Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Produžen rok za prodaju Hypo banke do sredine 2015.
Za prodaju mreže Hypo Alpe Adria banke na jugoistoku Evrope, odobreno je produženje roka do sredine 2015, kaže ministarka finansija Austrije Marija Fekter.

Fekterova očekuje da će Evropska komisija na jesen oceniti plan restrukturiranja ove banke.

- Signalizirano nam je da će Hipo biti među odlukama Evropske komisije u jesen - kazala je ona bečkom ekonomskom dnevniku "Virtšaftsblat".

Upitana koji je vremenski rok određen za prodaju mreže na jugoistoku Evrope, Fekterova je objasnila da je postignuto produženje roka do 2015. godine.

- Nova poslovanja u jugoistočnoj Evropi ne treba da budu u potpunosti obustavljena, kako bi se održala vrednost i sposobnost prodaje sestrinskih firmi. Time smo dobili i fleksibilnost kod kredita u stranim valutama. Obustava kredita u evrima bi nanela štetu vrednosti - precizirala je ona.

Austrijska vlada je nacionalizovala Hipo banku 2009. godine, nakon njene prekomerne ekspanzije u jugoistočnoj Evropi, ubrizgavši u tu banku više od 2 mlrd EUR.

Navedenu državnu pomoć mora da odobri Evropska komisija, koja je Austriju već kritikovala zbog spore primene restrukturiranja.

- Kod banaka u državnom vlasništvu trudimo se da što manji teret podnesu poreski obveznici. Plan za restruktuiranje Hipo banke je u Briselu i većim delom je ispregovaran sa Evropskom komisijom - naglasila je Fekterova.

Ona je navela da poslovi Hypo banke u Austriji treba da budu prodati tokom ove godine, i da se u tome daleko otišlo. Takođe je kazala da su u Italiji novi poslovi morali da budu obustavljeno sa 1. julom, ali da se i dalje servisiraju stari klijenti.

Mada je napomenula da se u planu prosleđenom Briselu nalazi više scenarija za Hipo, uz projektovane troškove za svaki od njih, nije želela da iznese bilo kakve detalje o tome do odluke Evropske komisije.

Fekterova je istovremeno ukazala da bi eventualni krah Hipo banke predstavljao opasnost po banke u celoj Evropi, te da bi izazvao destabilizaciju i na tržištu na Balkanu.

Inače, u Hypo banci su u protekla dva meseca ostavku podnela dva ključna funkcionera - šef Nadzornog odnora, Johanes Dic, i izvršni direktor, Gotvald Kranebiter. Što se novog šefa tiče, Fekterova je kazala da je banci potreban iskusan menadžer, koji mora imati iskustvo i u istočnoj Evropi, i koji će znati da se ophodi sa javnim vlasnikom i medijskom "propratnom muzikom".

Ona je izrazila očekivanje da će Upravni odbor Hypo banke narednih nedelja, preko međunarodnog konkursa, naći novog menadžera, koji će primeniti plan restrukature.


Gradnja stanova opala više od 40% u 2013.
Stanogradnja u Srbiji je opala tokom prva četiri meseca ove godine za više od 40 % u odnosu na isti period lane, izjavio je u ponedeljak član operativnog tima Građevinsko - industrijske komore Srbije Goran Rodić.

Cene stanova su, takođe, nastavile da padaju, a pre svega onih sa većom kvadraturom na dobrim lokacijama i to za oko 15%u odnosu na prošlu godinu, dok je cena manjih stanova skoro nepromenjena, rekao je Rodić za Tanjug.

Što se tiče manje atraktivnih lokacija cene stanova su pale između pet i sedam odsto, dodao je ekspert za građevinarstvo.

Uprkos tome što se sve manje gradi, Srbija ima dobre majstore odnosno "zanatsku elitu", koja je nažalost sve malobrojnija, jer je država zanemarila podmlađivanje tih kadrova, rekao je Rodić.

On je kazao da samo u zemljama zapadne Evrope postoji potreba za zapošljavanje oko 100.000 majstora, inženjera i projektanata, koje trenutno nemamo da ponudimo. Na primer, u Nemačkoj radi oko 2.500 naših građevinaca.

- Jedan od osnovnih zadataka je da se sačuva srpska građevinska i zanatska elita, ali moramo da imamo kvalitetne inženjerske radove i tržiste nekretnina - napomenuo je Rodić dodajući da će podmlađivanje kadrova biti jedan od prioriteta za Građevinsku komoru.

U celoj Srbiji je osnovna zanatska zanimanja za građevinarstvo upisalo svega 40 đaka, dodao je on.

Privatni investitori se trenutno vrlo malo angažuju oko novih lokacija i novih objekata, a i to što se gradi pretežno je reč o malim zgradama, jer nema dovoljno kupaca.

Stanovi se uglavnom grade u Beogradu, Novom Sadu, Subotici, Kragujevcu i Kruševci, kazao je Rodić.


Zrenjaninska "Beohemija" gradi fabriku u Tunisu
Zrenjaninska fabrika "Beohemija" poslovno je iskoračila s tla Evrope i počela je da investira na drugom kontinentu. Naime, domaći proizvođač praškaste i kućne hemije i kozmetike nedavno je započeo izgradnju fabrike u Tunisu. U pitanju je projekat koji se sprovodi u partnerstvu s Tunižanima, u odnosu pola–pola.

– Plan nam je da u roku od dve godine sagradimo i pustimo u rad dve moderne fabrike u kojima će se proizvoditi potpuno identičan program kao i u zrenjaninskim pogonima – rekao je direktor "Beohemije" Slavenko Sekulić, i napomenuo da je u pitanju veliki projekat koji označava ovu kompaniju kao lidera na Balkanu koji može transferisati tehnologiju.

Po Sekulićevim rečima, Srbija je zemlja koja je svojevremeno izgubila tu bitku, ali će ovakvim projektima pokušati da se vrati na tržište nauke, znanja i kvalitetnih investicija, i neće se oslanjati samo na prodaju proizvoda.

– U prvom trenutku pokrivaćemo sever Afrike, dakle Tunis, Libiju i Alžir, s ukupno 65 miliona stanovnika, a u budućnosti planiramo da se proširimo i ka ostatku srednjoafričkog kontinenta. Tunišanske kompanije s kojima sarađujemo na ovom projektu su prvorazedne. One jedino na taj način mogu doći do tehnologije, ali i nekoj novoj kompaniji sa strane obezbediti pristup tom tržištu – naglasio je Sekulić.

"Beohemija" ozbiljno razmatra i mogućnost širenja na rusko tržište, o čemu je bilo reči i prilikom nedavne posete ruske delegacije Zrenjaninu i toj kompaniji.

– Ta poseta podstakla nas je da ponovo razmislimo o tome da fokus našeg budućeg poslovanja stavimo na tržište Rusije. To tržište smatramo veoma ozbiljnim jer je u pitanju ogromna teritorija, na koju se može stići jedino kvalitetom, a "Beohemija" poseduje taj kvalitet – ocenio je Sekulić.

"Beohemija" proizvodi neke od najpopularnijih proizvoda za održavanje domaćinstava u Srbiji – "duel", "spin", "dahlia", "hera" i "bekolino". Samo poslednjih nekoliko godina fabrika je uložila više desetina miliona evra u razvoj i ostvarila je značajan rast prihoda od prodaje.


Serbia services EUR 2.5bnof debt since start of year
Serbia serviced during the first half of 2013 a total of EUR 2.55 billion of its public debt, with EUR 2.2 billion going towards the repayment of the principal.

The data was revealed on Monday by the Public Debt Administration.

Most of the debt payments went to the home financial market, EUR 1.6 billion based on matured government securities, while the interest costs based on matured government securities on the Serbian market were covered with EUR 214 million.

Obligations regarding foreign debts were covered with the total of EUR 592 million, with EUR 441 million used to pay off the principal.

Serbia's most important point when it comes to paying off debts on the international market is the early payment of a part of the debt towards the London club of creditors, totalling USD 436.

Serbia paid the obligations based on the maturity of the coupons of the issued Eurobonds of Serbia on the international market, worth a total of EUR 71.7 million.

During the said period, Serbia paid debts based on provided guarantees, worth a total of EUR 89 million, with the principal being EUR 74 million.

Serbia's public debt dropped by EUR 69.3 million in June, down to EUR 18.9 billion.

The chief contribution to Serbia paying its debt in June came from the payments of the debt based on securities issued on the domestic financial market, worth RSD 11.8 billion, and payment of the debts to domestic commercial banks, amounting to RSD 2.9 billion.

The public debt share of GDP at the end of June 2013 was 57.4 percent.

The increase in the public debt's share in GDP compared to May, when it was 56.3 percent, came as the result of the dinar losing value compared to the euro.


Za nabavku lekova 4,9 mlrd dinara - I dug prema veledrogerijama otišao u javni dug
Skupština Srbije je usvojila danas izmene Zakona o preuzimanju duga zdravstvenih ustanova prema veledrogerijama po osnovu nabavke lekova i medicinskog materijala i pretvaranje tih obaveza u javni dug Srbije.

Izmenama tog zakona predviđeno je da je taj dug koji država preuzima 4,9 milijardi dinara, umesto 13 milijardi dinara.


Usvojeni zakoni o reviziji i o računovodstvu
Skupština Srbije usvojila je u utorak zakone o reviziji, o računovodstvu i o faktoringu kojim se te oblasti uskladjuju s međunarodim standardima i evropskim zakonodavstvom.

Primenom novih rešenja broj obveznika revizije smanjiće se za jednu petinu, na oko 4.400 preduzeća čime će se poboljštati kvalitet revizije.

Obavezu da obavljaju reviziju godišnjih finansijskih izveštaja imaće velika i srednja preduzeća po kriterijumima zakona o računovodstvu, firme s prihodom većim od 4,4 mil EUR u prethodnoj godini, preduzeća na berzi i kompanije od javnog interesa.

Predvidjeno je i formiranje Odbora za javni nadzor nad obavljanjem revizije, kao tela koje za zaštitu javnog interesa u radu Komore ovlašćenih revizora, društava za reviziju, samostalnih revizora i licenciranih ovlašćenih revizora.

To telo i ministarstvo nadležno za poslove finansija, imaće krajnju odgovornost za kvalitet revizije u Srbiji.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta