Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Emiraćani zainteresovani za saradnju sa "Budimkom"

Predstavnici kompanije "Al.Rawaved" iz Abu Dabija zainteresovani su za saradnju sa fabrikom "Budimka" u restrukturiranju, izjavio je danas Tanjugu direktor te požeške fabrike, Đorđe Stevanović.

Prema njegovim rečima, Emiraćani su posetili fabriku i obišli pogone preduzeća kako bi se upoznali sa prerađivačkim i proizvodnim kapacitetima.

- Sa predstavnicima kompanije iz Abu Dabija, koji su uzeli biznis plan, dolazili su i nadležni iz Ministarstva finansija, međutim, još nije sklopljen bilo kakav ugovor - naveo je Stevanović i kazao kako očekuje da će u budućem periodu biti postignut dogovor o strateškom partnerstvu.

Međutim, kao jedan od velikih problema on navodi neefikasnost administracije i odsustvo saradnje sa državom.

- U februaru smo podneli zahtev za izlazak iz postupka restrukturiranja, imajući u vidu činjenicu da je počeo oporavak "Budimke" - istakao je on.

Fabrika je, kako kaže, pozitivno poslovala u prethodne tri godine, a sve proizvodne linije, osim za preradu mesa, su osposobljene.

- Sa nemačkom kompanijom ugovorili smo izvoz pekmeza u vrednosti od milion evra samo za ovu godinu - rekao je Stevanović, dodajući da ovo požeško preduzeće proizvode plasira i na tržištima Belgije, Poljske, Holandije, Austrije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore i Kosova i Metohije.

Osim prerade i proizvodnje, "Budimka" se jednim delom bavi i primarnom poljoprivrednom proizvodnjom.

- Pre dve godine na našem imanju zasadili smo oko 10 hektara jabuke, a poseban akcenat stavili smo na zdrav sadni materijal i sortiment koji smo prilagodili mikroklimatskim uslovima - navodi Stevanović.

"Budimka" je osnovana krajem četrdesetih godina prošlog veka. Razvijala se sve do 1990. godine kada počinju problemi koji su, kako se verovalo, završeni 2008. godine privatizacijom, koja je, međutim, raskinuta 2010. Fabrika ima 120 radnika, a bavi se proizvodnjom marmelada, džemova, sokova i povrća.



"Mercedes" sve bliži dogovoru sa FAP-om

Prvi potpredsednik vlade Aleksandar Vučić najavio je danas da će u novembru biti otvorena velika "Bosch" fabrika u Šimanovcima, u kojoj će biti zaposleno 600 ljudi i da je "Mercedes" sve bliži dogovoru sa FAP-om.

Vučić je rekao da bi, ako se ostvari saradnja sa "Mercedosom", to bila izuzetno dobra vest za državu, jer FAP "drži" ceo jugozapad Srbije.

On je naveo da bi to bilo rešenje koje zavređuje Nobelovu nagradu - da neko reši problem FAP-a i "14. oktobra".

- Time ćemo se baviti pre svega i to će za nas biti prioritet - rekao je Vučić, koji je dodao da će se nastaviti razgovori i sa kompanijom "Mubadala".



"Imlek" objavio odličan poslovni rezultat za prvih šest meseci 2013.

Najveća domaća mlekarska grupacija "Imlek" objavila je konsolidovane rezultate poslovanja za prvih šest meseci tekuće godine tokom kojih je zabeležen osetan rast realizacije i dobiti.

Pomenuti finansijski izveštaji nastali su konsolidacijom rezultata matične kompanije i zavisnih preduzeća: "Imlek Boka", "IMB Mlekara Bitola", "East Milk", banjalučke "Mljekare", "Mlijekoprodukta", holandskog "Balkan Dairy Products BV" i hrvatske "Mljekare Sinj".

Konsolidovani poslovni prihod "Imleka" porastao je u periodu januar-jun sa prošlogodišnjih 13,4 milijardi na 18,8 milijarde dinara. Konsolidovani poslovni dobitak skočio je čak 60% na 2,4 milijarde dinara, dok je neto rezultat dosegao enormnih 1,8 milijardi dinara.

Akcije "Imleka" okončale su današnje trgovanje na nivou od 2.810 dinara što odgovara tržišnoj kapitalizaciji kompanije od 22,6 milijardi dinara (198,2 mil EUR).



Stranci će u Srbiji 2017. godine moći da postanu vlasnici poljoprivrednog zemljišta

Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju - SSP (član 63, tačka 2), koji je stupio na snagu 1. septembra, kada je Srbija stekla status pridružene članice Evropske unije, predviđen je rok od četiri godine za izmene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, kojim bi se stranim građanima i kompanijama omogućilo da kupuju naše oranice. Preciznije rečeno, "odbrojavanje" je počelo 18. juna, odnosno u trenutku kad je i poslednja članica EU, a to je Litvanija, ratifikovala SSP.

To je loša vest za nas jer je Srbija jedina država koja će, ukoliko Brisel ne pristane na reviziju dogovora postignutog 2008. godine, svoje zemljište prodavati strancima pre ulaska u EU. Stručnjaci su uvereni da je time otvorena Pandorina kutija i izražavaju, čini se, opravdani strah da će dobro od opšteg značaja prodavati u bescenje stranim investitorima, koji bi za hektar oranica na severu Italije morali da izdvoje oko 50.000 EUR, a u Holandiji i Danskoj i do 70.000 EUR. Pitanje koja se, nekako logično, nameće glasi da li je realno očekivati reviziju prihvaćenih obaveza koje su rezultat očigledno loše procene da bi Srbija već 2016. godine mogla da postane deo evropske porodice.

- Svi mi koji se bavimo ovom strukom zalažemo se za reviziju tog dogovora, a sudeći prema izjavi Danila Golubovića, državnog sekretara u Ministarstvu poljoprivrede, i predstavnici vlasti razmišljaju u tom pravcu i najverovatnije će tražiti da se ta obaveza primenjuje tek osam godina po ulasku Srbije u EU. I mada Brisel nije baš "raspoložen" za bilo kakve revizije, svi moraju biti svesni činjenica da je Srbija u nepovoljnijoj poziciji u odnosu na druge države, članice EU, s obzirom na to da bi se već 2017. suočila sa kupcima iz Evrope. Treba imati u vidu i to da, pravno gledano, Sporazum ima veću snagu od Ustava, što znači da nam nameće obavezu da promenimo ne samo Zakon o poljoprivrednom zemljištu, već i onaj deo Ustava u kojem se konstatuje da je zabranjena prodaja zemljišta strancima - ističe za "Danas" Milan Prostran, savetnik predsednika Privredne komore Srbije.

Uz opasku da su Mađari na vreme uvideli da su napravili grešku pa sada država poljoprivrednicima nudi povoljne kredite kako bi od stranaca otkupili prodatu zemlju, Vojislav Malešev, poljoprivrednik iz Kaća, kaže za "Danas" da naši političari još nisu shvatili da je poljoprivredno zemljište neobnovljivi prirodni resurs koji ne treba prodavati strancima.

- Ako prodamo rudno bogatstvo, izvore vode i poljoprivredno zemljište, onda možemo da pakujemo kofere i da se selimo iz zemlje. Mislim da je i ova priča sa "Al Dahrom" pokazala svu neozbiljnost pristupa tom prirodnom resursu. Nezvanično kruže priče da investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata kome je, bez tendera, ponuđeno u zakup 25.000 hektara oranica, nije spreman da plati više od 8.000 EUR po hektaru. Poređenja radi, mi u Vojvodini jutro zemlje plaćamo 8.000 EUR, odnosno oko 13.000 EUR po hektaru. Naš hendikep je i to što ne možemo da kupimo veći kompleks oranica, već samo manje parcele, niti možemo da se takmičimo sa nelojalnom konkurencijom, odnosno sa ljudima koji su novac zaradili na ko zna koji način. Uveren sam, takođe, da bi trebalo dati šansu pre svega mladim poljoprivrednicima da dođu do zemlje, jer je srpska poljoprivreda preživela zahvaljujući upravo leđima sinova seljaka - tvrdi Malešev.

Kad je reč o prodaji poljoprivrednog zemljišta, propisi su najrigorozniji u Mađarskoj, koja ne dozvoljava strancima da postanu vlasnici poljoprivrednog zemljišta. Slična je praksa i u Poljskoj, koja se izborila za poziciju da 12 godina posle sticanja statusa punopravnog člana EU ne mora da prodaje poljoprivredno zemljište čak ni kupcima sa jedinstvenog privrednog područja EU. Slovenci nisu tražila zabranu prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima, ali su nametnuli niz ograničenja koja otežavaju kupcima koji nisu građani Slovenije da dođu u posed zemljišta. Uprkos tome, nekoliko stotina poseda, uglavnom u brdsko-planinskom području, dobilo je nove vlasnike iz Irske, dok je hektar najkvalitetnijih oranica u Pomurju prodavan po ceni od 25.000 EUR. Novoprimljena članica Hrvatska ima na raspolaganju sedam godina da "razmisli" pod kojim uslovima će strancima ponuditi plodne oranice.

Doduše, i Srbija je postavila neka ograničenja kad je reč o trgovanju zemljištem, s obzirom na to da slobodnom prodajom ne bi bile obuhvaćene oranice u državnom vlasništvu, već samo one u posedu seljaka, kompanija i zadruga. Ali, slaba je to uteha ako se zna da je u privatnom vlasništvu više od 80% od ukupno oko pet miliona hektara obradivih površina. Pred Vladom Srbije je, dakle, još jedan ozbiljan zadatak - treba da se izbori za rešenje koje bi odložilo primenu dela Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji se odnosi na prodaju zemljišta strancima pre ulaska u EU. Nadu u pozitivan ishod podgreva i činjenica da je mađarski parlament usvojio amandman na Ustav kojim se strancima zabranjuje kupovina poljoprivrednog zemljišta. I ne samo to - čak 87% Mađara, na referendumu se izjasnilo protiv prodaje. Ne hajući mnogo za ne baš blagonaklon stav Brisela u vezi s tim pitanjem.

Važan resurs

- Ja se zalažem za reviziju dogovora, ako ne pre, a ono kad krenemo u pregovore o članstvu u EU. Jer, ne sme se nijednog trenutka smetnuti s uma činjenica da se država koja dopusti prodaju resursa automatski suočava i sa gubitkom suvereniteta nad tim delom zemlje. A koliko je ovaj resor važan, govori i podatak da je u trenutku kad su pregovori s Briselom okončani hektar zemljišta u Vojvodini vredeo ne više od 2.000 do 3.000 EUR, a danas se cena kreće i do 17.000 EUR. Dakle, trebalo bi iskoristiti sve instrumente i argumente, pa i onaj da je u trenutku pregovora izgledalo da će Srbija ući u EU 2016. godine, kako bi se došlo do povoljnijeg rešenja za nas - tvrdi Milan Prostran, savetnik predsednika Privredne komore Srbije.

Glas paora

- Naš zahtev je da se rok za prodaju zemljišta strancima prolongira za deset godina od ulaska Srbije u Evropsku uniju a to vreme iskoristi za stvaranje uslova da domaći poljoprivrednici finansijski ojačaju kako bi mogli, ravnopravno s drugim kupcima, da učestvuju u trgovanju zemljištem. To, između ostalog, znači subvencionisanje kamata na kredite, kao i na investicije, zatim mogućnost kupovine zemljišta na 20 godina sa godišnjom kamatom od dva, a ne od osam odsto koja se sada nudi, ali i bespovratna sredstva jer nije dovoljno samo imati zemljište već ga treba i kvalitetno obraditi - komentariše za "Danas" Vojislav Malešev, poljoprivrednik iz Kaća.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta