Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Zakon o sprečavanju pranja novca prati i elektronski novac
NBS uputila je Skupštini Srbije na usvajanje po hitnom postupku predlog izmena i dopuna Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, u kojem se novina odnosi na elektronski novac.
 
Narodna banka Srbije (NBS) uputila je Skupštini Srbije na usvajanje po hitnom postupku predlog izmena i dopuna Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, u kojem se novina odnosi na elektronski novac.

U tim izmenama i dopunama zakona, koji treba da stupe na snagu 1. oktobra 2015. godine, navedeno je da ukoliko iznos na sredstvu koji se ne može dopunjavati ne prelazi 250 evra u dinarskoj protivvrednosti prema zvaničnom srednjem kursu, tada izdavaoc elektronskog novca ne mora da prati takvog kijenta.

Isti uslov važi ukoliko ukupan iznos elektronskog novca, pohranjen na sredstvu koji se može dopunjavati u kalendarskoj godini ne prelazi 2.500 evra u dinarskoj protivvrednosti, ¬osim kada je na zahtev imaoca elektronskog novca u istoj kalendarskoj godini otkupljen elektronski novac u iznosu od 1.000 evra ili više u dinarskoj protivvrednosti prema zvaničnom srednjem kursu.

Razlog za donošenje izmena ovog zakona, prema objašnjenju NBS, je usklađivanje s propisima EU, pre svega direktivama u oblasti platnih usluga i elektronskog novca.

Pošto su u zakonsku regulativu uvedene nove vrste privrednih subjekata - platne institucije i institucije elektronskog novca, bilo je neophodno pojam obveznika u Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma proširiti i na te subjekte, imajući u vidu moguću uključenost tih institucija u domaćim i stranim tokovima plaćanja.

Predlagač izmena nije menjao postojeće rešenje koje je na snazi od 2009. godine, kada je donet važeći zakon, koja se tiču društva za osuguranje i dobrovoljnih penzijskih fondova. Tako društva za osiguranje ne moraju da prate klijente koji plaćaju pojedinačnu ratu premije ili zbir više rata premije osiguranja u jednoj kalendarskoj godini do¬ 1.000 evra u dinarskoj protivvrednosti prema zvaničnom srednjem kursu.

Takođe, te finansijske institucije ne moraju da prate klijente ako plaćanje jednokratne premije ne prelazi iznos od¬ 2.500 evra u dinarskoj protivvrednosti prema zvaničnom srednjem kursu i to je zakonsko rešenje koje već postoji, ali je ponovljeno u izmenama i dopunama zakona iz tehničkjih razloga.

Dobrovoljni penzijski fondovi ne moraju da prate transakcije lica pri zaključivanju ugovora o članstvu u dobrovoljnom penzijskom fondu ili ugovora o penzijskom planu, pod uslovom da prava iz tih ugovora nije moguće preneti na treće lice ili ih koristiti kao obezbeđenje za uzimanje kredita ili pozajmice.

DOMAĆE INSTITUCIJE ELEKTRONSKOG NOVCA OD 1. OKTOBRA 2015.

NBS je uputila u skupštinsku proceduru i predlog izmena i dopuna Zakona o deviznom poslovanju, kojim bi od 1. oktobra 2015. našim rezidentima bilo omogućeno da platni promet sa inostranstvom obavljaju i preko domaćih institucija elektronskog novca i platnih institucija, a ne samo preko stranih institucija elektronskog novca, što je sada već moguće.

Predlagač zakona je naveo da su izmene i dopune Zakona o deviznom poslovanju, koje treba da stupe na snagu 1. oktobra naredne godine, bile neophodne kako bi se uskladila i omogućila nesmetana primena novog Zakona o platnim uslugama.

Povodom nedoumica oko prijema novca iz inostranstva preko "Pej pala", u NBS su objasnili da nije tačno da će se zakonski uslovi za prijem novca preko "Pej Pala" stvoriti tek od 1. oktobra 2015. godine, jer oni već postoje u ovom trenutku.

Nijedno slovo Zakona o deviznom poslovanju se neće promeniti u tom pogledu, kažu u NBS.

Takođe, u NBS su istakli da predlogom zakona o izmenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju biće omogućeno osnivanje i poslovanje domaćih institucija elektronskog novca od 1. oktobra 2015. godine.

Predlog izmena deviznog zakona dopunjen je odredbom prema kojoj će rezidenti moći da primaju i šalju novac, ne samo preko stranih, za šta postoji pravna mogućnost i sada, već i preko domaćih institucija elektronskog novca koje će od 1. oktobra 2015. godine moći da se osnivaju i posluju u našoj zemlji.

Platni promet sa inostranstvom domaća fizička lica moći će da obavljaju i preko platne institucije i javnog poštanskog operatora koji ima ovlašćenje da pruža tu vrstu usluga.

Predloženim izmenama i dopunama pojedine odredbe Zakona o deviznom poslovanju se preciziraju da bi se Javnom preduzeću PTT Srbija omogućilo da u skladu sa zakonom obavlja menjačke poslove i učestvuje u platnom prometu sa inostranstvom u meri u kojoj pruža platne usluge u skladu sa zakonom kojim se uređuju platne usluge.

Za kršenje ovog zakona predviđene su novčane kazne od 100.000 do dva miliona dinara, za izdavaoce elektronskog novca sa sedištem u Republici Srbiji.


Tender for sale of Telekom by the end of the year
Tender for privatization advisor for sale of Telekom Srbija will be released by the end of the year, Novosti found out at the Government of Serbia. This will practically start the process of repeated privatization of the most profitable domestic company. The selected advisor will estimate the portion of capital the state will offer, out of 78,1% shares it owns and at what price and the Government will decide.

Four years ago, the company was estimated at EUR 2,2 billion so then, the government asked minimum of EUR 1,4 billion for a portion of 51% then. The only bidder was Austrian Telekom which was not ready to set aside that amount immediately but only EUR 950 m in cash and the rest for investments so the tender failed.

Milan Kovacevic, consultant for foreign investments, thinks it is high time to sell Telekom.

According to Kovacevic, the state should now keep a single share at Telekom since in case it is a significant percentage, some 40% for example, it will only halt the future majority stakeholder. Apart from that, it can also influence agreed sales price.

Kovacevic does not want to speculate with potential sales price for Telekom but he only outlines that this company’s shares so far have not been listed ta the Belgrade Stock Market and that prce would be a good indicator when it comes to investors’ interest.

Nenad Gujanicic, a stock market analyst, also outlines it is very difficult to say how much a company is worth if not listed at the stock market.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta