Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Milijardu dolara za modernizaciju BG aerodroma?
Milijardu dolara biće uloženo u radove na proširenju i modernizaciji beogradskog aerodroma "Nikola Tesla", a razgovori sa potencijalnim koncesionarima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata vodiće se sledeće nedelje u Beogradu, pišu današnje "Večernje novosti".

Plan je da se po modelu javno-privatnog partnerstva izgradi treći terminal samo za potrebe nacionalne avio-kompanije, rekonstruiše Terminal I, sagradi druga pista, najveći kargo centar u regionu, kao i novi hotel, a za ovaj projekat postoji veliko interesovanje, saznaju "Novosti".

Među zainteresovanima su dve kompanije iz Emirata, od kojih je jedna, "Arabtek", poznata javnosti iz najave premijera Vlade Srbije Aleksandra Vučića, da će učestvovati u izgradnji jeftinih stanova u Srbiji.

Kompanija "Arabtek" trenutno na aerodromu u Abu Dabiju gradi jedan od najvećih i najmodernijih terminala na svetu, kapaciteta 30 miliona putnika godišnje.

Među potencijalnim koncesionarima su još i kompanije iz Francuske, Austrije i Rusije.

Proširenje beogradskog aerodroma neophodno je zbog najavljenih direktnih letova ka SAD, otvaranja više novih destinacija i, za početak, dupliranog broja putnika, a uzimajući u obzir veličinu investicije, traži se koncesionar.

Period koncesije biće stvar dogovora Vlade Srbije i budućeg koncesionara, ali se računa na oko 20 godina.

Projekat će doneti veliki posao i srpskoj građevinskoj operativi.

Druga pista na beogradskom aerodromu neophodna je, kako saznaju Novosti, zbog uvođenja direktnih letova ka SAD.

Stručnjaci američkih vazduhoplovnih vlasti posetiće još jednom u junu Beograd, a mesec dana kasnije očekuje se njihov izveštaj, kojim bi, posle pauze od 10 godina, Srbija trebalo da bude uvrštena u Kategoriju 1, što znači da avio-kompanije iz Srbije direktno mogu da lete u SAD.


Od septembra proizvodnja kamiona u FAP-u
Vlada Srbije i finska kompanija SISU potpisali su danas Memorandum o razumevanju, po kojem bi se do kraja avgusta potpisao ugovor, a u septembru počela proizvodnja kamiona u Fabrici automobila Priboj (FAP).

Potpisivanju Memoranduma, koji su u ime Vlade Srbije potpisali ministar privrede Dušan Vujović i vlasnik i direktor kompanije SISU Timo Korhonen, prisustvovao je premijer Aleksandar Vučić, koji je poručio da je ovo veliki dan za radnike FAP-a, za Priboj i za Srbiju.

Vučić je precizirao da će se u pribojskoj kompaniji zaposliti najmanje 600 radnika, i to samo u proizvodnim pogonima, a da je pre osam meseci, u razgovoru sa sindikatima, upravo govoreno o brojci od 600 do 700 radnika za koje bi trebalo obezbediti posao.

On je poručio da, poznajući i vlasnika firme, kao i Fince, očekuje da će biti zaposlen daleko veći broj ljudi, a od radnika zatražio da i dalje budu posvećeni radu i da pokazuju energiju, koju su i do sada pokazivali.

Vučić je dodao da očekuje da će fabrika uspešno poslovati i da država uzima porez i puni budžet, a ne da dotira.

Premijer je rekao i da će država do septembra, odnosno do pokretanja proizvodnje, pružati podršku i pomoć radnicima FAP-a.

Vučić je precizirao da će se u fabrici proizvodi komponente i kamioni "SISU Auta" koji je, kako je rekao, najpoznatije evropske marke za proizvodnju kamiona.

On je podsetio da je pre osam meseci bio u Priboju, da je tada obećao da će se pronaći zainteresovani partneri i dodao da se uz podršku Vlade Srbije, našao način da se to i ostvari.
"Ono što je važno je kako ćemo sve to realizovati", rekao je Vučić koji je poručio i da ne bi ni bili ovde danas da već od 1. septembra neće biti zaposleno "prvo 200 radnika, pa još 200, pa još 200".

Vučić je naveo da ključni razlog što su se partneri iz Finske odlučili za FAP nisu ni mašine, nije ni vlada, već to što su videli želju radnika i njihovu energiju i dodao da je potpuno siguran da će se napraviti dobar biznis.
"Kada FAP krene, živne i Priboj i cela regija, a tim kamionima pomoći će se i cela Srbija", rekao je Vučić.

"Predstoje bolji dani i za FAP i za Priboj i za Srbiju", naveo je Vučić i dodao da se 12 godina tražio strateški partner, da mu mnogi nisu verovali kada je rekao da je to moguće i poručio da je ponosan na sve koji su to i omogućili.

On je još jednom poručio da su finske firme izvanredne, da postavljaju na početku manje ciljeve, a da onda vremenom traže i zapošljavaju još više ljudi, ne gaze datu reč i drže se dogovorenog.

Upitan šta će biti sa livnicom u Prijepolju, Vučić je rekao da je razgovarao sa direktorom livnice, da ima više ponudilaca i da će se u julu, avgustu, početi razgovori o livnici.

Vučić je posebno zahvalio ambasadoru Finske Peki Orpani na angažmanu u čitavom poslu.

Korhonen je rekao da je u poslednjih nekoliko meseci tri puta bio u Priboju, da je bilo puno posla oko pravljenja biznis plana, ali da se danas zna da postoje mogućnosti za pokretanja proizvodnje i da je zato i potpisan ovaj Memorandum.
"Cilj je da do kraja avgusta potpišemo ugovor", rekao je Korhonen i naglasio da je najvažnija stvar koju je u Priboju video vredni radnici koji imaju kompetencije i da smatra da zajedno sa znanjem koje ima Finska, može da se napravi profitabilan posao.

Ministrar Vujović rekao je da je ovo prilika da FAP bude simbol za kamione, kao što je nekada i bio i da najmanje 600 ljudi pokaže šta zna i ume i da FAP bude deo proizvodnje koja posluje svuda u svetu.

Inače, Vučić je posetio Priboj 31. oktobra prošle godine, nakon štrajka radnika koji su blokirali i prugu, i tada je rekao da FAP neće biti ugašen, već istinski restruktuiran i istakao da je ta fabrika od velikog značaja i velikog interesa.

On je tada dodao da se očekuje da do 2015. godine, FAP bude profitabilan.

Fabrika automobila Priboj jedini je proizvođač teških privrednih vozila u Srbiji, a osnovana je pre šest decenija, 30.oktobra 1953.

Marta 2010. najavljivano je sklapanje ugovora FAP-a sa kineskom kompanijom "Dong feng", najvećim proizvođačem kamiona u Aziji, ali su pregovori sa kineskom firmom okončani neuspešno.

Odbor Skupštine Srbije je u decembru 2010. godine preporučio Agenciji za privatizaciju i Ministarstvu ekonomije da deo FAP-a, bude posebno privatizovan, i to pogon koji je proizvodio kočionu tehniku,i koji je poslovao uspešno.

Tender za prodaju 86,49 odsto kapitala FAP-a je objavljen u januaru 2012. godine, a ponudu za kupovinu dostavio je ukrajinsko-britanski konzorcijum (Finkom Kapital iz Kijeva i Team Constructions Investments iz Londona).

Ni ti pregovori nisu završeni s pozitivnim ishodom, pošto je ponuđač dostavio izmene i dopune ugovora o prodaji koje, kako je Agencija za privatizaciju tada saopštila, nisu prihatljive, jer značajno menjaju strukturu transakcije i međusobna prava i obaveze ugovornih strana, te je tender proglašen neuspelim.


Sazivanje Skupštine akcionara - NIS a.d., Novi Sad - NIIS
VI redovna sednica Skupštine akcionara NIS a.d. Novi Sad će se održati u ponedeljak, 30.06.2014. godine u zgradi Poslovnog centra NIS, ul. Milentija Popovića br. 1, Beograd, u sali 332 na trećem spratu, sa početkom u 12 časova.
Kao jedna od tačaka Dnevnog reda biće i Usvajanje Odluke o raspodeli dobiti za 2013. godinu, isplata dividendi i utvrđivanju ukupnog iznosa neraspoređene dobiti NIS a.d. Novi Sad
 


Sazivanje Skupštine akcionara - Aerodrom Nikola Tesla a.d. , Beograd - AERO
Redovna sednica Skupštine AD Aerodrom Nikola Tesla BEograd biće održana 30. juna 2014. godine u velikoj sali Salona Beograd - Surčin, na kompleksu Aerodroma Nikola Tesla Beograd, sa početkom u 12 časova.
 
Jedna od tačaka Dnevnog reda jeste i Usvajanje odluke o raspodeli dobiti za 2013. godinu (11. tačka Dnevnog reda).
 


Spoljnotrgovinska razmena Srbije 8,5 mlrd EUR u prva četiri meseca 2014.
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije za prva četiri meseca ove godine iznosila je 8,5 mlrd EUR, što je za 5,8% više nego u istom periodu prošle godine, objavio je Republički zavod za statistiku.

Izvezeno je robe u vrednosti 3,6 mlrd EUR, 14,4% više nego prethodne godne, dok je uvoz bio 4,9 mlrd EUR, što je smanjenje od 0,3%.

Spoljnotrgovinski deficit od 1,3 mlrd EUR je za 26,1% manji nego u prva četiri meseca prošle godine. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 74,2%, a prošle godine u istom periodu 65%.

Najveći učešće u izvozu imaju proizvođači iz Šumadije i zapadne Srbije (32,8%), zatim iz Vojvodine (32,7) i Beograda (20%).

U uvozu najveće učešće je firmi iz Beograda (42%), Vojovodine (29,9%), Šumadije i zapadne Srbije (19,4%).

Glavni spoljnotrgovinski partneri u izvozu roba iz Srbije su Italija, Nemačka, Bosna i Hercegovina, Ruska Federacija i Rumunija.

U uvozu su glavni partneri Nemačka, Italija, Ruska Federacija, Kina i Mađarska.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta