Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Sertić: Uskoro trgovina hartijama od vrednosti na berzi
Ministar privrede Željko Sertić izjavio je danas da će u narednom periodu doći do izmena Zakona o javnom dugu kojim će se omogućiti trgovina domaćih hartija od vrednosti na berzi.

"To će pospešiti pristup fizičkih lica državnim hartijama od vrednosti i otvoriti novu eru u načinu razmišljanja na tržištu", rekao je Sertić na 14. Međunarodnoj konferenciji Beogradske berze u Beogradu.

On je dodao da će sa druge strane na naše tržište doći oni inevsticioni fondovi koji mogu ulagati samo u hartije od vrednosti koje su listirane na berzi.

Sertić je rekao da tržište kapitala u narednom periodu mora da postane alternativni izvor finansiranja kako za velika tako i za srednja preduzeća.

Kao primer, Sertić je naveo prošlogodišnju anketu više od 1.000 preduzeća čiji su vlasnici naveli da se 81 odsto privrednih društava, odnosno 87 odsto preduzetnika finansira iz sopstvene ušteđevine ili zadržanog profita.
"Minimalan je broj onih koji su koristili izdavanje korporativnih obveznica ili akcija", rekao je Sertić.

Sertić je danas izjavio da je u interesu Srbije da iskoristi izuzetno dobre političke odnose između Beograda i Berlina kako bi se omogućio dolazak velikog broja privrednika i investitora u Srbiju.

Sertić je, povodom posete nemačkog vicekancelara i ministra privrede Zigmara Gabrijela Beogradu, precizirao da vrednost nemačkih investicija u Srbiji trenutno iznosi više od milijurdu i po evra.

Ministar privrede je u Jutarnjem programu TV Pink ukazao na važnost dolaska velikih kompanija i da je Srbija od svih zemalja EU najveću bilateralnu pomoć dobila od Nemačke.

Govoreći o investicijama u Srbiji, Sertić je ukazao na postojanje velikog broja kompanija, pre svega u autoindustriji, zatim "Boša" u elektronici, "Metroa", koji je otvorio lanac trgovačkih objekata i "Simensa", koji se dobro pozicionirao.
Sertić je precizirao da međusobni promet iznosi tri milijarde evra, što predstavlja povećanje od 15 procenata u odnosu na prethodnu godinu.

"Naš interes je da obezbedimo takve uslove da veliki broj investitora sa strane da dođe u Srbiju da otvore svoje fabrike, pogone, pre svega u prerađivačkoj industriji, u svim onim industrijama u kojima možemo da zaposlimo naše radnike", istakao je Sertić.

Sertić je rekao da je nemačku privrednu delegaciju predstavljalo 38 velikih kompanija koje su veoma zainteresovane da čuju šta to Srbija može njima da ponudi.

On je precizirao da su "92 procenta kompanija u Srbiji, koje su već investirale, dale svoje izveštaje" i prema Sertićevim rečima, izjasnile se da bi ponovo investirale u Srbiji, što je predstavljalo poruku i poziv svim drugim kompanijama.
"Naš interes je da povežemo nemačke kompanije sa našim domaćim kompanijama", istakao je Sertić.

Sertić je najavio da će uskoro biti završen zakon o građevini, kako bi se ubrzalo dobijanje dozvola u toj oblasti i dodao da bi već sledeće nedelje taj zakon mogao biti na vladi.


Gde se to izgubila Beogradska berza
Direktorka Beogradske berze Gordana Dostanić kaže da proces privatizacije nije iskorišćen za izgradnju jednog od ključnih stubova tržišne ekonomije - za berzu.

Ona je na otvaranju Međunarodne konferencije Beogradske berze kazala da nema opravdanog razloga za zapostavljanje razvoja berze.

Dostanićeva je ocenila da ako se država usmeri ka ozbiljnijem razvoju tržišta kapitala može da pokrene novu industriju, nova zanimanja, nova radna mesta i privredne mogućnosti, kao i alternativne vidove štednje i finansiranja.

"Tržište kapitala u Srbiji posmatrano kao celina ima infrastrukturu na zadovoljavajućem nivou, ali na žalost nema raznovrsnu i kvalitetnu ponudu", kazala je Dostanićeva.

Kako je istakla, ni država u najavljenoj daljoj privatizaciji, niti kompanije koje su inicijalno privatne, ne prepoznaju prednosti tržišta kapitala kao mehanizam koji omogućava efikasne kombinacije vlasničke strukture.

Neusaglašenost strategije privatizacije i razvoja tržišta, kako je navela, uticala je i na loš kvalitet ponude na berzi i broj akcionara spremnih za ulaganja na berzi.

Na formiranje domaćeg tržista kapitala, prema rečima direktorke Beogradske berze, loše su uticali visoka stopa nezaposlenosti, pad standarda građana, nestabilnost domaće valute i drugi makroekonomski problemi, koji nisu bili dobra osnova za razvoj industrije fondova.

"Da se u čudu ne bismo pitali kako se i gde Beogradska berza izgubila sa horizonta srpskih finansija, treba što pre sinhronizovati poteze koji će Srbiji omogućiti da modernizuje i unapredi svoje finansijsko tržište", istakla je Dostanićeva.

Ona je navela da situacija na tržistima kapitala nije zadovoljavanjuća ni na drugim berzama u okruženju, ali da to nije opravdanje, već to vidi kao mogućnost da se usklađenim propisima proširi tržište, a time i investicione i razvojne šanse Srbije.


Nemačke metalske kompanije zainteresovane za Srbiju
Mogućnosti za saradnju nemačkih i srpskih kompanija iz oblasti metalske industrije su velike i obostrano postoji želja da se iskoristi taj potencijal, ocenili su danas učesnici stručne konferencije "Metaloprerađivačka industrija u Srbiji 2014".

Konferencija, koja se održava pod pokroviteljstvom nemačkog ministarstva privrede i energetike, bila je prilika da se devet nemačkih kompanija, pored predstavljanja svojih mogućnosti iz ove oblasti, poveže sa domaćim preduzećima.
Ulrih Vild, direktor preduzeća "em&s", predstavio je program podrške ulasku na strana tržišta Ministarstva privrede i energetike Nemačke čiji je konsultant, rekavši da nemačka vlada razmatra kako može da podrži nemačka mala i srednja preduzeća i njihovo poslovanje u inostranstvu. U okviru pomenutog programa, nemačka preduzeća organizovano posećuju interesantna tržišta, a danas imaju priliku da se upoznaju sa situacijom u Srbiji.
- Polje interesovanja i rada nemačke metaloprerađivačke industrije su pre svega mašinogradnja, autoindustrija, očuvanje životne sredine, građevina - dodao je on.
Ljubiša Obradović, sekretar Udruženja za metalnu, elektro industriju, rudnike metala i metalurgiju u Privrednoj komori Srbije, istakao je da postoje veliki potencijali za saradnju domaće metaloprerađivačke industrije sa nemačkim partnerima.
- Automobilska industrija je, prema njegovim rečima, veoma značajna za razvoj srpske privrede, i tu je "Fiat" najveći izvoznik, ali i uvoznik. Problem je, međutim, što se mali broj domaćih kooperanata uključio u saradnju - dodao je on.
Što se tiče metalske industrije, ona je sada prekretnici, naveo je Obradović podsetivši da se ovih dana rešava sudbina preduzeća u restrukturiranju te da će mnoge firme iz ovog sektora, ako ne budu privatizovane, otići u stečaj.
- Najbolje bi bilo da se pronađu strateški partneri za ta preduzeća i od toga zavisi da li će Srbija ući u reindustrijalizaciju - istakao je on.
Privreda Srbije je, prema njegovim rečima, sada u fazi revitalizacije, a industrijske grane koje imaju potencijal za budući razvoj su: automobilska industrija, informacione tehnologije, elektronika, poljoprivredna mehanizacija, odbrambena industrija.
Istakavši da Srbija ima dugu tradiciju mašinstva i školovanja kvalitetnih inženjera, dekan Mašinskog fakulteta u Beogradu Milorad Milovančević je sa žaljenjem konstatovao da su poslednje decenije bile teške kako za industriju, Mašinski fakultet, tako i za zemlju u celini.
Proizvodni kapaciteti Srbije počeli su da se urušavaju pojavom prve krize početkom osamdesetih godina, rekao je on i naveo podatak da je pre 30 godina u našoj zemlji bilo 446.000 proizvodnih radnih mesta, a 2009. godine njihov broj je manji od 22.000.
- Srbi su dobar i pošten narod željan posla i mi možemo da ponudimo kvalitetne inženjere i ogromno iskustvo - istakao je on i pozvao nemačke investitore rečima:
- Mi hoćemo da sarađujemo, dođite, investirajte, bićete zadovoljni.
Profesor Visoke stručne škole u Bilefeldu Dragan Vučetić ocenio je da je jasno da je nova vlada spremna da menja stvari, ali je ukazao na problem preglomazne državne administracije i potrebu da se poveća istraživanje u razvoj i obrazovanje.
On je istakao značaj dualnog sistema obrazovanja rekavši da u mašinskoj industriji nisu potrebni samo inženjeri, već i zanatlije. Mašinstvo kao stub privrede ugroženo je danas čak i u Nemačkoj, pre svega zbog odliva znanja, piraterije proizvoda, kao i visokih troškova proizvodnje.
Konferencija, koja je okupila predstavnike metaloprerađivačke industrije u Srbiji i devet nemačkih kompanija, održana je u organizaciji Delegacije nemačke privrede u Srbiji.


Poljski "Andropol" zainteresovan za vranjski "Yumco"
Predstavnici tekstilne kompanije "Andropol" iz Poljske narednih dana trebalo bi da dođu u posetu vranjskom "Yumcu" i na licu mesta provere stanje tehnološkog parka i proizvodnih kapaciteta ovog preduzeća u većinskom državnom vlasništvu koje se nalazi u višegodišnjem procesu restruktuiranja i pronalaženja strateškog partnera.

- Predstavnici "Andropola" već su jednom bili u poseti kod nas, ali tada je veći deo kompanije bio u štrajku pa su oni odustali od detaljnijih razgovora. U međuvremenu, generalni direktor "Yumca" Goran Đorđević i ja, bili smo u poseti Poljskoj i dogovorili novu posetu iznoseći detalje o konsolidaciji poslovanja nakon okončanja višemesečnog štrajka - potvrdio je za "Danas" predsednik Nadzornog odbora "Yumco" dr Branislav Popović.

On je precizirao da se ovoga puta radi o poseti koja bi trebalo da potencijalnim partnerima iz Poljske, predstavi kompletan "skrining aktuelnog stanja", od broja od 1.700 zaposlenih, zatim potencijalnih korisnika socijalnog programa, kao i aktuelnih kapaciteta dorade, tkačnice i konfekcije.

- U opticaju su četiri načina privatizacije, a nakon razgovora sa predstavnicima Ministarstva privrede i Agencije za privatizaciju, ostaje da se vidi za koji će se vid odlučiti partner iz Poljske, ali i kakav će biti stav većinskog vlasnika kapitala "Yumkca", u ovom slučaju države - pojašnjava Popović.

Inače, poljski "Andropol" spada u red renomiranijih evropskih firmi u oblasti proizvodnje tkanine i tekstila. U "Yumcu" je zaposleno manje od dve hiljade radnika, koji sada proizvode uglavnom konfekciju za namensku industriju i javna preduzeća. U kapital "Yumco" ulazi i upravna zgrada na deset spratova, sportski centar sa bazenom kao i više maloprodajnih objekata u Vranju i okolini. Za sada je izvesno da Poljake najviše interesuju proizvodne celine, te da mnogo manja zainteresovanost postoji za nefunkcionalni magacinski prostor i drugih objekata koji se prostiru na više hektara u Vranju.


Polish Andropol interested in Vranje-based Yumco
In the next ten days, representatives of Andropol from Poland should visit Vranje-based Yumco and check the condition of technological park and production capacities of this mainly state-owned company which has been undergoing restructuring process for years and has been looking for a strategic partner.

- Andropol representatives have already visited us once but then major part of the company was on strike so they gave up the detailed talks. In the meantime, GM at Yumco, Goran Djordjevic and me were visiting Poland and agreed upon a new visit communicating details on business consolidating after a strike which lasted for months - president of the Supervisory Board at Yumco, dr Branislav Popović confirmed for Danas.

He specified that this time it is a visit which should present to potential partners from Poland an overall screening of current situation, starting from headcount number of 1.700, potential users of social program as well as capacities of additional processing, knitting department and confection.

- Four privatization ways are optional and after the talks with the representatives of the Ministry of trade and the Agency for privatization, it is left to consider for which option partner from Poland will opt for and what the attitude of the major shareholder, the state in this case, will be – Popovic explains.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta