Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
NIS objavio rezultate poslovanja
Naftna industrija Srbije ostvarila je za prvih devet meseci ove godine neto dobit od 21 milijardu dinara, što je za 33 odsto niže nego u istom periodu 2013.

Taj podatak se odnosi na grupu NIS, koja obuhvata NIS a.d, kćerke firme i zavisna društva, a kako se navodi u saopštenju kompanije, pogoršanje spoljnih ekonomskih uslova imalo je negativan uticaj na finansijske pokazatelje NIS-a.

Među negativnim faktorima koji su uticali na nacionalni energetski sektor preovladavali su devalvacija kursa domaće valute prema dolaru i evru, stagnacija tražnje na tržištu naftnih derivata, kao i globalni pad cena ugljovodonika. Osim toga povećan je porez na profit za velike investitore, navodi se.

Komentarišući rezultate rada NIS-a za devet meseci 2014. godine generalni direktor kompanije Kiril Kravčenko je kazao da je "ekonomska situacija u kojoj danas posluje NIS, kao što smo i predvideli, znatno je gora od prošlogodišnje". "Negativna dinamika primetna je u svim ključnim faktorima – od cena osnovnih energenata do povećanja potraživanja. U cilju očuvanja konkurentnosti i stabilnosti poslovanja mi ulažemo dodatne napore na povećanju unutrašnje efikasnosti i kontroli izdataka i proizvodnih troškova, koji su već počeli da daju opipljive rezultate. Radimo na prilagođavanju srednjoročnih planova razvoja NIS-a savremenim uslovima tržišta, polazeći od stanja u privredi Srbije i spoljne konjukture“, naveo je on.

U istom periodu, NIS grupa je ostvarila operativnu dobit pre plaćanja kamata, poreza na dobit i amortizacije od 47,3 milijarde dinara.

Obim direktnih i indirektnih poreskih obaveza grupe kompanija NIS prema rezultatima za prvih devet meseci 2014. godine, uključujući akcize, porez na profit i druga poreska davanja, povećan je za 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine i iznosi 97,9 milijardi dinara.

Takođe, javna preduzeća za robu i usluge NIS-u, zaključno sa septembrom, duguju oko 60 milijardi dinara. "Zbog odsustva pozitivne dinamike gašenja potraživanja, kompanija je bila prinuđena da nastavi smanjenje investicionog programa planiranog za 2014. godinu. Obim kapitalnih ulaganja NIS-a prema rezultatima izveštajnog perioda iznosio je 26,9 milijardi dinara, što je za 29 odsto manje od istog pokazatelja 2013. godine", piše u saopštenju.

Kako se dodaje, nedostajuće obime finansiranja u okviru realizacije prioritetnih investicionih projekata, NIS je bio prinuđen da kompenzuje preko povećanja bankarskog duga. "Suma spoljnog zaduženja NIS-a na osnovu rezultata za prvih devet meseci 2014. godine iznosila je 744 miliona dolara, što premašuje prošlogodišnji pokazatelj za 53 procenta".

Prodaja naftnih derivata NIS-a u istom periodu iznosila je 2,253 miliona tona, za 3 odsto više nego u istom periodu 2013.

Maloprodaja NIS-a prema rezultatima za prvih devet meseci 2014. godine je pala za 5 odsto u poređenju s pokazateljima prošle godine, do nivoa od 484.000 tona. "Negativan uticaj na maloprodaju imale su, pre svega, posledice poplava iz maja 2014. godine – nagli pad potrošnje goriva među širokim slojevima stanovništva. Prema ekspertskim procenama, obim domaćeg tržišta naftnih derivata pao je za 2 procenta".


Francuski VINCI hoće beogradski aerodrom
Francuska kompanija VINCI zainteresovana je za aerodrom "Nikola Tesla" u Surčinu, piše današnja "Politika".

Kako se navodi, detalji za sada nisu poznati, za sada se ne zna da li će se i drugi investitori pojaviti onog momenta kada se obznani da je aeroddrom "Nikola Tesla" spreman za privatizaciju ili za davanje eventualnih koncesionih prava, što je izglednije.

Francuska kompanija VINCI već upravlja sa 23 aerodroma u Francuskoj, Portugali i Kambodži. VINCI je vodio bitku i za aerodrom u Ljubljani sa nemačkim "Fraportom", piše "Politika".


Evo ko je najviše uložio u Srbiju
Investicije kompanija iz Austrije u Srbiji su oko tri milijarde dolara i ta država zauzima prvo mesto po ukupnoj sumi investicija u našoj zemlji od 2000. godine

To je izjavila potpredsednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović na sastanku sa austrijskim privrednicima, koji je organizovala Ambasada Austrije u Beogradu.

Najveća suma investicija iz Austrije bila je 2007. godine kada se u Srbiju slilo oko milijardu dolara, podsetila je Mihajlović i poželela austrijskim investitorima i privrednicima da 2015. godina bude još bolja.

U razgovoru sa austrijskim privrednicima Mihajlović je istakla da u Srbiji ima puno austrijskih investitora, od energetike, telekomunikacija, bankarstva, osiguranja, do trgovina i podsetila da su dve zemlje do sada potpisale 10 bilateralnih ugovora, tako da ne postoji privredna oblast u kome nije potpisan takav ugovor, što omogućava svakoj austrijskoj kompaniji određene povoljnosti kada investiraju u Srbiji.

"Oni su to odlično prepoznali i koriste, a to Srbiji puno znači", kazala je potpredsednica Vlade Srbije.

Sa austrijskim privrednicima Mihajlović, kako je rekla, razgovarala je o i novim investicijama u našu zemlju, kao i o novom Zakonu o planiranju i izgradnji koji treba da stvori povoljnije okruženje za dolazak i ulaganje stranih kompanija.

Potpredsednica Vlade Srbije je ocenila i da su ekonomski odnosi Srbije i Austrije iz godine u godinu sve bolji i navela da je u prvih pet meseci ove godine Srbija povećala izvoz u Austriju za skoro 17 odsto, u odnosu na isti period lane i smanjila uvoz za četiri odsto i time smanjila trgovinski deficit sa tom članicom EU.


French company "interested in Nikola Tesla airport"
The French company VINCI is interested in acquiring Belgrade’s Nikola Tesla airport, the Belgrade-based daily Politika reports in its Wednesday issue.

The details of the offer, as well as whether other investors will appear when it is disclosed that the Belgrade Nikola Tesla Airport is ready for privatization, or more likely, granting of concession rights, are still unknown.

VINCI already manages 23 airports in France, Portugal, and Cambodia. In early September, the company lost a bid to acquire a majority stake in Ljubljana's international airport to Germany’s Fraport, Politika reported.

Prime Minister Aleksandar Vučić said on Tuesday that his French counterpart Manuel Valls, who will arrive here tomorrow, will be accompanied by a business delegation "ready to invest in Serbia," and added that "Serbia is interested the most in building another runway and expanding the Belgrade airport's capacities."


Kineski investitori se interesuju za PKB
Zainteresovanih za privatizaciju Poljoprivredne korporacije "Beograd" ima, a grad će insistirati da se i po okončanju svojinske transformacije u PKB-u zadrži primarna delatnost. To su poručili Snežana Bogosavljević-Bošković, ministarka poljoprivrede, i Nikola Nikodijević, predsednik Skupštine grada. Oni su zajedno sa predstavnicima Kineske razvojne banke obišli ovu kompaniju u Padinskoj Skeli.

Izražavajući žaljenje zbog toga što PKB mora da se privatizuje, resorna ministarka istakla je da je reč o "velelepnoj kompaniji".

– Moramo da tražimo strateškog partnera. Kineska delegacija je, prema mojoj proceni, zadivljena onim što je videla. Verujem da će nam pomoći da rešimo problem PKB-a, ali i drugih naših nekada dobrih poljoprivrednih kombinata koji moraju da budu oživljeni i da nastave da rade – naglasila je Bogosavljević-Bošković, ne navodeći ko je sve zainteresovan za privatizaciju.

Kineska razvojna banka, dodala je ona, sarađuje sa mnogim kineskim investitorima koji će "sigurno biti zainteresovani za konkretizaciju saradnje".

Grad Beograd, kao većinski vlasnik PKB-a, traži najpovoljnijeg partnera za ovu korporaciju kako bi se obezbedile nove investicije i rast proizvodnje mleka i mlečnih proizvoda, istakao je Nikola Nikodijević.

– Čeka se odluka Agencije za privatizaciju, koja treba da predloži najprihvatljiviji model vlasništva nad PKB-om. Bez obzira na oblik privatizacije za koji se opredeli, grad će insistirati da se zadrži primarna delatnost PKB-a, i svako ko namerava da ulaže u nju imaće prednost – rekao je Nikodijević i dodao da je stabilnost snabdevanja Beograda hranom jedan od prioriteta gradske vlasti.

Generalni direktor PKB-a Dragiša Petrović je rekao da je kineskoj delegaciji predstavljeno šta ova korporacija radi i koji su joj potencijali.

– Budući da PKB ima zaokružen tehnološki proces proizvodnje mleka i ratarske proizvodnje, normalno je da ima i dosta zainteresovanih potencijalnih partnera za privatizaciju, strateško partnerstvo ili kupovinu kapitala – zaključio je Petrović.

U privatizacionoj trci 11 aktera

Na javni poziv za privatizaciju PKB-a, prema nezvaničnim saznanjima, stiglo je 11 ponuda. Osim domaćih privrednika, kako saznajemo, u trci su i njihove kolege iz Danske, Nemačke, Austrije, ali i Kine, pa se sa tom činjenicom povezuje i poseta predstavnika razvojne banke te zemlje poljoprivrednom kombinatu u Padinskoj Skeli. Očekuje se da u uži krug budu odabrana dva ponuđača – jedan domaći i jedan iz inostranstva – koji će se boriti za kupovinu PKB-a.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta