Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Neto dobit "Energoprojekt Holdinga" porasla za 40%
"Energoprojekt Holding" objavio je izveštaj za treći kvartal 2014. prema kome su poslovni prihodi su porasli za 37,3% na 154,7 miliona dinara u odnosu na isti period prošle godine. Neto dobit je zabeležila rast za nepunih 40%, sa 41,9 na 58,6 miliona dinara. Kumulativno, nakon devet meseci ove godine, poslovni prihodi su porasli za 36,4% na 440,8 miliona dinara, objavljeno je na sajtu Beogradske berze.

Kumulativna neto dobit u iznosu od 654,1 miliona dinara porasla je za čak 89,2% odnosu na prvih devet meseci 2013. godine. Razlog za ovaj rast je veliko povećanje finansijskih prihoda, koji se odnose pre svega na finansijske prihode od zavisnih i ostalih povezanih pravnih lica.

Rastu finansijskih prihoda najviše su doprineli "Energoprojekt Oprema" i "Energoprojekt Entel".

Za 2014. godinu planirano je ukupno ugovaranje novih poslova sistema "Energoprojekt" u zemlji i inostranstvu u iznosu od 293,3 mil EUR, a već na polovini godine kompanija je objavila da je dostigla zacrtani plan. U periodu januar-septembar ove godine ukupno je ugovoreno 317,3 mil EUR novih poslova (u zemlji 175,6 mil EUR i u inostranstvu 141,7 mil EUR), što je 108% od godišnjeg plana ugovaranja.


Za većinu stečaj ili rasprodaja - Početkom decembra tender za preduzeća u restrukturiranju
Nakon što, do kraja meseca, Ministarstvo privrede Srbije donese odluke o modelu privatizacije za pojedina preduzeća u restrukturiranju, Agencija za privatizaciju će početkom decembra objaviti javne pozive za prodaju kapitala odnosno imovine, ili izbor strateškog partnera, rečeno je "Danasu" u Agenciji za privatizaciju.

Reč je, inače, o firmama sa spiska od 502 preduzeća u restrukturiranju za koja je Agencija za privatizaciju na osnovu iskazanog interesovanja investitora i poslovne održivosti predložila model, metod i mere za dalje sprovođenje postupka privatizacije jer je njihovo poslovanje ocenjeno kao održivo.

- U skladu sa Zakonom o privatizaciji, 15. avgusta smo raspisali Javni poziv za prikupljanje pisama o zainteresovanosti, sa ciljem da se ispita interesovanje tržišta za učešće u privatizaciji preostalog društvenog, odnosno javnog kapitala i imovine preduzeća u nadležnosti Agencije. Rok za dostavljanje pisama o zainteresovanosti je istekao 15. septembra. Ministarstvo privrede će za preduzeća čiji spisak smo im dostavili do 1. decembra doneti odluke o modelu, metodu i merama za pripremu kao i rasterećenjima subjekata privatizacije - navode u Agenciji za privatizaciju.

U toj agenciji nisu mogli da kažu za koliko preduzeća je dostavljen pozitivan izveštaj o mogućnosti za privatizaciju, koliko je primljeno pisama o zainteresovanosti i u kom broju preduzeća sa spiska će biti pokrenut stečajni postupak. Kako je objašnjeno, razlog zbog koga "Danas" nije dobio odgovor je taj da rok za odlučivanje nadležnih organa još uvek nije istekao.

Ljubodrag Savić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu kaže za "Danas" da je veoma nezahvalno prognozirati koliko će preduzeća biti privatizovano, a koliko će otići u stečaj.

- Ono što je svakako izvesno da će u proces svojinske transformacije ući manji broj preduzeća, njih ne više od 100, dok će sva ostala sa spiska od 502 preduzeća u restrukturiranju morati da idu u postupak stečaja. Razlog za to je taj što je uglavnom reč o preduzećima koja su u veoma lošem stanju pa je zbog toga izuzetno teško za njih pronaći partnera. Da je to bilo moguće, to bi bilo urađeno dosad. U svakom slučaju, preduzeća u restrukturiranju se mogu podeliti u tri osnovne grupe. Ona koja će nastaviti sa dosadašnjom delatnošću, ona koja će delatnost promeniti i preduzeća koja će na žalost završiti u stečaju - ističe sagovornik "Danas".

On dodaje da će se u prvoj grupi naći ona preduzeća koja država oceni kao prioritetna za održavanje u životu.

- Tu je reč o preduzećima od kojih zavise čitavi gradovi i regioni pa bi njihovo gašenje bilo pogubno. Recimo, tu mislim na FAP, "Petrohemiju", "14. oktobar" i druge. Da bi ta preduzeća preživela potrebno je da država "odreši kesu". Drugim rečima, država kroz određene subvencije, otpis dugovanja, preuzimanje obaveza i oslobađanja od plaćanja poreza i doprinosa u nekom periodu može da stimuliše strane kompanije da ili uđu u partnerski odnos sa državom ili da u potpunosti preuzmu ta preduzeća. Ono što je važno je to da se kratkoročna ulaganja države u te firme u potpunosti isplati na duge staze kako bi one postale sposobne da opstanu i posluju na tržišnim principima - objašnjava Savić i dodaje da je reč o preduzećima koja će nastaviti sa dotadašnjom delatnošću.

Prema njegovim rečima u drugu grupu preduzeća spadaju ona čija će se osnovna delatnost promeniti.

- Radi se o firmama koje će biti kupljenje zbog opreme kojom raspolažu, postrojenja i drugih građevina ili zemljišta. I na kraju u trećoj grupi će se naći preduzeća za koja niko neće pokazati interesovanje i zbog toga će otići u stečaj. Kad je reč o tim preduzećima, sve će zavisiti od poverilaca. Ako postoje osnove da se preduzeće "izvuče iz bule" uradiće se poslovni plan koji uz namirenje poverilaca treba da obezbedi i mogućnost za oporavak. Ako ne postoje ni teorijske mogućnosti za to, takva preduzeća će ići u klasičan stečaj, što znači da će se ugasiti - zaključuje Savić.

Ima nade za velike sisteme

U Agenciji za privatizaciju "Danasu" je potvrđeno da se među preduzećima za koje je dato "zeleno svetlo" da su poslovno sposobne za svojinsku transformaciju, giganti poput "Galenike", FAP-a Priboj, "Petrohemije", "14. oktobra", RTB "Bora". U toj agenciji podsećaju da je rok za privatizaciju društvenog kapitala 31. decembar 2015, dok Zakonom o privatizaciji nije određen rok za privatizaciju javnog kapitala.


Sporazumi Srbije o vazdušnom saobraćaju sa 14 zemalja
Srbija će na Konferenciji o pregovaranju u civilnom vazduhoplovstvu u Indoneziji (ICAN), koja je počela u ponedeljak, usaglasiti sporazume o vazdušnom saobraćaju sa 14 zemalja, saopštio je Direktorat civilnog vazduhoplovstva Srbije.

Kako su agenciji Beta rekli u Direktoratu, na konferenciji bi trebalo da bude parafiran i sporazum o vazdužnom saboraćaju sa SAD, što je jedan od koraka ka uvodjenju letova Er Srbije (Air Serbia) do SAD, u, kako se očekuje, drugoj polovini 2015. godine.

Pošto je Er Srbija izrazila interes da leti ka mnogim dalekim destinacijama, delegacija Srbije će usaglasiti i parafirati sporazume o vazdušnom saobraćaju ili potpisati memorandume o razumevanju i sa Egiptom, Tajlandom, Singapurom, Južnom Korejom, Jordanom, Saudijskom Arabijom, Bahreinom, Omanom, Sejšelima, Marokom, Novim Zelandom, Pakistanom i Vijetnamom, naveli su u Direktoratu.

Delegaciju Srbije na ICAN konferenciji koja će trajati do 21. novembra čine predstavnici Ministarstva gradjevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i Direktorata civilnog vazduhoplovstva.


Za preduzeće "Zastava kamioni" zainteresovano šest stranih firmi i fondova
Iako nadležni još uvek ne saopštavaju prema kojim modelima će biti rešavan status domaćih preduzeća u restrukturiranju za koje postoji interesovanje investitora, za "Zastavu kamione" je, prema nezvaničnim informacijama, predviđeno strateško partnerstvo kao način privatizacije fabrike.

Za kragujevačku fabriku kamiona, koja privređuje u sastavu "Grupe Zastava vozila", zainteresovano je pet inostranih kompanija, i to tri kineske, po jedna italijanska i grčka, kao i jedan britanski fond. U "Kamionima" ocenjuju da će o potencijalnom strateškom partnerstvu najpre o najozbiljnije razgovarati sa kineskim kompanija, od kojih sa dve - J"AC motors i "Huang hai" - već ima potpisane predugovore o poslovno-tehničkoj saradnji.

Predugovor sa kompanijom "Huang hai", "Zastava kamioni" je, podsetimo, potpisala još krajem pretprošle godine, ali saradnja sa tom firmom nije započeta, jer se, u međuvremenu, za kragujevačku fabriku zainteresovala i kineska firma "JAC motors". Memorandum o razumevanju sa JAC-om, koji je državna kompanija i najveći proizvođač teretnih i terenskih vozila u Kini, potpisan je u martu, i predviđa tri faze tehničko-poslovne saradnje između te kineske firme i kragujevačkih kamiondžija, koja bi se završila strateškim partnerstvom, odnosno izgradnjom zajedničke fabrike u Kragujevcu.

Fabrika "Zastava kamion"i je još letos od nadležnih tražila saglasnost za uspostavljanje strateškog partnerstva sa JAC-om, ali takvu dozvolu nije dobila, uz obrazloženje da prethodno mora da bude usvojen novi Zakon o privatizaciji koji je, u međuvremenu, donet. U "Grupi Zastava vozila i kamionima" sada veruju da će pregovori o partnerstvu sa Kinezima početi uskoro, te da će, već postignutim načelnim dogovorima o mnogim detaljima, buduće saradnje i zajedničkog proizvodno-poslovnog aranžmana, biti uspešno okončani.


Robna razmena Srbije i Nemačke 3,4 mlrd USD u prvih devet meseci 2014. godine
Robna razmena Srbije sa Nemačkom u prvih devet meseci 2014. bila je 3,4 milijarde dolara, od čega je uvoz iz Nemačke bio 2 mlrd USD, a izvoz u Nemačku 1,4 mlrd USD, podaci su Privredne komore Srbije (PKS).

Kako je agenciji Beta rečeno u PKS-u, u prvih devet meseci 2014. izvoz iz Srbije u Nemačku porastao je oko 9%, dok je uvoz iz Nemačke u Srbiju porastao 17% u odnosu na isti period prethodne godine.

U PKS-u naglašavaju da je Nemačka najvažniji spoljnotrgovinski partner Srbije u okviru Evropske unije, ali robnu razmenu Srbije sa tom zemljom karakteriše konstantan deficit na srpskoj strani.

Prema podacima PKS- a ukupna robna razmena Srbije i Nemačke u 2013. godini bila je 4,2 mlrd USD i za 20% je bila veća nego 2012.

Uvoz iz Nemačke, u prošloj godini bio je 2,4 mlrd USD i za 14% je bio veći nego 2012, dok se izvoz iz Srbije u Nemačku u 2013. u odnosu na 2012. povećao za 29% i iznosio je 1,8 mlrd USD.

PKS navodi da su u prošloj godini dominantni izvozni proizvodi na nemačko tržište iz Srbije bili: električne mašine, aparati i uređaji (23,3%), pogonske mašine i uređaji (12,6%), povrće i voće (8,8%), drumska vozila (7%), odeća (6,8%) i obojeni metali (4,3%).

Prošle godine, dominantni uvozni proizvodi iz Nemačke bili su: drumska vozila (20,9%), pogonske mašine i uređaji (6,2%), specijalne mašine za pojedine industrijske grane (6%), električne mašine, aparati i uređaji (5,9%), medicinski i farmaceutski proizvodi (5,8%) i industrijske mašine za opštu upotrebu (5,7%).

PKS naglašava i da je prema podacima Narodne banke Srbije (NBS) o prilivu stranih direktnih ulaganja u novcu, za period od 2000. do 2013. godine, Nemačka 5. strani investitor u Srbiji sa ulaganjima od 1,365 mlrd EUR.

Dodaje se da su na osnovu podataka kojima raspolaže Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA), finansijski najintenzivnije investicije nemačkih firmi u Srbiji bile kupovina "Hemofarma" od strane nemačke "Stada" (510 mil EUR), "METRO Cash & Carry" (165 mil EUR), "Meser Tehnogas" (120 mil EUR), Henkel (95 miliona evra) i "Nordzuker"(45 mil EUR).

Među većim investicijama su KnaufInsulation (31 mil EUR), "Siemens" (35 mil EUR), "Fresenius Medical Care" (25 mil EUR), "Leoni Wiring System" (15 mil EUR), "Vosloh-Schwabe/Panasonic" (13 mil EUR), "Drakselmaer DAD" (12 mil EUR), "Norma Group" (11 mil EUR) i "Falke" (10 mil EUR).

Od investicija nemačkih firmi u Srbiju, kako navode u PKS-u izdvajaju se kupovina kragujevačke "Mlekare Mladost" od kompanija "Meggle" u martu 2011. PKS naglašava i da oko 360 preduzeća u Srbiji, čiji su osnivači pravna lica iz Nemačke, zapošljava oko 25.000 ljudi, dok je njihov dosadašnji investicioni obim od 2000. godine dostigao oko 1,6 mlrd EUR.


Srbija potpisuje sporazume o vazdušnom saobraćaju sa 14 zemalja
Delegacija Srbije će na Konferenciji o pregovaranju u civilnom vazduhoplovstvu (ICAN), koja se održava od danas do 21. novembra u Indoneziji, usaglasiti i parafirati sporazume o vazdušnom saobraćaju sa SAD i još 13 zemalja, koji će omogućiti širenje mreže "Air Serbia"-e.

- Ovo je jedinstvna prilika da se samo u pet dana parafiraju bilateralni sporazumi o vazdušnom saobraćaju zašta je, inače, u redovnoj proceduri potrebno više od godinu dana i to za svaku zemlju pojedinačno - izjavila je Tanjugu predstavnica Direktorata za civilno vazduhoplovstvo Srbije Katarina Andrić-Milosavljević.

Delegacija Srbije, predvođena pomoćnikom ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zoranom Ilićem i predstavnicima Direktorata, ugovorila je ukupno 15 zvaničnih sastanaka sa predstavnicima 14 delegacija. To su delegacije: SAD, Egipta, Tajlanda, Singapura, Južne Koreje (dva sastanka), Jordana, Saudijske Arabije, Bahreina, Omana, Sejšela, Maroka, Novog Zelanda, Pakistana i Vijetnama.

- S obzirom na to da je "Air Serbia" izrazila želju da leti ka ovim destinacijama, delegacija Srbije će sa 14 zemalja usaglasiti i parafirati sporazume o vazdušnom saobraćaju ili potpisati memorandume o razumevanju kojima se na osnovu postojećih sporazuma utvrđuju dodatne mogućnosti za obavljanje saobraćaja - navela je Andrić-Milosavljević.

Delegacija Srbije će ove nedelje prisustvovati radnoj Konferenciji o pregovaranju u civilnom vazduhoplovstvu - Konferenciji ICAN, koja predstavlja projekat Međunarodne organizacije civilnog vazduhoplovstva (ICAO). Ona je kazala da taj projekat ima za cilj da se predstavnici velikog broja država sastanu na jednom mestu kako bi u kratkom vremenskom periodu obavili više pregovara i usaglasili više bilateralnih, regionalnih ili multilateralnih sporazuma ili aranžmana u oblasti civilnog vazduhoplovstva.

Prema njenim rečima, na konferenciji će se za samo pet dana zaključiti sporazumi i aranžmani sa državama sa kojima je teško uspostaviti kontakte u uobičajenim okolnostima i koji bi trajali i više godina. Sa druge strane, zaključivanjem većeg broja sporazuma i aranžmana se ostvaruje i osnovni cilj ICAO, a to je primena jedinstvenih standarda i preporučene prakse vazduhoplovne bezbednosti.

ICAN konferencija se održava jednom godišnje, u poslednjem kvartalu, na različitim lokacijama, a ovogodišnju sedmu ICAN konferenciju zajedno organizuju ICAO-a i Civilne vazduhoplovne vlasti Indonezije. Za učešće na ICAN/2014 konferenciji se prijavila ukupno 81 država, dodala je Andrić-Milosavljević.

Posle parafiranja sporazuma između Srbije i SAD moraće da ga usvoji srpska vlada i ratifikuje parlament da bi "Air Serbia" mogla da podnese zahtev američkim vazduhoplovnim vlastima radi izdavanja dozvole za letove.


Net profit of Energoprojekt Holding increases by 40%
Energoprojekt Holding announced Q3 2014 report which shows that business profit increased by37,3% to RSD 154,7 m compared to the same period last year. Net profit increased for almost 40%, from 41,9 to RSD 58,6 m. In cumulative amount, business profit increased by 36,4% to RSD 440,8 m, it was published at the website of the Belgrade Stock Exchange.

Cumulative net profit of RSD 654, 1 m increased by 89, 2% compared to the first nine months 2013. The reason for this growth is a big increase in financial profit which mainly refers to financial profits from liable and other connected legal entities.

Energoprojekt Oprema and Energoprojekt Entel mainly contributed to financial profit growth.

For 2014, they are planning new contracts of Energoprojekt business systems in the country and abroad totaling EUR 293,3 m and in the half of the year the company announced it reached the target. In the period January-September this year a total of EUR 317,3 m of new work was agreed (EUR 175,6 m in the country and EUR 141,7 m abroad), which is 108% of the annual contracting plan.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta