Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Hipo će moprati da ubrizga kapital na Balkanu

Mreža banaka na Balkanu, koja treba da se proda, je srž "Hipo", koju je usled krize morala da preuzme austrijska država.


Neimenovani izvori, kako prenosi agencija APA, tvrde da će "Hipo" u Srbiji, zbog gubitaka u vezi sa kreditima, biti neophodan dodatni kapital iz centrale.

Takođe, kako dodaje agencija, veći kapital biće potreban i banci u Sloveniji.
Da li i koliko će jedinica "Hipo" na Balkanu u tekućoj godini biti podržano za sada ostaje otvoreno pitanje.

Da bi se olakšala prodaja u teškom okruženju, prema neimenovanim insajderskim izvorima, svaki rizik treba biti umanjen, što podrazumeva ispravljanje vrednosti banke.

Investitori se interesuju samo za preduzeća bez starih dugovanja, a očekuju se pregovori tokom jeseni.

Zainteresovani kupci mogu da daju ponude za odvojene delove i pojedine sestrinske banke, iako trenutno "prodavci" još uvek radije žele rešenje u paketu.
Iz Austrije postoji interesovanje "Erste" grupacije za sestrinsku banku "Hipo" u Srbiji.



Alpina ostala dužna četiri plate

Domaći putari neće moći da zaobiđu Austriju u pokušaju da naplate svoj novac, jer čak i ako bi “Koridori Srbije” od Alpine dobili ukupan iznos garancije, to za njih nema značaj. “Koridori” su sve ugovore potpisali sa matičnom Alpinom Bau Gmbh u Beču, dok su domaće firme pod ugovorom sa propalom kćerkom firmom u Srbiji. 

Radnici koji su ostali bez četiri plate, mogu da ostvare prava preko Udruženja za zaštitu poverilaca u Austriji, koje po principu međunarodne pomoći posreduje u konkretnom slučaju. S druge strane, firme podizvođači, potraživanja treba da prijave u redovnom postupku pred Osnovnim sudom u Beču do 16. avgusta ove godine.

Kako stoji na sajtu “Koridora”, po austrijskom zakonu i više poverilaca može da podnese zajedničku prijavu, a nezavisno od iznosa potraživanja, sudska taksa tom prilikom iznosi 20 evra. U opštini Dimitrovgrad, gde je Alpina radila na istočnom kraku Koridora 10, spisak potraživanja je već spreman.

- Napravili smo spisak potraživanja prema prioritetima, a Alpina osim putarskim firmama, duguje i vlasnicima nekretnina, lokalnim komunalnim preduzećima, samostalnim trgovinskim radnjama. Prioritet su plate, za koje Alpina u našem okrugu duguje oko 20 miliona dinara - priča za „Blic“ Nebojša Ivanov, predsednik opštine Dimitrovgrad.



Referentna kamatna stopa ostaje 11%

Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da zadrži referentnu kamatnu stopu na nepromenjenom nivou od 11 odsto.

Ekonomski oporavak Srbije započet krajem 2012. godine nastavljen je tokom 2013. i prema oceni Izvršnog odbora privredni rast u ovoj godini će iznositi dva odsto i biće vođen povećanjem izvoza, navodi se u saopštenju NBS.

Dodaje se da je tekući deficit platnog bilansa u prvoj polovini 2013. bio 5,7 odsto procenjenog bruto domaćeg proizvoda i da to ukazuje da je ekonomski oporavak održiv.

"Pad međugodišnje inflacije se nastavlja, čemu su u najvećoj meri doprinele mere monetarne politike i stabilizacija na tržištu hrane", konstatovao je Izvršni odbor.

Kako se dodaje, oslabljeni inflatorni pritisci ukazuju da će se taj trend ubrzati u narednom periodu i da će se inflacija do oktobra vratiti u granice cilja od četiri plus-minus 1,5 odsto.

"Izvršni odbor smatra da će dodatne mere fiskalne konsolidacije, kao i sprovođenje strukturnih reformi doprineti daljem smanjenju inflatornih pritisaka, ali i spoljne neravnoteže i da će pozitivno uticati na percepciju rizika ulaganja u Srbiju", naglašava se u saopštenju NBS-a.

Sledeća sednica Izvršnog odbora na kojoj će se odlučivati o referentnoj kamatnoj stopi održaće se 12. septembra 2013. godine.



Sberbanka: Duplo više ekspozitura

Sberbanka najavljuje da će u bliskoj budućnosti broj ekspozitura u Srbiji biti udvostručen.

Sberbanka je danas na Novom Beogradu otvorila drugu, u potpunosti rebrendiranu ekspozituru.

Predsednik Sberbanke Srbije Valerij Ovsjanikov rekao je, prilikom otvaranja ekspoziture u tržnom centru Piramida, da ta banka kao najveća ruska banka donosi novu filozofiju poslovanja u bankarski sektor Srbije, sa ciljem da postane lider na domaćem bankarskom tržištu.

"Nakon rebrendiranja ekspoziture u našoj centrali, pravimo novi korak kroz proces transformacije banke i ka završetku procesa rebrendiranja ekspozitura u Srbiji, koje će u narednom periodu sve biti u potpunosti renovirane u skladu sa standardima Sberbanke", naveo je Ovsjanikov.

"Sberbanka Srbije je deo jedne od najbrže rastućih finansijskih institucija u svetu, koja poseduje finansijsku snagu, veliko iskustvo, znanje i talentovani i kreativni bankarski kadar. Mi poslujemo veoma dobro u Srbiji uz stalan rast, i naš plan ima za cilj dalji razvoj i organski rast koji će biti ostvaren kroz udvostručavanje broja ekspozitura u našoj mreži u bliskoj budućnosti", istakao je on.



Povećana imovina penzijskih fondova

Neto imovina dobrovoljnih penzijskih fondova u Srbiji na kraju prvog tromesečja iznosila je 17 milijardi dinara.

U pomenutom tromesečju ostvaren je rast od 6,5 odsto, dok rast za poslednju godinu dana iznosi 27 odsto, objavila je Narodna banka Srbije.

Broj korisnika usluga dobrovoljnih penzijskih fondova je u stalnom porastu i na kraju prvog tromesečja 2013. godine iznosio je 180.850.

Podaci pokazuju da učešće svih korisnika usluga penzijskih fondova u ukupnom broju stanovnika iznosi oko 2,5 odsto, kao i da je svaki deseti zaposleni član nekog penzijskog fonda.

Imajući u vidu te podatke i činjenicu da su društva definisala minimalni iznos doprinosa na nivou koji omogućava uplate iznosa koje ne bi vršile veći pritisak na budžet članova, čini se da postoji veliki potencijal za veće povećanje broja korisnika, navela je centralna banka.

U periodu od 2008. do 2011. godine rast broja korisnika bio je najizraženiji tokom 2009. i 2011. godine, s blizu 9.000, odnosno 8.000 novih korisnika, dok se tokom 2010. godine broj korisnika neznatno uvećao.

U 2012. broj korisnika se povećao za oko 5.000. Trend rasta nastavljen je i u toku prvog tromesečja 2013, kada se broj korisnika povećao za 1.027.

Korisnici dobrovoljnih penzijskih fondova u Srbiji mogu biti domaća i strana lica. Broj domaćih lica je višestruko veći od broja stranih lica, dok je prosečan iznos sredstava na računima stranih lica oko pet puta veći nego kod domaćih.

Na kraju prvog tromesečja, broj korisnika koji su članovi dva ili više fondova iznosio je 34. 925, ili oko 19 odsto ukupnog broja.

Struktura korisnika po polu i njihovih sredstava nije se mnogo promenila u odnosu na prethodne godine. U većini su muškarci, koji u ukupnom broju korisnika učestvuju sa oko 59 odsto. Učešće žena u broju novih članova u prvom tromesečju 2013. iznosi oko 70 odsto.

Prosečna starost korisnika dobrovoljnih penzijskih fondova na kraju prvog tromesečja iznosi blizu 44 godine, a najviše je korisnika starosti od 30 do 50 godina - više od 61 odsto. Takva struktura korisnika je stalna i ne menja se od početka rada fondova.

Isto tako, procenat korisnika koji ispunjavaju starosni uslov za povlačenje sredstava - navršene 53 godine života po starom zakonu, sličan je kao u prethodnim godinama, oko 22 odsto.

Osim u 2007. godini, kada se najveći broj dobrovoljnih penzijskih fondova osnivao i kada su uplate bile najmanje, ukupni doprinosi su bili stabilni tokom godina i kretali su se na nivou od 2,2 do 2,5 milijardi dinara godišnje. Tokom 2012. godine uplate su iznosile oko 2,7 milijardi.

U prvom tromesečju 2013. godine uplata doprinosa iznosila je oko 619 miliona dinara.

Na tržištu dobrovoljnih penzijskih fondova na kraju prvog tromesečja poslovalo je pet društava za upravljanje, koji upravljaju imovinom devet dobrovoljnih penzijskih fondova, tri kastodi banke i četiri banke posrednika.

Na kraju prvog tromesečja, u društvima za upravljanje bilo je 152 zaposlena, isto kao i na kraju prethodnog tromesečja.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta