Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Turci i UAE žele naše banke
Gotovo sve domaće banke su na prodaju, ali zbog finansijske krize teško se nalaze kupci. I u Evropi, banke pokušavaju da opstanu na sve načine, a najčešće spajanjem. Interesovanje za naše tržište je malo, jer i trenutno prisutne strane banke sve teže posluju. Zbog toga se ulagači u bankarski sektor očekuju sa Istoka - Turske i Emirata.

Čačanska banka je svoje akcije iznela na prodaju, a kao potencijalni kupci se pominju banka iz Turske, kao najozbiljniji kandidat, kao i neke evropske grupe. Čačanska banka je dobra regionalna banka, u kojoj udeo od 29,99% ima Evropska banka za obnovu i razvoj, kao i međunarodna finansijska organizacija IFC ogranak Svetske banke od 19,98%. Država ima učešće od 28,48%. Ipak, novog vlasnika biraće EBRD, jer je ova institucija poznata po tome što dođe u određenu banku, uloži, a zatim je dobro proda.

Velika banka iz Emirata sa gotovo 70 ogranaka je već trebalo da dođe na naše tržište, ali su se razgovori odužili. Ona ne želi da kupi nijednu našu banku, već da samostalno započne poslovanje.

- Vode se razgovori, idu u dobrom pravcu - istakla je Jorgovanka Tabaković, guverner NBS.

- Očekivali smo da posao tokom leta privedemo kraju, ali bankari iz Emirata žele da sa svih strana sagledaju ulazak na naše tržište. Upravo zbog odlaganja početka rada ove arapske banke, manje su strane investicije. Očekivali smo oko milijardu, a biće 700 mil EUR.

Od šest domaćih banaka, najveće su Komercijalna banka i Poštanska štedionica. Za prodaju Komercijalne postoji moratorijum do 2015. godine, ali ako se nađe pogodan kupac, to se lako može raskinuti.

Jedino Banka Poštanska štedionica, koja je preuzela tri propale domaće banke zbog svoje specifičnosti klijentele (penzioneri i socijala) neće biti ponuđena na prodaju, već će je država dokapitalizovati.

Srpsko tržište je dosad bila meka za bankare. Sa kamatnim stopama na kredite koje su najveće u Evropi svi bi lako profitirali da kriza nije urušila standard građana i dovela nenaplative kredite na nivo od 3,5 mlrd EUR prema zvaničnim podacima, a nezvanično se operiše i cifrom od celih pet milijardi evra ili četvrtinom svih odobrenih zajmova.

Trećina banaka koje posluju kod nas završiće ovu godinu sa gubitkom. Ovakvo stanje nije baš primamljivo, ali su bankarski interesi različiti. Uvek se vode očekivanjima i razmišljaju unapred.

Ostaju u Srbiji

Nema najava da će neke banke otići sa srpskog tržišta, ali u perspektivi može da se očekuje ukrupnjavanje u bankarskom sektoru, i takav trend postoji u celom svetu, smatra Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije.

- Postoje nagoveštaji da država želi da proda pojedine banke u svom vlasništvu, ali da se postavlja pitanje ko bi sada kupio banke - rekao je on i dodao da bi bilo dobro da država uspostavi mehanizme kojima će sprečiti da se ponove situacije iz prošlosti sa državnim bankama.


NBS usvojila strategiju za uvođenje Bazela III u bankama
Narodna banka Srbije je, zbog strateškog opredeljenja da stalno unapređuje pravni okvir za poslovanje banaka u skladu sa međunarodnim standardima i propisima Evropske unije, usvojila Strategiju za uvođenje standarda Bazel III (tri) u Srbiji.

Strategijom je predviđeno da uvođenje Bazela III u Srbiji bude sprovedeno u tri faze, objavila je centralna banka.

NBS će, u skladu sa tom strategijom, preduzeti sve neophodne aktivnosti i usvojiti ili predložiti odgovarajuće propise koji će omogućiti uvođenje Bazela III u Srbiji.

Standardi Bazela III, čije je uvođenje postepen proces na međunarodnom nivou, odnose se kako na pravila u pogledu adekvatnosti kapitala, tako i na ona o pokazateljima likvidnosti.

Bazelski komitet za superviziju banaka predvideo je da se postepena primena Bazela III sprovodi od 2013. do 2019. godine, dok je u Evropskoj uniji, nakon početnog kašnjenja u usvajanju propisa, predviđeno da fazno uvođenje počne 2014. godine.

U skladu sa postojećim pravnim okvirom, bankarski sektor Srbije je adekvatno kapitalizovan i visoko likvidan. Pre izmene propisa neophodno je proceniti efekte tih izmena, te je osnovna aktivnost u ovoj fazi izrada kvantitativne studije uticaja novih standarda na adekvatnost kapitala i likvidnost celokupnog bankarskog sektora i pojedinačnih banaka, navela je NBS.

Rezultati te analize poslužiće kao osnov za utvrđivanje dinamike uvođenja svih elemenata Bazela III, pri čemu će se imati u vidu i planirana dinamika uvođenja pojedinih elemenata u Evropskoj uniji. Posle završetka pripremne faze i faze procene efekata i utvrđivanja dinamike uvođenja - pristupiće se izradi propisa kojima će Standardi Bazel 2.5 i Bazel III biti uvedeni u Srbiji.

Tokom realizacije ove faze, kao i prethodne, Udruženje banaka Srbije i pojedinačne banke biće aktivno uključeni. I stručna javnost biće na odgovarajući način uključena u ovu fazu jer će o nacrtima svih propisa biti održana javna rasprava.


Bambi ulaže 10 mil € u novu liniju
Kompanija Bambi će iduće godine investirati 10 miliona evra u novu proizvodnu liniju u fabrici u Požarevcu.

"Nova proizvodna linija obezbediće proširenje asortimana i dalje širenje kompanije na evropska tržišta, kao i na tržišta u regionu", izjavio je danas Tanjugu generalni direktor "Knjaz Miloša" i izvršni direktor za operacije kompanije Bambi, Daniel M. Boehi.

Nove investicije i inovacije su najbolji odgovor na krizu, ističe on i dodaje da kriza nije uticala na poslovanje ove dve kompanije, koje su zabeležile rast prodaje i prihoda.

"Bambi je dobar brend i svi ga vole, a ista situacija je i sa 'Knjaz Milošem', gde se izdvojio brend guarana. Ove godine Bambi je lansirao i veliki broj novih proizvoda, koji su plasirani po odličnim cenama i tako su privukli kupce", naveo je Boehi.

Prema njegovim rečima, Bambi je u 2013. godini povećao tržišno učešće, dok je "Knjaz Miloš" zadržao poziciju.

Plazma keks kompanije Bambi nagrađen je zlatnom medaljom "Moj izbor 2013", kao najomiljeniji domaći proizvod. Dodelu priznanja organizovali su udruženje građana Moja Srbija i Privredna komora Beograda, u okviru kampanje "Srbija ima kvalitet".


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta