Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Slovenija planira investicije u mala i srednja preduzeća u Srbiji
Slovenija planira investicije u sektor malih i srednjih preduzeća u Srbiji, izjavio je ambasador Slovenije u Beogradu Franc But, koji je juče na "Dunavskom biznis forumu" dobio nagradu Dunavski cvet.

- Nagradu razumem kao priznanje ekonomskoj prisutnosti Slovenije u Srbiji i regionu - rekao je But.

Slovenija je prisutna u Srbiji sa oko 400 investicija, od kojih deset nije uspelo, ali su ostale jako uspešne, istakao je on, primetivši da se, nažalost, najčešće priča samo onim koje su problematične. Oko 25.000 ljudi radi u oko 1.600 slovenačkih preduzeća u Srbiji.

- U decembru se vraćam u Sloveniju, gde ću verovatno raditi na području ekonomske diplomatije i unapređenju saradnje. Oko 1,2 mlrd EUR su vredne dosadašnje investicije u Srbiji, a bilo bi još više, ali kada je "Mercator" prodat hrvatskom vlasniku - to je za oko 250 mil EUR manja vrednost investicija - naveo je But.

Dva slovenačka preduzeća - "Gorenje" i "Impol Seval" u Sevojnu, su među pet najvećih srpskih izvoznika na rusko tržište.

- Verujem da će ubuduće biti još više investicija, ali će u fokusu biti mala i srednja preduzeća koja će zapošljavati između 100 i 250 radnika - rekao je But, dodajući da mala predzeća u Sloveniji imaju potrebu da se internacionalizuju.

Srpsko tržište ima veliki potencijal pošto je radna snaga u Srbiji, kako je rekao, dosta zanimljiva, a i Srbija ima interesantne ugovore sa drugim zemljama, na primer sa Rusijom.

- U narednih 10 godina u Srbiji će biti prisutan novi vid slovenačkih investicija - dodao je But.

Srbija i Slovenija su u okviru Dunavske strategije zadužene za oblast transporta i But smatra da tu ima dosta neiskorišćenog potencijala, kao što je na primer kargo 10 u železnici. But je podsetio da će Slovenija od 1. novembra u novom sastavu Evropske komisije imati komesara za transport Violetu Bulc i ocenio da će to biti značajno i za Srbiju.
 


Sevojno -- Valjaonica aluminijuma Impol Seval povećala je proizvodnju za oko jedan odsto u toku ove
Sa izvozom od oko 74 miliona evra zadržala je poziciju jednog od vodećih izvoznika u zemlji, izjavio je generalni direktor Impol Sevala Ninko Tešić ali i dodao da odlični proizvodni rezultati ipak nisu praćeni adekvatnim iznosom ostvarene dobiti.

"Sve je teže raditi. Rusko tržište, koje je dominantno, pored nemačkog i italijanskog na koja izvozimo, ozbiljno je uzdrmano ukrajinskom krizom, dok je na ostalima evidentan pad tražnje. Prošle godine na rusko tržište plasirali smo 9.000 tona proizvoda a ove, umesto planiranih 12.000 samo 5.000 tona", naveo je on.

Predsednik uprave Impola Jernej Čokl izneo je planove ovog društva do 2020. godine u kojima Valjaonica aluminijuma u Sevojnu zauzima značajno mesto. "Ključno opredeljenje u strategiji do 2020. godine je da vrednost celog sistema povećamo za tri puta. Potrebno je povećati proizvodnju dodatno bojenih proizvoda, kao na primer bojeni program Sevala na oko 25.000. To će pratiti i dalje investicije, ali bez predanih i dobrih ljudi to ne ide. Ne bismo ni dosada bili uspešni da nismo imali takve ljude u sistemu i Sevalu", rekao je Čokl.

Kako je rekao, to nisu jedini problemi u poslovanju sa kojima se Impol Seval susreće.

"Premija na metal i dalje raste i nije je moguće u ovakvim tržišnim okolnostima kroz prodajnu cenu preneti na krajnje kupce. Pravilnik o kontrolnom okviru, za razliku od prethodnih godina, ne omogućava razgraničenje negativnih kursnih razlika nastalih usled pada vrednosti dinara na period dospeća kredita za investicije i obrtna sredstva", objasnio je Tešić.

U takvom ambijentu, dodaje, cilj Impol Sevala je da bude bolji od konkurencije.

Napominjući da je bolji od konkurencije onaj ko radi kvalitetnije, proizvodi više proizvoda veće dodate vrednosti, poštuje rokove, ulaže u opremu, tehnologiju, ljudske resurse, i onaj ko je i u najtežim uslovima sposoban za stalna poboljšanja, Tešić je izrazio ubeđenje da Impol Seval ima taj kapacitet.

I pored teškoća u poslovanju, ovaj jedini proizvođač valjanih proizvoda od aluminijuma i legura aluminijuma u Srbiji, sve obaveze prema državi, bankama, dobavljačima i zaposlenima izmiruje u roku.

"Prosečna zarada u toku ove godine u Impolu je 60.343 dinara a danas su svi radnici povodom Dana firme dobili i nagradu od 17.700 dinara. Imamo 719 radnika a u toku godine izvršili smo podmlađivanje kadrova prijemom 33 nova mlada radnika", ističe Tešić.

Valjaonica aluminijuma u Sevojnu je već 12 godina primer uspešne privatizacije u koju je za sve te godine investirano 70 miliona evra.


Vagondžije čekaju Nemce - Kraljevačka Fabrika vagona polako klizi u stečaj, a jedini zračak nade je
Promrzli, podrhtavaju u oskudnoj odeći, puše "krdžu"... Nemaju, vele, više od koga ni da pozajme, dojadilo je i komšijama i rođacima da im pomažu... Protestuju ispred fabričke kapije, jer im u krug ne dozvoljavaju a pred opštinskom zgradom su baš tog dana bili advokati, ali malo drugačiji od njih. Tašne, mašne, skupocena odela, satovi... – Ne mogu više da slušam te tužne priče, tužne ljudske sudbine. Evo, baš pre dva dana jedan je dao otkaz, ne radi više i tako je stekao uslov da ga supruga prijavi kako bi imao zdravstveno osiguranje i lečio se od najgore bolesti, od raka – priča Zoran Minović, direktor kraljevačke Fabrike vagona Kraljevo.

Direktor Minović istovremeno objašnjava da radnicima dve godine nisu isplaćene ni plate, ni overene knjižice, dodavši da je "ponajviše zahvaljujući ovom štrajku, koji traje od marta 2013.godine, Fabrika vagona izgubila i ono malo kupaca".

– Raskinut je ugovor sa kupcem iz Nemačke, za njih je trebalo da se proizvede 915 vagona a isporučili smo svega dve stotine. Nismo u mogućnosti da okončamo posao ni na proizvodnji 32. osovinskog vagona za firmu "Bora Kečić" i tu nam zaračunavaju penale, ne možemo ni da rekonstruišemo vagone za domaću železnicu... Nismo mogli da prihvatimo ponudu za proizvodnju 700 obrtnih postolja, jer nemamo ni radnika, ni početnih finansijskih sredstava. Zato, uglavnom pružamo sitne usluge da bismo platili telefone i održali "sistem" u životu. Čišćenjem kruga pomažemo rad fabričke livnice, pogona koji jedino radi i tako uređujemo fabriku pred dolazak potencijalnog kupca ili strateškog partnera – kaže Minović.

A, koliko je ovde poznato, na oglas Agencije za neki vid privatizacije Fabrike vagona, koja se nalazi među 502 firme u restrukturisanju, javila se nemačka fabrika "Waggonbau-Niesky" i konzorcijum od nekoliko proizvođača vagona i remontera sa prostora bivše Jugoslavije.

– Dobro je što su, posredstvom železnice, za Fabriku vagona zainteresovani i neki potencijalni partneri iz Saudijske Arabije. Zato se trudimo da fabriku nekako održimo u životu jer bi zatvaranje bilo kobno, ali su predstavnici pomenute nemačke firme posetu, zakazanu za 31. oktobar, odložili za kraj novembra. Inače, dostavili su i plan proizvodnje sve do 2017. godine, koji pored vagona podrazumeva i proizvodnju obrtnih postolja, a umesto sadašnjih 750 bilo bi zaposleno 480 radnika – objašnjava Minović.

Tako je nekadašnji gigant vagonogradnje,sa oko 4.200 zaposlenih radnika i sa ostvarivanim godišnjim planom proizvodnje od 1.100 teretnih vagona, na ključnoj raskrsnici – ili stečaj ili spas sa ivice ponora.

Osim pomenutog direktora, u fabrici nismo pronašli zastupnika kapitala i predsednika Nadzornog odbora Mariju Savković.

- Ona ne dolazi, a ni na telefon se, čak ni meni, ne javlja - objasnio je Minović.

Gradski funkcioneri, sa kojima je "Politika" razgovarala, nisu ovlašćeni a i nemoćni su kad je reč o sudbini fabrike. U potaji možda tu vide povoljan prostor i ambijent za nove investicije, a na pitanje jednom lokalnom biznismenu mogu li ovdašnji preduzetnici, "udruženim snagama" da preuzmu, pokrenu i ponude spas Fabrici vagona odmahnuo je rukom, odgovorivši: – Kasno je.


Slovenia is planning investments in SMEs in Serbia
Slovenia is planning investments in SMEs in Serbia, the Slovenian ambassador in Belgrade, Franc But, said who was awarded the Danube flower award at the Danube business forum .

- I understand the award as an acknowledgment for economic presence of Slovenia in Serbia and the region – But said.

Slovenia is present in Serbia through some 400 investments, ten of which failed, but others are very successful, he outlined, noticing that unfortunately most often we talk about the problematic ones. Some 25.000 people works in 1.600 Slovenian companies in Serbia.

- In December, I am going back to Slovenia where I will most likely work in the field of economic diplomacy and cooperation development. Current investments in Serbia total some EUR 1,2 billion and there would be much more but when Mercator was sold to Croatian owner it is some EUR 250 m lower investment value – But said.

Two Slovenian companies, Gorenje and Impol Seval in Sevojno are among the first five Serbian exporters to Russian market.

- I believe there will be more investments in the future but the focus will be on SMEs which will hire 100 and 250 people – But said, adding that small companies in Slovenia have the need to internationalize.

Serbian market has big potential since workforce in Serbia is very interesting and Serbia has interesting contracts with other countries, for instance Russia.

- In the next ten years, new kind of Slovenian investments will be present in Serbia – But added.

Within the Danube strategy, Serbia and Slovenia are in charge of the transport field and But thinks thefre is a lot of unexploited potential such as cargo 10 in railway. But reminded that as of November 1, within the new EC outline, Slovenia will have a commissionaire for transport, Violeta Bulc, and estimated that it will be important for Serbia.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta