Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Dobit NIS-a u 2013. uprkos krizi približna onoj iz 2012.
NIS grupa je u prošloj godini, uprkos teškoj ekonomskoj situaciji, ostvarila neto dobit od 48,4 milijarde dinara, dok su ukupne investicije te kompanije u 2013. godini dostigle 57 milijardi dinara, izjavio je danas generalni direktor NIS-a Kiril Kravčenko.

Dobit NIS grupe u 2013. približna je onoj iz prethodne godine, a samo NIS a.d. imao je neto dobit od 51 milijardu dinara, dok su ostatak dobiti ostvarile firme-kćerke.

Na ostvarene rezultate najviše je uticala unutrašnja efikasnost, smanjenje troškova i uvođenje novih tehnologija, čija primena će se nastaviti i u 2014. godini, rekao je Kravčenko, prilikom predstavljanja rezulatat rada NIS-a u prošloj godini.

NIS je prošle godine na ima različitih poreza uplatio oko 120,6 milijardi dinara, što je čak 30 odsto više nego 2012. i, prema preliminarnim rezultatima, ta naftna kompanija učestvuje u punjenju budžeta Srbije sa oko 14 odsto, naveo je Kravčenko.

On je napomenuo da se ove godine navršava pet godina od kako je ruski Gaspromnjeft postao većinski vlasnik NIS-a i od tada je ruski partner uložio dve milijarde evra, a u naredne tri godine uložiće dodatnih 1,5 milijardu evra.

Investicije NIS-a u prošloj godini su porasle za oko šest odsto u odnosu na 2012, dok je EBTDA porasla za pet odsto i iznosila je 68,8 milijardi dinara.

Najveći napredak u prošloj godini bio je u oblasti prerade koja je porasla za 36 odsto, a dubina prerade je porasla za devet odsto i dostigla čak 84 odsto, zahvaljujući modernizaciji Rafinerije Pančevo, koja je među našavremenijim postrojenjima u regionu, kazao je Kravčenko.

On je dodao da NIS spada u trećinu najboljih rafinerija u Evropi, a da je cilj da u narednom periodu uđe u prvih 10.

Proizvodnja nafte porasla je za oko dva odsto, rast u maloprodaji od 13 odsto, dok je ukupna vrednost nabavljene opreme u 2013. godini iznosila je oko 30 miliona evra.


Britanci kupuju deo Župe
Britanska kompanija "Nutrihem procesing", koja se bavi proizvodnjom plavog kamena, zainteresovana je za kupovinu fabrike sulfata hemijske industrije "Župa".

Kako je rekao direktor beogradske kancelarije Nutrihema Nebojša Stanisavljević, reč je o kompaniji koja proizvede oko 50.000 tona godišnje plavog kamena, sa godišnjim obrtom od 110 miliona dolara.

"Planiramo da Župa obnovi proizvodnju plavog kamena do punog kapaciteta (4.500 tona), a posle toga smo zainteresovani i za potencijalno vlasništvo. Mi imamo naše tržište, radimo sa 70 zemalja u svetu, a sve ostalo zavisi od Župe", rekao je Stanisavljević.

"Župu" je pre pet meseci napustilo 320 radnika, kojima su isplaćene otpremnine, a od tada ponovo je angažovano oko 70 radnika koji redovno primaju plate.

Direktor "Župe" Bojan Cvetković potvrdio je Tanjugu da je ova kompanija zainteresovana za kupovinu jedne fabrike i objasnio da će pre razgovora o tome, kruševačka firma raditi uslužnu proizvodnju.

Osim pokretanja proizvodnje plavog kamena, "Župa" će povećati proizvodnju ksantata za potrebe RTB Bor.

Direktor Rudarsko-topioničarskog basena (RTB) Bor Blagoje Spaskovski, koji je danas posetio hemijsku industriju u Kruševcu, rekao je novinarima da RTB trenutno kupuje 10 tona ksantata mesečno od Župe što je tri i po puta manje od realnih potreba.

"Od 1. marta sve ćemo kupovati od Župe, 35 tona ksantata mesečno, jer nam je cilj da više ne uvozimo", rekao je Spaskovski i nagovestio da je RTB Bor spreman da podrži Župu i u nabavci sirovina.

Župa trenutno upošljava oko 70 radnika, a povećanjem obima proizvodnje ksantata biće angažovano novih 50 ljudi. Vrednost ugovorenog posla sa RTB Bor biće oko deset miliona dinara mesečno, precizirao je direktor Župe, Cvetković. Gradonačelnik Kruševca Bratislav Gašić, koji je sa Spaskovskim posetio "Župu", istakao je da je samo u novembru i decembru prošle godine, realizacija poslova u toj fabrici bila oko 32 miliona dinara, a u 2012. godine je bila manja od 20 miliona dinara.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta