Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
U trci za EPS "Inter Rao" postao rival RWE-u - Zvanična Moskva zainteresovana za kupovinu "Elektropr
Nije nikakva tajna da su Rusi zainteresovani za kupovinu "Elektroprivrede Srbije" (EPS) i u slučaju da se takav dogovor postigne između zvaničnog Beograda i Moskve gazda jednog od najuspešnijih srpskih preduzeća bi postala državna elektroenergetska kompanija "Inter Rao", saznaje "Danas" u dobro obaveštenim izvorima.

- Priča o tome da je ruski državni gigant "Inter Rao" zainteresovan za EPS je aktuelna već godinama. Podsećanja radi, još 2008. je potpisan sporazum o strateškoj saradnji između te kompanije i EPS-a. I tada se spekulisalo da to znači da Rusi žele da kupe EPS. S obzirom da je premijer Srbije Aleksandar Vučić nedavno posetio Nemačku i da je tom prilikom u razgovorima sa kancelarkom te zemlje Angelom Merkel sigurno pomenuta tema prodaje EPS-a nemačkoj kompaniji RWE, logično je da sada ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov srpskom državnom vrhu stavi do znanja da Rusija ne odustaje od svojih aspiracija da kupi EPS - ističe sagovornik "Danasa", dobar poznavalac prilika u elektroenergetskom sektoru, koji je želeo da ostane anoniman.

Prema njegovim rečima, i ruski "Inter Rao" i nemački RWE su velike kompanije koje imaju snage da preuzmu EPS ali da ne postoji nijedan ekonomski razlog za to i da ako do akvizicije dođe, razlog će biti u potpunosti politički.

- Strani kapital, kada dolazi u Srbiju ima za cilj da kupi ono što je najbolje i najatraktivnije za prodaju. EPS je jedna od najvećih, najuspešnijih i najvrednijih kompanija koje Srbija poseduje i zbog toga ga žele i Rusi i Nemci. Zbog toga i jedni i drugi politički agituju kako bi došli do tog preduzeća. Međutim, EPS predstavlja "porodično blago" naše zemlje i nikako ga ne treba prodati niti dozvoliti da bilo koja strana kompanija, bilo nemačka, bilo ruska upravlja njime - kategoričan je sagovornik beogradskog lista.

On dodaje da je potrebno da EPS gradi strateška partnerstva sa stranim kompanijama, ali isključivo kroz zajedničke poduhvate izgradnje novih proizvodnih postrojenja.

- To znači da su "Inter Rao", RWE i druge strane kompanije dobrodošle da grade nove termoelektrane i hidroelektrane po Srbiji. Poželjno je da ulože novac u te projekte, izgrade nove proizvodne objekte i postanu njihovi vlasnici i prodaju struju EPS-u, sa kojim bi bili u partnerskim odnosima. Dakle, jednom od najuspešnijih srpskih preduzeća, poput EPS-a potreban je takav strani strateški partner a nikako gazda - ističe naš izvor.

Podsećanja radi, u medijima su se nedavno, uoči posete premijera Srbije Aleksandra Vučića Nemačkoj, pojavile spekulacije da je kompanija RWE zainteresovana za kupovinu EPS-a. Takođe, "Danas" je u više navrata pisao da u rukovodstvu EPS-a postoji raznoglasje po pitanju privatizacije. Jedna "škola mišljenja" smatra da to neizostavno treba učiniti i stranom partneru dati pravo upravljanja, dok druga zastupa mišljenje da partnerstvo treba ostvariti kroz izgradnju novih proizvodnih postrojenja.

ANTIĆ: Lavrov nije tražio EPS

- Nemam informacije da se bilo koja ruska kompanija interesuje za kupovinu "Elektroprivrede Srbije" i koliko je meni poznato, to nije bila tema razgovora sa ministrom inostranih poslova Rusije Sergejom Lavrovom - rekao je za "Danas" Aleksandar Antić, ministar rudarstva i energetike Srbije, povodom nezvaničnih tvrdnji da se Rusija interesuje za kupovinu EPS-a.


Srbija najveći korisnik kredita EFSE fonda
Srbija je najveće tržište za kredite za mala i mikro preduzeća koja preko poslovnih banaka daje Evropski fond za jugoistočnu Evropu, rečeno je danas na 8. Godišnjoj skupštini EFSE u Jerevanu, glavnom gradu Jermenije.
Učešće Srbije u investicionom portfoliju tog fonda koji pokriva 16 evropskih zemalja iznosi 24 odsto ili oko 192 miliona evra. Posle Srbije, najveće učešće u portfoliju ima Bosna i Hercegovina sa oko 12 odsto.
Najveći deo sredstava EFSE na svim tržištima plasiran je za kredite mikro i malim preduzećima u urbanim i ruralnim sredinama, za kredite poljoprivrednicima, ali jedan deo sredstava odlazi i na kredite za adaptaciju stanova – kaže Monika Bek, predsednica Odbora direktora EFSE fonda.
Bek objaašnjava da je EFSE fond nedavno sproveo istraživanje u Jermeniji, Srbiji i Rumuniji koje je pokazalo da je malim preduzećima, posebno onim u sektoru poljoprivrede, potrebna finansijska pomoć prilagođena njihovim specifičnim okolnostima – mnogo brža, efektnija i sa znatno fleksibilnijim uslovima otplate.
Od osnivanja fonda godine, iz kreditnih linija EFSE-a odobreno je oko 472.000 zajmova ukupne vrednosti 3,3 milijarde evra, a prosečan iznos kredita je oko 5.000 evra - kaže Bek.
Više od 200 stručnjaka iz finansijskog sektora okupilo se danas u Jerevanu povodom 8. godišnje skupštine Evropskog fonda za jugoistočnu Evropu. Fond je aktivan u ukupno 16 zemalja i pokriva jugoistočnu Evropu, Tursku i šest država bivšeg Sovjetskog saveza.


NIS ulaže ukupno 10 mil EUR u preradu kaptažnog gasa - Do kraja 2014. u planu izgradnja još 7 kogene
"Naftna industrija Srbije" imaće do kraja 2014. godine na bušotinama ukupno deset kogeneracionih modula za preradu kaptažnog (usputnog) gasa, a ukupna ulaganja u ta postrojenja dostići će 10 mil EUR, najavio je direktor bloka "Energetika NIS" Aleksej Belov prošle nedelje, prenosi RTV, kao i NIS na svom zvaničnom sajtu.

Belov je u petak, zajedno sa predstavnicima lokalne samouprave, obišao nalaziše nafte "Velebit" kod Kanjiže, gde je izgrađen treći po redu kogeneracioni modul. U taj pogon NIS je uložio 2,5 mil EUR. Trenutno, "Naftna industrija Srbije" kaptažni gas prerađuje, osim u Kanjiži, i u dva pogona na naftnom kolektoru "Kikinda gornje".

- Zahvaljujući postrojenju koje je NIS izradio na polju "Velebit", kaptažni gas, koji se zbog svoje niskokaloričnosti spaljivao, odnosno bio neupotrbljiv, sada će se posebnom tehnologijom prerađivati za druge namene. Ovaj energent biće korišćen za proizvodnju struje i toplotne energije.

Struju će po povlašćenoj tarifi kupovati "Elektroprivreda Srbije", a tako prerađen gas moći će da se koristi i za zagrevanje, objasnio je Belov.

Prerada kaptažnog gasa korisna je i sa ekološkog aspekta, jer se značajno smanjuje emisija štetnih gasova, kazao je predsednik opštine Kanjža, Mihalj Njilaš.

- Desetinama godina gledali smo baklje i kako sagoreva gas koji se vadi zajedno sa naftom. Sada je ovaj projekat rešio važno ekološko pitanje - kaže Njilaš.

On je rekao je ovo prvo postrojenje za proizvodnju struje u opštini Kanjiža.

NIS je u petak (13. juna 2014. godine) srednjoškolskom centru "Besedeš Jožef" u Kanjiži svečano predao i "Solarno led drvo". Reč je o solarnim panelima koji su postavljeni u konstrukciju u obliku velikog drveta, objavljeno je na sajtu NIS-a.


"Grawe osiguranje" u 2013. ostvarilo dobit 91,2 mil EUR
"Grawe osiguranje grupa" je tokom 2013. godine ostvarila dobit od 91,2 mil EUR, što predstavlja povećanje od 2,6%.

Bilansna suma iznosila je 8,21 mlrd EUR, što je povećanje od 1,3%, a visina fakturisane premije iznosi 749,1 mil EUR, što odgovara prošlogodišnjem nivou, pri čemu je porast od 1,6% ostvaren u oblasti osiguranja od nezgode.

Od celokupnog prihoda od premija, 35% ostvarila su društva u centralnoj i istočnoj Evropi.

"Grawe grupa" je tokom prošle godine sredstva klijenata uglavnom ulagala u haratije od vrednosti, što iznosi 60 odsto ulaganja "Grawe Austria" i minimum 75% ulaganja svakog društva u grupi.

Grupa poseduje 17,2% sopstvenog kapitala, a solventnost je povećana i viša je od tržišnog proseka za 10,2%, odnosno za 205,2%.


Brazilci žele da preuzmu kompaniju "Cimos" - Čeka se odgovor slovenačkih vlasti
Brazilska kompanija "Alejandro E. Branger & Associates" želi da preuzme "Cimos", potvrđeno je za "Finance".

- Zanima nas preuzimanje "Cimos"-a. Poslali smo upit na adresu slovenačkog Društva za upravljanje potraživanjima banaka (DUTB), i sada čekamo njihov odgovor. Naš je cilj da u "Cimos" dovedemo iskusnog predednika Uprave, te da zajedno sa posebnim fondovima iz Amerike, to preduzeće pretvorimo u vodeće na tržištu - izjavio je Alejandro E. Branger iz kompanije "Alejandro E. Branger & Associates".

No, "Cimos" zasad nije na prodaju, poručuju iz DUTB-a. Podsetimo, pre dvadesetak dana su banke poverenice, kupci, kao i rukovodstvo "Cimos"-a postigli dogovor o neposrednom kratkoročnom finansiranju, uz pomoć koga bi "Cimos" mogao da nastavi proizvodnju.

Postupak prisilnog poravnanja biće obvezan u Slovenji, Hrvatskoj, BiH i Srbiji. "Cimos" ima 350 mil EUR duga, a zapošljava oko 7.000 ljudi.


Brazilian takeover of "Cimos" company – Slovenian authorities need to reply
Brazilian company "Alejandro E. Branger & Associates" tends to take over "Cimos" company, as "Finance" writes.

- Considering our interest for "Cimos", we have sent the inquiry to DUTB (Association for Account Receivable Management) and we are waiting for a reply. Our aim is to provide "Cimos" an experienced president of the Board and, together with special American funds, to make the company a market leader – said Alejandro E. Branger from
"Alejandro E. Branger & Associates".

However, "Cimos" is not currently on sale, say in DUTB. Twenty days ago bank creditors, purchasers and the management of "Cimos" agreed on short-term financing to help "Cimos" continue its production.

Forced settlement process will be necessary in Slovenia, Croatia, BiH and Serbia. "Cimos" has EUR 350 million debt and employs about 7,000 people.


BIP ove godine izlazi iz restrukturiranja
BEOGRAD - Beogradska industrija piva (BIP) spremna je da ove godine izađe iz restrukturiranja i da samostalno posluje na tržištu, izjavio je danas generalni direktor tog preduzeća, Milivoje Draganić.

"Obaveze izmirujemo bez subvencija iz budžeta ili fondova iz kojih se finansiraju druga preduzeća u sličnoj situaciji. To nam daje za pravo da učinimo taj poslednji korak i da izađemo iz restrukturiranja", kaže direktor najveće pivare u državnom vlasništvu u Srbiji.

Šteta koju su u tom preduzeću napravili investitori, sa kojima je privatizacija raskinuta, je i materijalna i moralna, navodi Draganić. Litvanci i Šveđani su, kako dodaje, "odneli opremu i zatvorili dve fabrike u Krnjači i Čačku".

Draganić je rekao novinarima, koji su danas bili u poseti toj pivari, da tu nije reč samo o sporu investitora i BIP-a, već je reč o međunarodnim ugovorima i zato će tek da se vidi da li BIP-u ta šteta može da bude nadoknađena.
"Mi još osećamo posledice katastrofalne privatizacije koja nas je dovela na rub propasti. Ipak, uspeli smo da obnovimo proizvodnju, koja danas iznosi oko 250.000 hektolitara piva i zauzima četiri odsto tržišnog učešća", kaže prvi čovek BIP-a.

BIP je prošle godine, prema njegovim rečima, ostvario pozitivan poslovni rezutat a po svoj prilici će, smatra on, i ova godina biti slična, iako cela ta industrijska grana beleži pad.

BIP danas zapošljava 540 radnika i redovno im isplaćuje plate i doprinose.
"Nemamo nijednog radnika koji ima nepovezan staž", ističe Draganić, dodajući da je činjenica da postoji višak zaposlenih, i da ima i oko 90 ljudi koji četiri-pet godina primaju plate a ne rade.

Prilikom obilaska BIP-a, novinarima je rečeno da od ukupne proizvodnje te fabrike 80 odsto čini pivo, 10 odsto ruski kvas, a sokovi i sirće po pet odsto.


Seliger: Bolje sporije, ali kvalitetnije reforme
Predsednik Nemačko-srpskog privrednog udruženja Ronald Seliger smatra da je bolje da reforme koje sprovodi Vlada Srbije budu sporije, ali kvalitetnije.
"Reforme su potrebne, ali se tu ne radi o vremenu, već o kvalitetu. Neophodno je imati dovoljno vremena za raspravu o novim zakonima pre nego što se oni donesu, jer će onda njihova implemantacija biti lakša i uspešnija", istakao je Seliger.

On je rekao da su sve nemačke kompanije, koje posluju u Srbiji, "veoma zadovoljne" i da zato nastavljaju da ulažu u poslovanje. O poslovanju Štada grupe - Hemofarma u Srbiji, Seliger kaže da ta kompanija ima problema u poslovanju kao i svaka druga strana ili domaća, ali je uveren da će sve biti bolje kada se u toj oblasti usaglase propisi sa evropskom regulativom.

Na konstataciju novinara da je srpski premijer Aleksandar Vučić posle susreta sa nemačkom kancelarkom Angelom Merkel izjavio da je ona imala samo jednu primedbu, i da se ona ticala poslovanja Štada grupe u Srbiji, Seliger je rekao da je Ministarstvo zdravlja pokrenulo razgovore o tome sa svim zainteresovanim stranama.

"Mi pozdavljamo reforme, ali tempo implementacije tih reformi treba da se uspori da bi svi mogli da im se prilagode", rekao je Seliger uveren da će "sve biti rešeno".

On je rekao da se u prethodnom periodu dosta razgovaralo o brojnim poboljšanjima zakonske regulative u Srbiji, na primer zakona o radu, građevinarstvu i stečaju, koje treba reformisati, kao i da je to bila jedna od tema tokom susreta Vučića i Merkelove prošle sedmice u Berlinu.

"Nemačkim investitorima je teško da razumeju da neka pravila i odnosi koji su uobičajena praksa u svetu ovde još nisu razvijeni", objašnjava on i dodaje da je za dolazak novih kompanija potrebno, na primer, da bolje radi katastar nepokretnosti kako bi se znalo ko i šta poseduje, jer to može da bude problematično u poslovanju.

Seliger, koji je i generalni direktor Hemoforma, smatra da ima još zakona koji nisu jasno definisani kao što bi trebalo.
"To su pritužbe koje primamo od nemačkih kompanija, kada se one raspituju da li da investiraju u Srbiju ili ne. Mi im kažemo da te stvari mogu biti rešene i oni dolaze. U poslednje vreme je dosta novih kompanija došlo", rekao je Seliger.

On je pozvao nemačke investitore da investiraju u Srbiju, jer je to, kako kaže, "vrlo lepo mesto, ljudi su obrazovani, druželjubivi, spremni da rade - predstavljaju dobru radnu snagu sa kojom može da se napraduje".

"Postoje određeni problemi koje država treba da reši kroz zakone, ali 92 odsto nemačkih kompanija kaže da bi ponovo uložilo u Srbiju. To, ipak, ne znači da je sve u redu već da su se te kompanije prilagodile", kazao je Seliger.

On je rekao i da Srbija, pored privlačenja novih investitora, treba podjednako da radi na tome da kompanije koje već posluju budu zadovoljnije, jer su one najbolji ambasadori koje naša zemlja može da ima, s obzirom na to da one šalju najbolju poruku ostalim investitorima i tržištima.

O Vučićevoj poseti Berlinu, Seliger kaže da je ona podsticaj za reforme koje srpski premijer želi da sprovede, kao i da ta poseta govori i o značaju koji Srbija ima na Balkanu.
"Mislim da ekonomski razvoj i veze samo mogu da imaju koristi od toga, iako je svrha posete prvenstveno bila politička", smatra Seliger.

On je napomenuo da je Nemačka pre dolaska Fijata bila prvi i najvažniji poslovni partner Srbije, kao i da nemačke kompanije i dalje dosta investiraju u Srbiji.
Podsetio je da u Srbiji posluje oko 400 nemačkih kompanija koje zapošljavaju oko 25.000 ljudi.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta