Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Kad padne inflacija, biće jeftiniji i dozvoljeni minus

I bez MMF-a sami vrlo dobro znamo šta treba da se uradi i verujem da rekonstruisana vlada ima kapacitet da kreira program ekonomske politike koji će Fond podržati i koji obezbeđuje rast ekonomske aktivnosti, a time i standarda - kaže za "Blic" Jorgovanka Tabaković, guverner Narodne banke Srbije.


- Ciljevi koje smo sebi postavili su jasni - smanjenje fiskalnog deficita i nivoa javnog duga, podsticanje ekonomske aktivnosti i održavanje, odnosno povećanje zaposlenosti. Naravno da se to ne može postići preko noći i da se moraju preduzeti ozbiljne mere strukturnog prilagođavanja koje su već najavljene. Za MMF će biti najbitnije da se usvojene mere dosledno sprovode, a mene do sada iskazana odlučnost Vlade uverava da će tako i biti.

Ali, na startu rada novih ministara dinar je slabio?

- Slabljenje dinara i oscilacije kursa poslednjih dana prouzrokovala su, u najvećoj meri, kretanja na međunarodnom finansijskom tržištu. To se desilo i u drugim zemljama u regionu koje imaju fluktuirajući kurs. Kretanja na deviznom tržištu su se već stabilizovala. Ali, ono što je meni indikativno jeste da se svako pomeranje kursa koristi za stvaranje negativne psihoze u javnosti i za crne prognoze o sudbini dinara i srpske ekonomije, što mi sve manje izgleda slučajno i analitičkim promišljanjem izazvano, pogotovo jer su i analitičari uglavnom isti.

Ko stvara negativnu psihozu?

- Fluktuirajući režim kursa koji sprovodimo podrazumeva pomeranje kursa i naviše i naniže i kada se to dogodi ne dešava se ništa alarmantno što zaslužuje senzacionalističke novinske naslove. A NBS interveniše, ne da bi čuvala neki nivo kursa koji je zacrtala, već da bi ublažila značajnije dnevne oscilacije na deviznom tržištu, obezbedila njegov normalan rad u situacijama malih prometa ili u slučaju ugroženosti finansijske i cenovne stabilnosti. Mi to i činimo, a kažite mi kada je to kurs dostigao nivoe koje su mu pomenuti analitičari prognozirali - 120, 130 pa 150 - svega smo se naslušali na toj slobodnoj licitaciji.

Dozvoljeni minus građani plaćaju čak četiri puta više nego što je prosek u EU. Ima li osnova za nižu cenu ove najpopularnije pozajmice u Srbiji?

- Inflacija svakako jeste jedan od faktora koji utiče na tu kamatnu stopu, ali ne smemo zaboraviti ni onaj drugi vezan za urednost u izvršavanju ovih obaveza od strane građana. Ako na tom planu ne bude problema, efekte smanjenja inflacije, koja će se do oktobra vratiti u granice cilja od četiri plus minus 1,5%, sigurno ćemo osetiti i kroz pad ovih kamatnih stopa.

Pijaca brani standard, ali cene uvozne robe veće su za 30%. Kako objasniti taj fenomen, kada je za godinu dinar u odnosu na evro jači 2,1%?

- Koji pojedinačni proizvod iz uvoza ima cenu koja je skočila 20%, na primer? Nema tu nikakvog "fenomena" jer cene uvoznih roba ne zavise samo od kursa već i od kretanja ovih cena u inostranstvu, ali i od trgovačkih marži formiranih u zemlji.

Kako NBS može da utiče da pojedinim bankama davanje kredita, kako često kažete, ne bude "dosadan i mukotrpan posao"?

- Kada je NBS u pitanju, naš zadatak je da obezbedimo izvesnost u pogledu dinamike i uslova izvršenja transakcija između banaka i privrede i građana. Ili drugim rečima, moramo da obezbeđujemo stabilnost cena i doprinosimo održavanju stabilnosti finansijskog sektora da bi igrači uvek znali po kojim pravilima će igrati na terenu.

PREPORUKE

Zašto banke nisu efikasne kada je reč o primeni preporuke NBS po kojoj bi trebalo da umanje glavnicu za kredite nauštrb ranije nezakonito naplaćene veće kamate?

- Prve podatke imaćemo kada dobijemo mesečni izveštaj banaka. U svakom slučaju, pošto NBS još ne raspolaže sa potpunim podacima o broju banaka koje primenju ovu preporuku, ne mogu ni da govorim o efikasnosti ili neefikasnosti banaka.



Dačić zove američke investitore

Premijer Srbije Ivica Dačić prisustvovaće danas otvaranju Američko-srpskog poslovnog foruma "Investiraj u Srbiju/Invest in Serbia - Nju Orleans 2013".

Tokom posete Sjedinjenim Američkim Državama, premijer Dačić će se sastati s guvernerom države Luizijana Bobijem Jindalom, šefom policije države Luizijana Majklom Edmondsonom, gradonačelnikom Nju Orleansa Mičelom Lidrijuom i šefom policije Nju Orleansa Ronalom Serpasom.

Predsednik Vlade Srbije će imati susrete i sa predstavnicima kompanija "Freeport-McMoRan Copper and Gold Inc." i kompanije "Chevron"s North America Exploration & Production".

U pratnji premijera Dačića nalazi se i ambasador Srbije u SAD Vladimir Petrović koji je za Tanjug rekao da će na poslovnom forumu biti više od 35 američkih kompanija, uglavnom iz Luzijane, ali ih ima i iz susednog Misisipija, Alabame i Teksasa.

Ambasador Srbije je istakao da je Nju Orleans jedna od najvećih rečnih luka u Americi, i da će ovo biti dobra prilika da se razmene iskustva iz oblasti brodskog saobraćaja.

On je ukazao i da se ovde nalazi i jedna od najvećih kompanija iz oblasti brodogradnje, o čemu će takodje biti reči.



Simens traži dobavljače u Srbiji

Kompanija Simens Srbija najavila je da će domaćim malim i srednjim preduzećima ponuditi da prave delove za Fabriku vetrogeneratora u Subotici.

(Beta/AP)Na konferenciji za novinare generalni direktor te kompanije Tihomir Rajlić je rekao da je prvobitno bilo planirano da se ponude poslovi vredni oko 1,1 milijardu dinara, ali je istakao da je odlučeno da vrednost bude dva puta veća.

On je precizira da će budućim potencijanim partnerima biti ponuđeno da prave 90 komponenti za vetrogeneratore koje Simens pravu u fabrici u Subotici.

Rajlić je naveo da Simens krajem oktobra organizovati sajam dobavljača na kojem će ponuditi te poslove malim i srednjim

preduzećima, istučući da se radi o dugoročnim ugovorima.

"Ponudućemo im da sledećih godina postanu naši podizvođači i da se referencama Simensa pokušaju da budu podizvođači i drugim firmama u Evropi", rekao je generalni direktor Simensa u Srbiji.

Kako je istakao, Simens želi da podstakne razvoj malog i srednjeg preduzetništva i motiviše srpske proizvođače da podignu kvalitet proizvodnje, prošire kapacitete, otvore nova radna mesta, nova tržišta za svoje proizvode i postanu Simensov dobavljač.

Rajlić je dodao da su Simensu potrebe fabrike uglavnom velike serije određenih komponenti, a upravo u tom segmentu preduzetnici treba da vide interes za sebe.

Kako je naveo, izvoz Simens će ove godine iz Srbije biti oko 150 miliona evra vredne proizvode, ističući da se u toj kompaniji trude da izvoz stalno povećvalju.

Fabrika u Subotici ove godine izvesće generatore vredne 156 miliona evra, a plan je da se u 2016. godini izvoz udvostruči na oko 300 miiliona evra.

Ministar privrede Srbije Saša Radulović je ocenio da je Sinmensov model podsticanja razvoja preduzetništva izuzetno važan projekat za privredu Srbije.

"Model koji je pokrenuo Simens je model na koji treba da se ugledaju ostale kompanije, a Ministarstvo će raditi na podršci takvim idejama", rekao je on i istakao da Simens za sve što je poslednjih decenija uradio u Srbiji nije dobio ni jednu subvenciju.

Kako je rekao Radulović, Srbija ulazi u novo vreme i potrebne su zdrava ekonomija, zdrave ideje i to što radi Simens je "upravo ono što će Vlada slediti".

Potpredsednik Asocijacije malih i srednjih preuzeća i preduzetnika Milan Knežević je ocenio da Simens Srbija svojim primerom šalje nekoliko univerzalnih poruka preduzetnicima i Vladi Srbije.

Sajam podizvođača Kompanija Siemens organizuje u saradnji sa Asocijacijom malih i srednjih preduzeća i preduzetnika Srbije, uz podršku Ministarstva privrede Srbije.

Na sajmu u Subotici biće održane prezentacije o pogodnostima i uslovima poslovanja sa Simensom i biće organizovani sastanci sa budućim, potencijalnim lokalnim kompanijama koje će imati prilike da se detaljno upoznaju sa potrebama Simensove fabrike u Subotici.

Globalni lider u oblasti elektronike i elektrotehnike Siemens je prisutan u Srbiji od 1887. godine, a 1996. je osnovan Siemens Beograd sa ciljem da neposrednim delovanjem doprinese bržem oporavku i razvoju privrede i infrastrukturnih sistema u Srbiji.



Banke uzele 300 mil. € za usluge

Milijarda evra od naplaćenih kamata i preko 300 miliona evra od raznih naknada i provizija najvažniji je izvor prihoda banaka u Srbiji, pišu Večernje novosti.

(sxc.hu)I dok su kamatne stope jasno istaknute prilikom bilo kakvog zaduživanja, na šta banke sada obavezuje i Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga, kod naknada je često - druga priča.

Iako su neke naknade zabranjene upravo pomenutim zakonom (poput one kod zatvaranja tekućeg računa kada su pojedine banke pre nekoliko godina u to ime zaračunavale i hiljadu dinara, po principu „dinar da uđeš, hiljadu da izađeš„), banke pokazuju veliku umeštnost u pronalaženju načina da zarade.

Provizije za korišćenje platnih kartica u Srbiji kreću se od jedan do četiri odsto. Poređenja radi, Evropska unija se zalaže da provizije kod debitnih kartica budu maksimum 0,2 odsto, a kod kreditnih 0,3 odsto.




Tako jedna banka korisniku tekućeg računa naplaćuje celih 500 dinara, samo za štampanje izvoda o stanju na računu. Ta ista banka naplaćuje minimum 150 dinara za plaćanje svakog računa koji ide preko njenih šaltera.

"Vlasnik štedne knjižice može da podigne bez provizije svaki evro koji ima na štednom računu kod nas. Međutim, tarifnikom je predviđeno da ukoliko želi taj novac nalogom, bezgotovinski, da prebaci na svoj račun u neku drugu banku, za to mora da plati određeni procenat koji može da iznosi najviše 20.000 dinara", navodi službenica jedne banke.

Naplaćuju se svakakve naknade, a najviše po džepu „udare“ kada je reč o deviznim plaćanjima.

"Novac od prodatog stana držala sam u evrima na računu u banci. Kada sam njime plaćala kupovinu novog stana, morala sam banci da dam 5.000 dinara, iako je investitor kome sam uplaćivala novac imao devizni račun u istoj toj banci", kaže Beograđanka L. K.

I korišćenje platnih kartica ume i te kako da košta. Naročito kada vam je ukradu ili je izgubite, pa blokadu za međunarodno priznate kartice morate da izdvojite i po hiljadu i više dinara, a i za deblokadu morate da platite još 500 dinara.

Košta i neosnovana reklamacija, kada se banci žalite da vam je zaračunala neki trošak po osnovu kartice, a ispostavi se da niste bili u pravu. Ovde cena ide do hiljadu dinara.

Uz svaki tekući račun uvek ide određena kartica koju korisnik dobija i da je nije tražio pod opravdanjem da je "besplatna“, bez obzira na to da li je reč o "dina“, "master“ ili "viza“ debitnoj kartici.

Korisnik ionako već plaća mesečni trošak održavanja računa koji ide najčešće od 200 do više stotina dinara, već u zavisnosti od paketa i usluge za koju se odlučio. Na prste jedne ruke mogu se izbrojati banke koje ne naplaćuju ni dinara svojim korisnicima tekućih računa.

Kreditne kartice, za razliku od debitnih, nikada nisu "džabe“. Uz trošak članarine, koji se naplaćuje mesečno, tromesečno, ili godišnje, ovde i kamata igra značajnu ulogu.

Na sve ovo, nepažljivo rukovanje karticom može korisniku da donese i značajan dodatni trošak. Tako, kada se novac podiže sa bankomata "tuđe“ banke, trošak ide od 20 do 150 dinara.

Kada se kreditnom karticom podiže keš to takođe košta, uglavnom oko tri, četiri odsto od iznosa. Pojedine banke naplaćuju i štampanje "slipa“ na bankomatu (izveštaja o stanju na računu), i to po 25 dinara.



VTB banka počela da radi u Srbiji

Ruska VTB banka saopštila je da od danas zvanično započinje svoje poslovne aktivnosti u Srbiji, kao VTB banka Beograd.

(Tanjug, arhiva)U aprilu ove godine ta banka je postala stoprocentni vlasnik akcija Moskovske banke Beograd, koja je od 2011. godine bila članica VTB grupe.

VTB banka, koja je najvećim delom u državnom vlasništvu, druga je po veličini banka u Rusiji i članica je VTB grupe.

VTB grupa obezbedjuje globalne finasijske usluge, uključujući i bankarsko poslovanje sa fizičkim i pravnim licima, kao i investiciono bankarstvo, brokerske i druge berzanske usluge, osiguranje, upravljanje penzijskim i drugim fondovima, faktoring, lizing.

Grupa poseduje veliku medjunarodnu mrežu u okviru koje nudi sveobuhvatan spektar usluga klijentima u više od 20 zemalja u Evropi, Aziji i Africi.

Kako je saopšteno, već postojeće ekspoziture Moskovske banke u Beogradu i Novom Sadu nastavljaju svoje poslovne aktivnost pod prepoznatljivim znakom VTB grupe, a najavljeno je i otvaranje nove ekspoziture VTB banke u Beogradu u oktobru ove godine.



Economy based on subsidies not sustainable

Economy Minister Saša Radulović says an economy based on subsidies was not sustainable, and that a systemic solution had to be found to support the economy.


Saša Radulović (Tanjug, file)Serbia should improve the business environment in the country and attract investors because of its high quality workforce, good business conditions and legal security, he told reporters in Belgrade on Monday.

"Serbia could make improvements in those fields in order to be more competitive than the surrounding countries," he noted.

"Production is a strategic choice, while employment is the chief problem," he stated.

"If we do not resolve the employment issue, we cannot solve anything," Radulović remarked.

According to the minister, the economic policy of the past 12 years yielded bad results, and that has to change.



Zrenjanin Sugar Factory put up for sale - Value estimated at RSD 11 million

Based on a decision adopted by a bankruptcy judge of the Court of Commerce in Zrenjanin, the bankruptcy manager of Zrenjanin Sugar Factory has put the immovables of this company up for sale.

The property is put up for sale by public bidding, and prospective buyers are offered a 179 square meter business facility in Petra Drapsina Street, whose value is estimated at RSD 11 million.

Public bid opening will take place on October 15th on the premises of the Privatization Agency in Belgrade.

Zrenjanin Sugar Factory in bankruptcy was bought by Victoria Group from Novi Sad for RSD 400 million in mid-June 2011.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta