Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Beogradska berza: Indeksi u plusu

Na Beogradskoj berzi u utorak je ostvaren dobar promet od 250,4 miliona dinara ili 2,19 miliona evra.

Dominirala je akcija Energoprojekta [ENHL] kojom se trgovalo za 124,6 miliona dinara uz rast cene od 8,5 odsto. Prodato je 178.109 deonica tog gradjevinskog preduzeća od emitovanih 10,9 miliona komada.

I u petak, 26. jula je prodata zapažena količina akcija Energoprojekta (191.162 komada) dok je tokom celog jula promet tom hartijom bio zamro.

Indeks akcija Belex15 je imao rast od 1,8 odsto i zaključen je na 505,26 poena, dok je opšti Belexline u zelenom 1,39 odsto i završio je na 994,47 poena.

Najviše su poskupele akcije Alfa plama [ALFA], za 4,6 odsto, na 10.387 dinara uz prodate 53 deonice. Slede hartije niške AIK banke [AIKB] koje su dobile na vrednosti 3,6 odsto a podato je 85.000 komada, odnosno promet je bio 118,9 miliona dinara.

Gubitnik dana su prioritetne akcije niške fabrike duvana [DINNPB] koje su jeftinije za 6,45 odsto i koštaju 754 dinara po komadu.



Evro danas 113,8 dinara

Dinar je danas ojačao prema evru za 0,1 odsto i zvanični srednji kurs je 113,8015 dinara za jedan evro.

Po zvaničnom srednjem kursu Narodne banke Srbije (www.nbs.rs), evro košta sedam para manje nego juče.


Dinar je slabiji za 0,1 odsto nego na početku ove godine, a za 0,3 odsto jači nego pre mesec dana. Domaća valuta je ove godine bila najjača 30. aprila kada je evro
koštao 110,5 dinara, a najslabija 24. juna, kada je evro koštao 114,5 dinara.

NBS je ove godine na Međubankarskom deviznom tržištu kupila ukupno 90 miliona evra, a prodala 325 miliona evra.



Kiša dobrodošla kukuruzu

Njivama pod kukuruzom i sojom pad temperature, praćen sa oko deset litara kiše po kvadratnom metru, dobro je došao, da osveži biljke kojima je vrućina i suša već pretila. Stručnjaci, međutim, upozoravaju kako je ova količina kiše samo deo potreba, i da bi bilo dragoceno, da u narednom periodu bude još ovakvih padavina.

Kukuruzu, najzastupljenijoj žitarici u Srbiji, koji je ove godine zasejan na oko 1,2 miliona hektara, prema rečima Gorana Bekavca, sa Odeljenja za kukuruz, novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, kiša je stigla u pravom momentu.

- Kiša je, za kukuruz, došla baš na vreme - objašnjava Bekavac.

- Palo je oko 10,5 litara, i ako bi palo još toliko u dva navrata, to bi, za kukuruz bio pravi spas. Kukuruzu, naime, u narednim danima treba najmanje 30 litara kiše, koji bi, uz ovaj pad temperature, od desetak stepeni, bili najbolje što se kukuruzu moglo dogoditi.

Stabljike kukuruza, inače, na većini njiva, izgledaju vrlo solidno, a tek na ponekima, na kojima je izostala kompletna agrotehnika, ili su ih "promašile" kiše, mogu se videti znaci nedostatka vode. Stvari, međutim, nisu tako dobre kao što na prvi pogled izgledaju.

- Ova kiša je dragocena i zbog toga što je kukuruz na samom početku vegetacije, imao vrlo mnogo padavina, pa biljke nisu razvile dubok korenov sistem - navodi Bekavac. - Kada u početku vegetacije imamo sušne i kišne periode, koren kukuruza ide i do dva metra, a sada je sigurno mnogo plići, pa, samim tim, biljkama trebaju česte kiše, koje bi do korena donele dovoljno vlage.

Situacija je, dodaje Bekavac, zahvaljujući ovoj kiši, dosta poboljšana, ali, rano je za procene konačnog roda.

- Naravno, da do berbe ima još mnogo i mnogo toga se može dogoditi - kaže Bekavac.

- Ako u narednom periodu izostanu padavine, u najgorem slučaju moglo bi se dogoditi da kukuruz ne iskoristi svoje proizvodne kapacitete.



Strane banke povlače kapital iz istočne Evrope

Strane banke su u prvom tromesečju ove godine ubrzale povlačenje kapitala iz centralne i istočne Evrope, pokazao je najnoviji izveštaj Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Banke koje podnose izveštaje Banci za međunarodna poravnanja smanjile su u tom periodu svoje spoljne pozicije u evropskim zemljama u razvoju, bez Rusije i Turske, u visini od 0,7% bruto domaćeg proizvoda (BDP), preneo je portal seebiz.

To je više nego u poslednjem tromesečju 2012. godine, kada su njihova sredstva u tim zemljama smanjena za 0,2%, naveo je EBRD.

Mnoge banke u istočnoevropskim zemljama su u potpunom ili većinskom vlasništvu matičnih banaka sa Zapada, koje u poslednje vreme smanjuju kreditne aktivnosti nastojeći da srede svoje bilanse narušene dužnickom krizom u evrozoni. Strahuje se da će njihovo povlacenje na domaće tržište naneti štetu privredama evropskih zemalja u razvoju.

Istraživanje je pokazalo značajno kumulativno smanjivanje sredstava u proteklim tromesečjima, koje je dostizalo u proseku i 5,5% BDP-a od sredine 2011. godine. Najveće povlačenje sredstava dogodilo se u Mađarskoj, gde je dostiglo 23% BDP-a, a zatim u Sloveniji, 17%.

Taj proces nastavio se i u prva tri meseca ove godine u zemljama kao što su Hrvatska, Letonija, Litvanija, Rumunija i Ukrajina, saopštio je EBRD.

U Mađarskoj su banke zbog odluka vlade Viktora Orbana u vezi sa oporezivanjem banaka i davanja subvencija korisnicima kredita u 2010. izgubile 3,6 mlrd EUR. Strane banke strahuju da bi mogle da pretrpe još gubitaka zbog najavljenog plana za pomoć korisnicima kredita s hipotekama u stranim valutama.

Najveća mađarska banka OTP je u protekle dve nedelje zbog oštrog pada cene akcija izgubila na tržišnoj kapitalizaciji više od 887 mil USD.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta