Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijentiLinkovi
Arhiva vesti
Srbija postaje lider u regionu?
Srbija ima šanse da poveća suficit u trgovinskoj razmeni u CEFTA regionu, a mogu se očekivati i veće investicije, ali zato će naš deficit sa EU biti verovatno povećan zbog „minusa“, koji u ovom trenutku imamo u razmeni sa Hrvatskom.

Kada je u pitanju carinska zaštita, uslovi za izvoz iz Srbije na tržište Hrvatske će se poboljšati, dok će se za neke hrvatske proizvode primenjivati carine koje se primenjuju za članice EU.

Kada posmatramo industrijske proizvode, prema CEFTA sporazumu, razmena između Srbije i Hrvatske obavljala se do 1. jula bez carine.

Potpuno ukidanje carina sa naše strane u odnosu na EU će se ostvariti 1. januara 2014. To znači, da za industrijske proizvode, pristupanje Hrvatske EU neće uticati na trgovinske tokove između dve zemlje.

"U oblasti agrara i prehrambene industrije, međutim, doći će do promena u carinskoj zaštiti, tako što će se uslovi za izvoz ovih proizvoda iz Srbije na tržište Hrvatske, sada EU poboljšati, jer EU ima nultu carinu prema SSP, za sve proizvode osim kvota sa sniženom carinom za goveđe meso, vino, pastrmke, šećer", kaže za "Novosti“ Bojana Todorović, pomoćnica ministra spoljne i unutrašnje trgovine Srbije.

Pri ulasku na tržište Srbije za neke hrvatske proizvode naplaćivaće se carine, koje se primenjuju i za sve ostale članice Evropske unije.

Između Srbije i Hrvatske se u okviru CEFTA recipročno primenjivao bescarinski pristup za oko 70 odsto poljoprivrednih proizvoda, dok su za ostale proizvode bile primenjene carinske kvote sa nultom ili preferencijalnom carinom za osetljive proizvode.

Srbija prema EU, međutim, zadržava carine na određene osetljive poljoprivredne proizvode i nakon isteka tranzicionog perioda 2014. godine za - meso, mleko, mlečne i mesne prerađevine, jabuke, med, pšenicu, kukuruz, šećer, duvan, cigarete. Za te proizvode Hrvatska će imati nepovoljniji pristup našem tržištu.


Neimari će raditi, ali ne u Evropi
Građevinski sektor će do 2025. narasti na 6,3 biliona dolara vođen ekonomskim bumom u azijskim zemljama, piše u ziveštaju "Globalno građevinasrtvo 2025“ . 
 
Dve trećine svetskog građevinskog sektora radiće u Kini, Indiji i SAD, ali dobar deo građevinara fokusiraće se i na azijske nove nade poput Vijetnama, Indonezije i Filipina koje analitičari zovu “azijski tigrovi”.

Od “tigrova” najdinamičnija je ekonomija Indonezije u kojoj će u narednih 12 godina građevinski sektor rasti u proseku preko 6% godišnje. U Vijetnamu i Filipinima ovaj rast biće oko 5%.

Nasuprot tome, evropski građevinski sektor biće za 5% manji nego 2007. godine, pre izbijanja krize. Izuzetak je jedino Velika Britanija, čiji građevinski sektor će rasti duplo brže nego u ostalim evropskim zemljama.


"35 steps to Serbia's EU membership"
They will need to open and close before the country can achieve full-fledged membership.

The chapters cover practically all aspects of state administration, from tax policy to fishing regulation, from security to culture and education, and each one must be opened and closed by the Foreign Affairs Council of the EU, which is made up of the foreign ministers of all 28 member states.

While some chapters can be closed relatively quickly, others will take considerably more time.

What is more, Brussels' stance toward candidate countries has changed in recent years, with a lot more attention being paid to making sure all EU rules and standards (acquis) are strictly respected.

Croatia was in talks for six years, longer than any other EU member country, and last year the EU introduced a rule that chapters 23 and 24, related to the rule of law and human rights, are the first to be opened and the last to be closed.

The new method, first applied to Montenegro which was just in the process of starting talks, was introduced because it was noticed that candidate countries, particularly in the Western Balkans, struggle most with these areas, and following the experience with Bulgaria and Romania which, according to a general consensus, entered the EU before they suppressed crime and corruption to a level tolerable to the EU.

Judging by the state of the Serbian justice system and the record number of complaints from its citizens to the European Court of Human Rights in Strasbourg, the country will have a tough time climbing these two steps, but will also open another chapter at the beginning - chapter 35, marked "other issues."

As European Enlargement Commissioner Stefan Fule explained last week, in Serbia's case this refers to normalization of relations with Priština, so the dialogue with representatives of the Kosovo government will continue alongside the accession talks with the EU.

Many of the remaining 32 chapters will also pose difficulties - chapter 17 (economic and monetary policy), for instance, requires independence of the central bank and prohibits direct financing of the public sector by the central bank, while chapter 5 requires strict public procurement procedures.

To close chapter 15, Serbia must open up its energy market to foreign companies; power plants will be prohibited from emitting toxic gases (chapter 27, environment), and parts of the European road and rail network must be completed (chapter 14, transport policy).


Fond za razvoj Republike Srbije odobrio "Agroživu" 5 mil EUR
Fond za razvoj Republike Srbije odobrio je "Agroživu" iz Žitišta kreditni aranžman u iznosu od 5 mil EUR, čime su stvoreni uslovi za nesmetano funkcionisanje te kompanije do kraja 2013. i za pronalazak strateškog partnera.

Ove nedelje, na sednici Vlade Srbije, biće donet zaključak kojim država garantuje realizaciju kreditnog aranžmana i ta sredstva će, ukazao je direktor "Agroživa" Predrag Amidžić, biti od izuzetnog značaja za oporavak preduzeća.

Realizacija kredita očekuje se početkom naredne nedelje.

Do teške situacije u toj kompaniji došlo je, kako je kazao Amidžić, usled prekida u obezbeđivanju obrtnog kapitala, oktobra prošle godine, a "Agroživ", suštinski ima samo taj problem jer problema s tržištem, robom, plasmanom i naplatom nema.

- Mi smo obrtni kapital tokom 2011. i 2012. godine obezbeđivali kroz pozajmicu od javnog preduzeća "Srbijagas", taj model je zaustavljen i nismo mogli da radimo sa poslovnim bankama, a ostalo je jedino da se za obrtni kapital obratimo državi za pomoć kako bi kompanija nastavila nesmetano da živi i radi do pronalaska strateškog partnera - objasnio je Amidžić.

Zahvaljujući tom kreditu, ukazao je, biće omogućeno kontinuirano snabdevanje hrane za živinu, neće niti ugrožavanja postojećeg tržišta, a prilivom sredstava kompaniji je sada otvoren put ne samo ka oporavku, već i ka vrlo izvesnom partnerstvu do kraja ove godine.

O sklapanju strateškog partnerstva uz modernizaciju proizvodnje već se pregovaralo s italijanskom grupacijom "Veronesi".

- U Ministarstvu privrede i finansija imali smo nedavno sastanak kome su prisustvovali i predstavnici "Veronese" grupacije i tada je dogovoreno da ćemo u narednih desetak dana potpisati pismo o namerama i to praktično znači odluku Italijana o tome da "ulaze" u "Agroživ", a taj ulazak treba da se desi do kraja godine - objasnio je Amidžić.

Italijanski partner namerava da se sveže meso proizvodi u novoj klanici a izvozi za Rusiju, Belorusiju i Ukrajinu.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta