Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Odlična godina za srpske trgovce
Ovakvu, donekle parakodsalnu situaciju trgovci objašnjavaju dobrim snalaženjem u teškim uslovima poslovanja, dok analitičari tvrde da su njihovi veći profiti rezultat sve bolje pozicioniranosti na tržištu.
Tako agroekonomista Milan Prostran objašnjava za Tanjug da su krupni trgovci jednostavno iskoristili krizu da se bolje pozicioniraju za dolazak novih trgovinskih lanaca.
"Kupovna moć jeste u padu, ali trgovci računaju da će taj period proći i da će se ovde razviti još jača konkurencija dolaskom novih trgovinskih lanaca", navodi on, i dodaje da iz tog razloga velike igrače kupovna moć trenutno ne opterećuje.

On dodaje da će najveći trgovci nastojati da svoje pozicije što više učvrste širenjem svojih mreža.

Zvaični podaci iz konsolidovanih finansijskih izveštaja Agencije za privredne registre pokazuju, inače, da je trgovinski lanac Idea svoje gubitke u prošloj godini smanjio za 1,7 milijardi dinara, dok je Delez sa 8,7 milijardi dinara gubitaka u 2012. prošlu godinu završio u plusu od 4,6 milijarde dinara.

Mercator S je prošlu godinu završio uz dobit od 518 miliona dinara, dok je 2012. poslovao sa gubitkom od 382 miliona dinara.

DIS je lane poslovao približno kao i u 2012. godini ostvarivši profit od jedne milijarde dinara, dok je Aman povećao profit dva i po puta na 202 miliona dinara.

Jedino je Univereksport zabeležio blagi pad profita za oko 20 miliona dinara, mada je pozitivno poslovao završivši 2013. godinu u plusu sa 388 miliona dinara.

Istovremeno, kupovna moć je u konstantnom padu i, kako je nedavno naveo ministar trgovine i telekomunikacija Rasim Ljajić, očekuje se da se taj trend nastavi i u ovoj godini.

Bolje poslovne rezultate u DIS-u objašnjavaju uštedama na troškovima i optimizacijom radnih procesa. "Trenutno postoje negativne tendencije na tržištu, pa je ono u padu", navode u DIS-u.

U Univereksportu objašnjavaju da je za nijansu slabija dobit u 2013. godini rezultat dešavanja na tržištu u prošloj godini. "Niko od nas ne reaguje identično na krizne i dobre periode. Zbog toga i nismo svi ostvarili bolji rezultat", navode u Univereksportu.
Direktor Deleza za Srbiju, BiH i Crnu Goru Džon Kiricis objašnjava da je poslovanje Deleza na srpskom tržištu stabilno uprkos padu kupovne moći građana, te ističe da je prednost njihovog sistema u odnosu na konkurenciju što imaju vise od 380 objekata a time i mogućnost da na različite načine reaguje na potrebe potrošača. Kiricis podseća da je Delez među prvima na tržištu ponudio robne marke, ali i da je ova kompanija kreirala dobro poznate akcije i promocije koje su usklađene sa dinamikom potreba potrošača. "Samo u toku prethodne godine snizili smo cene za više od 2.000 artikala, a ukupna vrednost ove investicije u cene procenjuje se na oko 15 miliona evra", naveo je on . Srpsko tržište je, kako prvi čovek Deleza ističe, jedno je od atraktivnijih za velike trgovce, s obzirom da savremeni trgovinski formati čine tek 42 odsto tržišta, dok ostatak čine tradicionalne trgovine.


Srpska privreda na gubitku od 23 milijarde dinara
BEOGRAD - Srpska privreda je u prošloj godini zabeležila gubitak od 23 milijarde dinara,što je četiri puta manje nego u 2012. godini, a najgore rezultate u poslovanju ostvarili su sektori: saobraćaj, skladištenje i prerađivačka industrija, rekla je registrator Agencije za privredne registre Ružica Stamenković

Na današnjoj konferenciji za novinare, prlikom predstavljanja rezultata poslovanja privrede u 2013. godini, ona je rekla da je sektor saobrahaj i skladištenje u protekloj godini ostvario gubitak od 62 milijarde dinara, što je čak 2,7 puta više od gubitka celokupne privrede.

Prerađivačka industrija je, u istom periodu, svoj negativan rezultat uvećala sa tri milijarde dinara u 2012, na 41. milijardu dinara u 2013. godini.
"Razlozi za tako loše poslovanje u ova dva sektora su u tome što oni imaju veliku prezaduženost koju ne mogu da prevaziđu iz redovnog poslovanja kao ni korišćenjem pozajmljenih sredstava", rekla je Stamenković.

Prošle godine privreda Srbije prvi put je, dodala je, zabeležila broj zaposlenih ispod jednog miliona. U 2103. je nastavljen i trend smanjenja broja zaposlenih, pa su privredna društva zaposlila ukupno 991.030 radnika, što je za 18.970 manje u poređenju sa prethodnom godinom.

Stamenković je takođe rekla da je smanjenje gubitaka cele privrede u 2013. godini znak da je došlo do blagog stišavanja ekonomskih tenzija i da je skroman oporavak domaće ekonomije oslikao godišnji rast BDP od 2,5 odsto.

Ona je takođe navela da je izvoz u poređenu sa 2012. godinom povećan za čak četvrtinu, i da je to bio ključni generator laganog oživljavanja privrede.

Stamenković je navela i da su kumulirani gubici srpske privrede u 2013. godini porasli za 13, 9 odsto u poređenju sa 2012. godinom, i da iznose 2.857 milijardi dinara.
"Posledično, stopa izgubljenog kapitala privrednih društava povećana je sa 35,9 odsto na 38,9 odsto", izjavila je Stamenković.

Kao primer ona je navela da je u 2007. godini stopa izgubljenog kapitala privrednih društava bila 23,7 odsto, što ukazuje da su tendencije bile negativnije.

Ona je navela da su javna preduzeća 2013.godinu završila sa gubitkom od 51. milijarde dinara, što je 7,6 odsto manje nego 2012.godine.
"Gubici javnih preduzeha su bili 2,2 puta veći od ukupnih gubitaka cele privrede", rekla je Stamenković i navela da su javna preduzeća u Srbiji u protekloj godini imala 1.248 zaposlenih više nego u 2012. godini.


Srbijagas najgori, NIS najbolji
Beograd -- Ukupan gubitak 510 javnih preduzeća u Srbiji u 2013. iznosio je 51 milijardu dinara, što je za 6,7 odsto manje nego prethodne godine.

Međutim, to je 2,2 puta više od ukupnih gubitaka cele privrede, saopštila je Agencija za privredne registre (APR).

"Javna preduzeća zapošljavala su 98.182 radnika, što je 1,248 više nego prethodne godine, odnosno što je 10 odsto ukupnog broja radniku u privredi", rekla je na konferenciji za novinare registrator u ARP Ružica Stamenković.

"Najveći gubitaš bilo je preduzeće Srbijagas sa 50 milijardi dinara, Železara Smederevo imala je gubitak od 15 milijardi dinara, Robne kuće Beograd imale su gubitak od osam milijardi dinara, a Preduzeće za puteve Beograd četiri milijarde dinara", kazala je ona.

Stamenkovićeva je dodala da je najveći dobitak ostvarila Naftna industrija Srbije sa 52 milijarde dinara, a veće dobitke imali su i Telekom od 15 milijardi dinara, Telenor od 11 milijardi, Delez od četiri milijarde, Elektrosrbija od četiri milijarde, Kostolac 3,6, Termo elektrana "Nikola Tesla" 3,4 milijarde, dok je Rudarski basen Kolubara imao dobitak od tri milijarde dinara.

Kako je ocenila, "smanjenju negativnog rezultata privrede prvenstveno su doprineli više nego prepolovljeni finansijski gubitak kao posledica pada rashoda i negativnih kursnih razlika".

Prema njenim rečima, 2013. je bilo registrivano 150 preduzeća u restrukturiranju, a najviše u sektoru prerađivačke industruje, poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Ta preduzeće su, kako je kazala, zapošljavala 47.789 radnika, nešto manje nego 2012, i imala su gubitke od 48 milijardi dinara, odnosno za petinu manje nego 2012, ali je to dvostruko više od gubitaka cele privrede.

"Ta preduzeća su 85,4 odsto poslovanja finansirala iz pozajmljenih izvora, odnosno tuđeg kapitala, a za njihovo redovno poslovanje nedostajalo je 264 milijarde dinara", kazala je Stamenkovićeva.

Gubici preduzeća u restrukturiranju iznosili su 411 milijardi dinara.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta