Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Vlada Vojvodine objavila program za unapređenje stočarstva

Vlada Vojvodine donela je u sredu (4. septembra 2013. godine) program unapređivanja stočarstva, za čije je ostvarivanje rebalansom pokrajinskog budžeta predviđeno 110 miliona dinara, i usvojila izmene i dopune programa mera za sprovođenje poljoprivredne politike razvoja sela.

Kako je saopšteno, taj novac namenjen je za podsticanje pet programskih aktivnosti u stočarstvu, a najveći deo je za odgajivačke mere i projekte na oglednim farmama.

Nova mera, u okviru sprovođenja politike razvoja sela u Vojvodini, biće sufinansiranje nabavke uređaja za brzo određivanje kvaliteta pšenice, u prvom redu sadržaja vlage i proteina, za skladišne kapacitete veće od 10.000 tona.

Stoga je neophodno, kako se dodaje u saopštenju, da na otkupnim mestima budu postavljeni uređaji za brzo određivanje kvaliteta pšenice po grupama, čime bi poljoprivredni proizvođači dobili mogućnost za bolju cenu na tržištu.

Na taj način moguće je unaprediti kvalitet nadzora, obezbediti efikasnost preduzetih mera i preciznije definisati zdravstvenu politiku u pokrajini, navedeno je u obrazloženju.

Nosilac programa je Institut za javno zdravlje Vojvodine a biće ostvaren u saradnji sa zavodima za javno zdravlje i zdravstvenim ustanovama na svim nivoima zdravstvene zaštite.



"Coface" objavio studiju o 500 najuspešnijih kompanija Centralne i Istočne Evrope

Uprkos ekonomskoj krizi, kod najboljih 500 igrača u regionu Centralne i Istočne Evrope promet je povećan za 5%, na više od 628 mlrd EUR u 2012. Međutim, ovakav učinak nije doveo do stabilnog razvoja u neto profitu. Dok su u 2011. najbolje kompanije iz CIE poboljšale svoj profit, on je opao za skoro 32%, sa 30 mlrd EUR na 20 mlrd EUR u 2012, pokazala je lista "CEE Coface Top 500".

Ovu godišnju studiju o 500 najuspešnijih kompanija u Centralnoj i Istočnoj Evropi, međunarodna kompanija za kreditno osiguranje "Coface" objavljuje po peti put. Ta lista rangira 500 najvećih kompanija u regionu po prometu i dodatno analizira dalje podatke kao što su broj zaposlenih, okvir preduzeća, sektori i tržište.

Studija pokazuje i da se broj zaposlenih u CIE Top 500 pozitivno se razvija, neznatno je porastao za 1,5% u odnosu na prošlu godinu. Međutim, slika je prilično heterogena, povećanje stope nezaposlenosti uglavnom ide ruku pod ruku sa visokom stopom otpuštanja u najboljim kompanijama.

Čak i za evropske zemlje u usponu, 2012. i 2013. bile su teške godine, kazala je Katarzyna Kompowska, izvršna direktorka kompanije "Coface" za Centralnu Evropu,

- Međutim, analiza 500 najvećih kompanija pokazuje da čak i u nemirnim ekonomskim vremenima postoji potencijal za rast. Najbolji igrači u CIE povećali su promet za 5%, i pokazali njihov značaj ne samo u regionu, već i za Evropu i njihove glavne zemlje za trgovinu u inostranstvu - rekla je on.

3 najuspešnije zemlje: Poljska, Mađarska i Rumunija

Većina velikih igrača iz regiona CIE opet dolazi iz Poljske, koja pokriva više od jedne trećine najboljih kompanija u ovoj oblasti (171 kompanija, 34,2 %). Pri tome, ova zemlja bi mogla da uveća svoje vođstvo (2011: 31,8 % najboljih kompanija). Najbolje poljske kompanije mogu generisati promet od 234 mlrd EUR, što predstavlja povećanje od 6% u odnosu na prošlu godinu. Uprkos gubitku od 30%, poljske kompanije opet ostaju na vrhu u pogledu neto profita (2012: 8.460 mil EUR; 2011: 12.014 mil EUR). Ova zemlja je pokazala - posle najjačeg rasta BDP-a u EU u 2011. - naglo usporavanje u 2012, dok je nelikvidnost dostigla rekordni nivo u isto vreme.



Mađarska je druga po redu zemlja sa najvećim brojem kompanija (66; 13,2%) među top 500 zemalja u regionu CIE. Mađarska je bila na trećem mestu u 2011. - iako je učinak mađarske privrede (BDP) opao za 1,7%, promet vodećih kompanija neznatno je porastao na 240 mlrd EUR (+2,2%). Preporučuje se brižljivo praćenje zemlje jer se neto profit smanjuje iz godine u godinu (-27,5%).

Po prvi put, Rumunija je izbacila Ukrajinu sa podijuma i vinula se sa petog na treće mesto. Ovo se može objasniti povećanjem od 22,7% kompanija i ukupno 54 kompanije na listi. Uprkos većem broju kompanija u top 500, promet je bio slab i to je ostavilo Rumuniju na petom mestu (48.559 mil EUR, +10,8%). Takođe je zauzela peto mesto u pogledu neto profita (+37,7%).

Ukrajina, koja je bila na drugom mestu u 2011, izgubila je svoju poziciju jer su preduzeća loše poslovala i 28 njih je ispalo iz Top 500.

Pobednici i gubitnici

Naftni i gasni sektor opet donosi većinu preduzeća na listu "Coface CEE Top 500". 65 kompanija generisalo je profit od ukupno 162 mlrd EUR (+6%). Posebno u ovom sektoru, 2012. je bila teška godina, ukupni neto profit smanjio se za -34,6%.

Na drugom mestu - i daleko iza - nalazi se sektor energetike. 51 kompanija nije čak ni postigla promet upola onoliki koliki je bio promet sektora nafte i gasa (76 mlrd EUR). Prosečna stopa rasta u sektoru prilično je obećavajuća (+11%), ali su kompanije iz ovog sektora reagovale su na smanjenje tražnje energije usled recesije otpuštanjem zaposlenih (-12,9%) i morale su da podnesu oštar pad profita.



Automobilski sektor je uspeo ove godine da uđe u top 3, kada se posmatra rang lista po sektorima - 42 preduzeća imala su skoro 63 mlrd EUR prometa, a najveći udeo došao je iz Češke i Slovačke (dovoljno je samo spomenuti "Škoda Auto S.S", "Volkswagen Slovačka", "KIA Motors"). Takođe se ovom sektoru mogu pripisati kompanije sa vrhunskim učinkom iz studije kao što su proizvodnja "Mercedes-Benz" iz Mađarske ili "Ford Rumunija". Iako je neto profit opao za skoro 33%, kompanije u ovom sektoru zaposlile su dodatnih 6.500 ljudi.

Najveće povećanje prometa prijavila su preduzeća za distribuciju automobila, prehrambena industrija i veleprodaja. U okviru liste Top 500, više sektora pokazalo je tendencije pada: građevinarstvo, elektronika, metalna industrija, rudarstvo i telekomunikacije. Izgradnja je tradicionalno najviše pogođena ekonomskom krizom, sedam kompanija ovog sektora koje su zastupljene u ovoj studiji imale su pad prometa (-9%) i broja zaposlenih (-8% u 2012.), i takođe najveća nelikvidnost u Centralnoj i Istočnoj Evropi uglavnom dolazi iz građevinskog sektora.

CIE: Privreda i dalje bori, region je heterogen više nego ikad

Širom zemalja CIE, može se uočiti neravnomeran razvoj, sa prosečnim godišnjim rastom od 1,2% u odnosu na 5% u tržištima u usponu. Od 2011. stopa nesolventnosti se gotovo utrostručila, a za 2013. se očekuje dalji rast.

Ali ako se pogleda pažljivije, očigledno je da su zemlje CIE nehomogenije nego ikad: Dok se neke još uvek bore sa recesijom i negativnim stopama rasta BDP-a, druge beleže stabilan ekonomski rast. BDP po glavi stanovnika kreće se između nešto ispod 3.000 EUR u Ukrajini do preko 17.000 u Sloveniji. Neke zemlje - poput Češke - veoma su bile pogođene recesijom u evrozoni, druge kao što je Estonija imale su značajnu stopu rasta. Stopa nesolventnosti dramatično je porasla u Bugarskoj i Hrvatskoj, dok su Estonija i Letonija imale stvaran pozitivni razvoj.

Katarzyna Kompowska zaključila je da je u situciji sa svim tim različitim, nehomogenim događanjima "veoma jvažno da se različita tržišta veoma pažljivo posmatraju".

- Mi ćemo nastaviti da pratimo dešavanja u evropskim zemljama u usponu. Kao snažan i obećavajući region za ekonomski napredak u Evropi, izuzetno je važno da se obrati pažnja na poslovne prilike koje tu postoje - kazala je ona.



Za suncokret nude 25 dinara

Predsednik Banatske asocijacije poljoprivrednika Jan Husarik izjavio je da im je ponuđeno povećanje otkupne cene suncokreta na 25 dinara po kilogramu. 

 

On ocenjuje da poljoprivredni proizvođači neće biti zadovoljni ponuđenom cenom

"Ministar poljoprivrede (Dragan Glamočić) nas je obavestio da je jutros razgovarao sa predstavnicima prerađivača, odnosno sa uljarama, i rečeno nam je da je cena od 24 dinara tokom ovih razgovora doživela pomak prema 25 dinara", rekao je Husarik Tanjugu.

Husarik je najavio da će tek u razgovorima sa proizvođačima suncokreta videti njihovu reakciju i naglasio da je "potpuno siguran da oni neće biti zadovoljni sa ovom cenom".

"Naravno da želimo da i dalje nastavimo pregovore, jer jedino za stolom, pregovorima, može ova teška situacija da se prevaziđe", rekao je Husarik.

Predsednik Banatske asocijacije poljoprivrednika je preneo da će u petak, 6. septembra, biti dogovoren sastanak proizvođača suncokreta sa uljarima, gde će zajednički pokušati da se otkupna cena suncokreta što više približi realnoj ceni.

Ukoliko ova sadašnja cena suncokreta ostane na sadašnjem nivou, onda su poljoprivrednici "sve bliže i bliže ambisu", upozorio je predsednik Banatske asocijacije poljoprivrednika, koja predstavlja ratare iz šest banatskih opština.

Prošla godina je bila katastrofalna za poljoprivredu zbog velike suše, a ove godine cena pšenice je ispod granice proste reprodukcije i ispada da su ratari radili sa gubitkom, a ista situacija je i sa cenom kukuruza, koja je ispod cene koštanja i ako cena suncokreta ostane na sadašnjem nivou - poljoprivrednici će biti u poptpuno bezizlaznoj situaciji, rekao je Husarik.

Odgovarajući na pitanje kakve su cene suncokreta u okruženju, Husarik je rekao da srpski ratari dele sudbinu s poljoprivrednicima u okolnim državama, ali su one nešto veće nego kod nas.

Proizvođači suncokreta protestuju već osmi dan, zahtevajući da otkupna cena za suncokret bude 45 dinara za kilogram.



Kiparska kompanija "Kostas A Zacharia" otvorila hladnjaču u Inđiji

Kiparska kompanija "Kostas A Zacharia" kupila je staru "Ukusovu" hladnjaču u Inđiji i prostor od 3.600m2 adaptirala i prilagodila svetskim standardima neophodnim za obavljanje delatnosti prerade i zamrzavanja mesa, objavljeno je na opštinskom sajtu.

Fabrika je već počela sa radom, a očekuje se da do kraja septembra počne da radi punim kapacitetom, što znači da će zapošljavati ukupno 110 radnika iz Inđije.

Kompanija "Kostas A Zacharia" već posluje u Bugarskoj i na Kipru, a fabrika u Inđiji biće centralno postrojenje iz kog će se plasirati roba u region. Pored toga, najavljena je i grinfild investicija ove kompanije koja bi trebalo da se realizuje u 2014. godini u severoistočnoj inđijskoj radnoj zoni, gde su investitori kupili parcelu namenjenu izgradnji hladnjače u kojoj će biti zaposleno još 50 radnika.

Leonidas Tifa, generalni direktor KAZ-a (Kostas A Zacharia), zahvalio se Opštini Inđija na odličnoj saradnji, istakavši da je lokalna samouprava u izuzetno kratkom roku završila sve procedure neophodne za dobijanje dozvola.

On je ovom prilikom pohvalio brzinu i ažurnost kojom posluje inđijska administracija, ali je istakao i to da je lokalna samouprava pružila veliku pomoć u komunikaciji sa pokrajinskim i republičkim organima, dok je Agencija za ekonomski razvoj opštine Inđija posredovala i pomogla prilikom pripreme i podnošenja projekta agenciji SIEPA.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta