Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Dobit Galenike za devet meseci 252 miliona dinara
Farmaceutska kompanija Galenika je u proteklih devet meseci zabeležila dobit iz redovnog poslovanja od 252 miliona dinara i s kompletnom paletom svojih proizvoda se vratila na tržište.

Neto prodaja na domaćem tržištu u iznosu od 3,1 milijarde dinara je za osam odsto veća od prošle godine, a izvoz od 4,2 miliona evra za sedam odsto u odnosu na isti period lane, navedeno je u saopštenju Galenike koje je dostavljeno Tanjugu.

"Vratili smo se na tržište sa kompletnim asortimanom lekova tako da deficita na tržištu neće biti, imajući u vidu da je proces proizvodnje stabilizovan", naveo je v.d. generalni direktor Galenike Živomir Novaković.
Prema njegovim rečima, rezultati poslovanja u prvih devet meseci su znacajno bolji u odnosu na prošlu godinu, a i u odnosu na plan, pa je finansijski efekat iz redovog poslovanja dobit od 252 miliona dinara.

"U četvrtom kvartalu ove godine očekujemo znacajno veću proizvodnju i još bolje finansijske pokazatelje u završnom računu za 2014. godinu", navodi Novaković i podseća da je Galeniku 2011. godine, kada je došao na kormilo fabrike, zatekao kao gubitaša s "dubiozom" od 118 miliona evra.

U Galenici danas 1.438 zaposlenih prima redovnu platu koja je veća od republičkog proseka i iznosi oko 55.000 dinara.

S pozitivnim poslovanjem porasla je i lista zainteresovanih za privatizaciju Galenike, a prvi čovek kompanije navodi da menadžment očekuje njenu zvaničnu potvrdu od Agencije za privatizaciju, kako bi sa Ministarstvom privrede preduzeli dalje korake u cilju iznalaženja najboljeg modela u interesu Galenike i njenih zaposlenih, navedeno je u saopštenju.


Na prodaju hotel "Prag"
Agencija za privatizaciju objavila je javni poziv za privatizaciju Rekreatursa iz Beograda, Novosadske fabrike kabela i hotela "Prag" u Beogradu.
Zainteresovani investitori treba da dostave predlog cene, investicioni program, okvirni plan poslovanja i broja zaposlenih u preduzeću koje žele da kupe.

Rok za dostavljenje pisama o zaninteresovanosti je 7. novembar 2014. godine.

Novim Zakonom o privatizaciji, koji je stupio na snagu 13. avgusta ove godine, privatizacija društvenog kapitala u preduzećima treba da bude završena do kraja 2015. godine.

Na poziv Agencije za privatizaciju, objavljen 15. avgusta, za prodaju 502 preduzeća dostavljeno je 1.700 pisama zainteresovanih investitora.


Er Srbija članica novog brenda
Etihad ervejz je predstavio novi brend "Etihad ervejz partners", čije su članice - Er Berlin, Er Srbija, Er Sejšeli, Džet ervejz, Darvin erlajn i Etihad ervejz.

Zajednički cilj ovih aviokompanija je da putnicima omoguće širi izbor putem unapređenih saobraćajnih mreža i reda letenja, kao i pružanje dodatnih pogodnosti za putnike koji često lete.

Druge avio kompanije, takođe, mogu da postanu Etihad ervejz partneri, čak i ako su članice druge postojeće alijanse, kao što je Er Berlin koja je članica "Oneworld".

Ključ saradnje u programu "Etihad ervejz partners" čine snažne komercijalne veze i zajedničke vrednosti.

Etihad ervejz je počeo sa radom 2003. godine, a u 2013. je prevezao 11,5 miliona putnika. Iz svog sedišta u Abu Dabiju Etihad ervejz leti na 110 postojećih ili najavljenih destinacija za prevoz putnika i robe na Bliskom Istoku, u Africi, Evropi, Aziji, Australiji i Južnoj i Severnoj Americi. Ta aviokompanija ima flotu od 104 aviona erbas i boing, a naručeno je više od 200 letelica, uključujući 71 avion boing 787, 25 aviona boing 777-X, 62 aviona erbas A350 i 10 aviona erbas A380. Etihad ervejz ima vlasnički udeo u kompanijama Er Berlin, Er Sejšeli, Virdžin Australija, Er Lingus, Er Srbija i Džet Ervejz, a u procesu je formalizacije svoje investicije u vlasničko učešće u Alitaliji i u aviokompaniji sa sedištem u Švajcarskoj - Etihad ridženel.

"Proširujemo naš poslovni model kako bismo uobličili i definisali platformu saradnje za aviokompanije koje srodno razmišljaju, što s jedne strane aviokompanijama učesnicama u partnerstvu omogućava sinergiju i efikasnost, dok s druge strane putnicima pruža širi izbor saobraćajnih veza i usluga kao i pogodnosti za putnike koji često lete", izjavio je predsednik i generalni direktor Etihad ervejza Džejms Hogan.

Logo "Etihad ervejz partners" predstavlja simbol izvrsnosti i globalne saradnje i biće istaknut na avionima i na brendiranom materijalu grupe aviokompanija okupljenih kako bi povezale putnike širom sveta, ali i sve više kao znak harmonizovanih standarda u vazduhu i na zemlji.

Hogan ukazuje na to da se "Etihad ervejz partners" razlikuje od uobičajenih vazduhoplovnih alijansi budući da nudi prednosti koje daleko prevazilaze okvire obične poslovne saradnje.

"Potencijal za udruživanje saobraćajnih mreža radi maksimalne optimizacije vazduhoplovnih veza koje se nude putniku, kao i zajednička želja za pružanjem vrhunske usluge osnovna su za pristupanje programu Etihad ervejz partners", naveo je Hogan.

Prema njegovim rečima, putnici koji često lete osetiće prednosti formiranja brenda "Etihad ervejz partners", jer će to eliminisati složenost i konfuziju koje postoje u globalnim alijansama. Nastojimo da obezbedimo ujednačen nivo usluga putnicima koji često koriste naše usluge, kao i jedinstvene uslove za skupljanje i korišćenje stečenih milja, kazao je Hogan.

U tom smislu, sve članice ponudiće standardizovano nagrađivanje za prikupljanje milja i lojalne putnike, kontinuitet i prioritetne usluge.

Članice "Etihad ervejz partnersa" stiču mogućnost primene ekonomije obima i operativnih sinergija, kao što su centri za postizanje izuzetnosti, formiranje zajedničkih timova prodaje za određene destinacije, zajedničke nabavke usluga i robe, kao i zajedničke obuke pilota i kabinskog osoblja u obrazovnim centrima Etihad ervejza u Abu Dabiju.


"Sloboda" zaključila ugovore vredni 56,3 mil EUR - U čačanskoj kompaniji spremaju se za nove investi
Kompanija "Sloboda" zaključila je ugovore do kraja 2014. godine u vrednosti 56,3 mil EUR, a od 2010. godine beleži neprestani rast prihoda, izjavio je danas Tanjugu generalni direktor Zoran Stefanović.

Prema njegovim rečima, sa kupcima iz inostranstva potpisani su ugovori za 54,1 mil EUR.

- U ovim poslovima robna proizvodnja čini 57%, dok se ostatak odnosi na prodaju tehnologija - naveo je Stefanović i najavio da uskoro očekuje potpisivanje novih ugovora za poslove vrednosti 7,9 mil EUR.

Čačanska fabrika municije prošlu poslovnu godinu završila je sa ukupnim dobitkom od 47 miliona dinara, a u novu opremu i zgrade uložila je 1,6 mil EUR.

U planu su, kako kaže Stefanović, i nove investicije - priprema prostora za liniju žarenja, izgradnja pogona za anodnu oksidaciju i ručnu liniju hromatizovanja.


Kostić i Cepter kupuju srpske banje
U trku za kupovinu srpskih banja, koje slove za najvredniju imovinu u Srbiji na spisku za privatizaciju, uključila su se i trojica najvećih srpskih biznismena.

Reč je o Miodragu Kostiću, Petru Matijeviću i Filipu Cepteru, a ponude su slale i kompanije iz Rusije, Nemačke, Kine, Kipra, kao i domaće firme i građani.

Matijević je, prema saznanjima Tanjuga, poslao pisma o zainteresovanosti za dve specijalne bolnice - Čigota na Zlatiboru i Zavod - Termal Vrdnik.

Za prvu od tih banja u trci je, između ostalih i sa ruskom kompanijom Mad Service Plus, kao i s nemačkom EES Group GmbH, dok je za drugu konkurencija domaćih biznismena veća.

Za specijalnu bolnicu za rehabilitaciju Zavod, utrkuju se naime i Filip Cepter, odnosno njegova kompanija Zepter international, kao i MK Group Miodraga Kostića.

Ova bolnica, bila je, kako Tanjug saznaje, zanimljiva i nemačkoj EES grupi, a pismo o zainteresovanosti poslali su i Kinezi, odnosno kineska kompanija Dr Dong SA.

Nemačka EES grupa zainteresovana je, prema saznanjima Tanjuga, za Institut za lečenje i rehabilitaciju Niška banja, Matarušku i Bogutovačku banju, zatim za Specijalnu bolnicu Vranjska Banja, Specijalnu bolnicu Zlatar, Specijalnu bolnicu "Sokobanja", te Specijalnu bolnicu Ribarska banja, kao i za specijalne bolnice za rehabilitaciju - Merkur u Vrnjačkoj banji, Koviljači i Niškoj banji.

Mataruška i Bogutovačka banja privukle su, između ostalih i slovenački Goražd Klemenčić, kao i nekoliko pojedinaca iz Srbije koji nude strateško partnerstvo.
Za Specijalnu bolnicu Vranjska Banja zainteresovana je slovenačka kompanija, ali i ZM Global Invest Limited sa Kipra i Konzorcijum radnika iz Srbije, crnogorski Montenegro Metropolis Media…

Nemački Modus Pflegeprojekt poslao je pismo o zainteresovanosti za Specijalnu bolnicu Bujanovac.

Nemački EES grup i kineski Dr Dong SA su u trci za sokobanjsku bolnicu, ali su obe firme zainteresovane i za onu u Ribarskoj banji, kao i za specijalnu bolnicu u Banji Koviljači.

Zanimljivo je da je za sve specijalne bolnice i rehabilitacione centre sa spiska Agenciji za privatizaciju pisma o zainteresovanosti slao i Miloš Paunović, kao fizičko lice, koji je u svim slučajevima predlagao kao model privatizacije strateško partnerstvo kroz dokapitalizaciju.


Rekreaturs Prag hotel and Novosadska fabrika kabela under hammer
The Agency for Privatization of Serbia has released today a public call for letters of interest for privatization of Rekreaturs from Belgrade, Novosadska fabrika kabela and the Prag hotel in Belgrade.

The interested investors should deliver pricing proposals, investment program, business plan framework and headcount number in the company they want to acquire.

Deadline for submission of letters of interests is November 7, 2014.

The new Law on privatization which became effective as o August 13, privatization of state-owned capital in companies should end by the end of 2015.

A total of 1.700 letters of interested investors were delivered after the call of the Agency for Privatization published August 15 for sale of 502 companies.


Sloboda signs contracts totaling EUR 56,3 m- Cacak-based company is preparing for new investments
Sloboda signed contracts by the end of 2014 totaling EUR 56,3 m and since 2010, the company has constantly generating profit increase, GM, Zoran Stefanovic has said today for Tanyug.

According to him, contracts totaling EUR 54,1 m were signed with customers from abroad.

- In these business agreements, goods production makes 57%, while the rest refers to sale of technologies - Stefanovic said and announced that soon new contracts totaling EUR 7,9 m EUR are underway.

Cacak-based ammunition plan ended business year with the total profit of RSD 47 m and invested EUR 1,6 m in new equipment and buildings.

As Srefanovic says, they are planning new investments as well.

Sloboda employs 1.500 people.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta