprojekt Entela, i to za 13.124.720 dinara. Po rastu cene vode akcije Univerzal banke Beograd (20,00 odsto), a najveći dnevni pad cene ima Mlekara Subotica (20,03 odsto).

Strani investitori su realizovali 19,55 odsto trgovanja akcijama, uz udeo u kupovini od 37,56, a u prodaji svega 1,54 odsto.

Vrednost prometa obveznica Republike Srbije i lokalne samouprave iznosila je 26.156 evra. Serijom A2014 trgovano je za 25.904 evra, po jedinstvenoj ceni od 98,10 odsto nominalne vrednosti, a serijom A2015 za svega 252 evra, uz jedinstvenu cenu od 93,71 odsto nominale.

Serijom A2016 danas nije trgovano.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta