Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Marijana Radovanović na čelu Agencije za privatizaciju
Vlada Srbije imenovala je novog vršioca dužnosti direktora Agencije za privatizaciju, i od danas je to Marijana Radovanović, saznaje Tanjug nezvanično u Ministarstvu privrede.
 
Radovanović je, kako je rečeno, prethodno bila na poziciji izveršnog direktora u Agenciji, a odluku da zameni Vidu Uzelac na mestu direktora Agencije, vlada je donela u subotu.



Ministar privrede Dušan Vujović izjavio je ranije da je doskorašnja v.d. direktorka Vida Uzelac podnela zahtev za penziju. Vujović je tada najavio da će vlada najpre izabrati v.d. direktora.


Radovanovićeva je, od osnivanja 2001. godine, deveti po redu direktor Agencije za privatizaciju.


Inače, doskorašnju v.d. direktora Vidu Uzelac je na tu poziciju u novembru 2013. postavio bivši ministar privrede Saša Radulović. Ona je u žižu javnosti dospela dok je bila direktor Centralnog registra komisije za hartije od vrednosti, nakon što je izjavila da mesečno zarađuje 355.000 dinara.


Agrobanka shareholders turn to EU for help
Agrobanka shareholders say they have had to turn to the representatives of the EU, as the Serbian government has not been paying attention to their problems.
The shareholders announced that they have decided to raise their legal battle for the return of "the brutally looted private assets" to a higher level, adding they notified the entire state administration and relevant state institutions.

According to a statement, this step was necessary "because the Serbian government does not heed the demands of shareholders of Agrobanka who are the victims of the state-political-financial tycoon crime, and since the fight against corruption and crime as well as creating a positive business climate for the arrival of new investors are just empty campaign promises. "

"Since May 25, 2014, two years after the extremely dubious closing of Agrobanka, a politically directed trial has not moved from the dead point and there is a total media blackout about the affair of the century, we started addressing representatives of the governments of member states of the European Union, thus EU bodies and commercial entities across Europe and the world," the statement said.

Shareholders of Agrobanka noted that they repeatedly received letters from the office of the EU Enlargement Commissioner and the EU Delegation in Serbia who within their mandate gave full support in the form of monitoring the fight against corruption that is a priority within chapters 23 and 24 of accession negotiations. It is added that EU representatives expressed their gratitude because the letters of shareholders of Agrobanka "enabled them to realistically comprehend how the rule of law was being implemented in Serbia."

"Security of investments, efficient and fair judiciary, respect for human rights and private property are just some of the main achievements of the European Union, which Serbia does not respect. In this case everything is known, but still nothing has been done since the capital of domestic and foreign shareholders of Agrobanka ended up with 'local businessmen' that are associated with the government and who are financing political parties," the statement claims.

It is also stated that their last address was to European Commission President Jose Manuel Barroso ahead of his visit to Serbia.

The statement concluded by saying that "the fight would continue until the final and fair compensation of the looted shareholders."

The National Bank of Serbia introduced receivership in Agrobanka in December 2011, due to the bank's inability to collect previously approved loans.

In late May 2012, the bank was shut down and Nova Agrobanka set up at the same time, with the state of Serbia giving EUR 85 million, while the Deposit Insurance Agency contributed with the capital worth EUR 5 million. Bankruptcy procedure for Nova Agrobanka was launched in October of the same year.


Industrijska poizvodnja veća za 0,2% u prvih pet meseci 2014. godine
Industrijska proizvodnja u Srbiji je u prvih pet meseci ove godine veća 0,2% u poređenju sa istim periodom prošle godine, saopštio je Republički zavod za statitistiku.

Industrijska proizvodnja u Srbiji u maju ove godine manja je za 7% nego u maju 2013. godine, a u odnosu na prosek 2013. godine manja je za 13%.

Sektor snabdevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija zabeležio je pad od 20,3% u maju ove godine, u odnosu na isti mesec 2013. godine, kao i sektor rudarstva koji je imao pad od 18,7% i sektor prerađivačke industrije pad od 3%.

Podaci o industrijskoj proizvodnji po namenskim grupama u maju 2014. godine, u odnosu na isti mesec prethodne godine, pokazuju da je došlo do pada u proizvodnji energije (15,8%), intermedijarnih proizvoda, osim energije (8,6 odsto), trajnih proizvoda za široku potrošnju (1,2%) i netrajnih proizvoda za široku potrošnju (1,1%), dok je rast zabeležen u proizvodnji kapitalnih proizvoda (3,2%).

Obim industrijske proizvodnje u maju 2014. godine, u odnosu na maj 2013, beleži pad kod 17 oblasti, sa učešćem u strukturi industrijske proizvodnje sa 55% i rast kod 12 oblasti sa učešćem u strukturi industrijske proizvodnje sa 45 odsto.

Najveći uticaj na pad industrijske proizvodnje u maju 2014. godine, u odnosu na isti mesec prošle godine, imale su proizvodnja struje, metalnih proizvoda, osim mašina, eksploatacija uglja, proizvodnja pića i proizvodnja osnovnih metala.

Desezonirani indeks industrijske proizvodnje za maj 2014, u odnosu na april 2014, pokazuje da je za industriju - ukupno ostvaren pad industrijske proizvodnje od 8,8% i da je za prerađivačku industriju ostvaren pad od 3%.

Desezonirani indeks industrijske proizvodnje za maj 2014. godine, u odnosu na prosek 2013, za industriju - ukupno pokazuje da je ostvaren pad od 7,6%, a za prerađivačku industriju pad od 1,7%.

Proizvodnja malih preduzeća sa menje od 50 zaposlenih koja nisu obuhvaćena redovnim statističkim istraživanjem prati se na uzorku izabranih jedinica iz sektora prerađivačke industrije.

Kada se uključi ocena industrijske proizvodnje malih preduzeća iz uzorka, industrijska proizvodnja u maju 2014. godine, u odnosu na prosek 2013. godine, kod ukupne industrijske proizvodnje manja je 12,7%, a kod prerađivačke industrije manja je 2,8%.


Spoljnotrgovinski deficit smanjen za 18,3% prvih pet meseci 2014. godine
Spoljnotrgovinski deficit Srbije u periodu januar-maj iznosi 2,26 mlrd USD i manji je za 18,3% u odnosu na isti period prethodne godine, objavio je danas Republički zavod za statistiku.

Pokrivenost uvoza izvozom je 73,5% i veća je u odnosu na isti period lani, kada je iznosila 65,5%. Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije za period januar - maj iznosi 14,8 mlrd USD, šo je porast od 11,5% u odnosu na uporedno razdoblje 2013.

Izvezeno je robe u vrednosti od 6,3 mlrd USD, što je više za 19,3%, a uvezeno za 8,5 mlrd USD, odnsono za 6,3% više. U strukturi izvoza najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju, 53,9% (3,4 mlrd USD), slede roba za široku potrošnju, 38,5% (2,41 mlrd USD) i oprema, 7,5% (471,1 mil USD).

U strukturi uvoza, najzastupljenji su proizvodi za reprodukciju, 60,9% (5,2 mlrd USD), slede roba za široku potrošnju, 19,5% (1,66 mlrd USD) i oprema, 10% (853,2 mil USD).

U izvozu glavni spoljnotrgovinski partneri bili su Italija, Nemačka, BiH, Ruska Federacija i Rumunija, a u uvozu Nemačka, Italija, Ruska Federacija, Kina i Mađarska.

Spoljnotrgovinska razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini.

Zemlje članice EU čine 64,6% ukupne razmene a drugi najveći partner su zemlje CEFTA, sa kojima Srbija ima suficit u razmeni od 742,3 mil USD, koji je uglavnom rezultat izvoza poljoprivrednih proizvoda (žitarice i proizvodi od njih i razne vrste pića), i izvoza raznih gotovih proizvoda.


Realni rast BDP-a u prvom kvartalu 2014. godine 0,1%
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP), u prvom kvartalu ove godine, u odnosu na isti period prethodne godine, iznosio je 0,1%, objavio je danas Republički zavod za statistiku (RZS).

Desezonirana serija podataka pokazuje pad BDP-a za 0,3% u odnosu na prethodni kvartal.

Posmatrano po delatnostima, u prvom kvartalu u odnosu na isti period 2013. godine, značajan realni rast bruto dodate vrednosti zabeležen je u sektoru informisanja i komunikacija (5,15%), saobraćaja i skladištenja (2,7%) i sektoru prerađivačke industrije (1,6%).

Značajan pad bruto dodate vrednosti zabeležen je u sektoru građevinarstva 7,8%, finansijskih delatnosti i delatnosti osiguranja 3,7%, i sektoru trgovine 2%.

Posmatrano po agregatima upotrebe BDP-a, u prvom kvartalu realni rast zabeležen je kod izvoza robe i usluga 14,2%, uvoza 3,2% i izdataka za finalnu potrošnju neprofitnih institucija koje pružaju usluge domaćinstvima (NPID) 1,6%.

Realni pad zabeležen je kod bruto investicija u osnovne fondove 6,3%, izdataka za finalnu potrošnju domaćinstava 2,1% i izdataka za finalnu potrošnju države 2,1%.


NIS odobrio dividende za 2013. po 80,99 dinara po akciji
Odlukom Skupštine akcionara NIS-a, odobrena je isplata dividendi akcionarima za 2013. godinu u iznosu od 25 odsto neto dobiti, što iznosi 13,08 milijardi dinara, odnosno 80,22 dinara po akciji, za predsednika Skupština akcionara izabran je ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić, saopštio je danas NIS.

Pravo na isplatu dividendi za 2013. godinu imaju svi akcionari koji su upisani u Centralnom registru, depou i kliringu hartija od vrednosti, na Dan akcionara 6. redovne sednice Skupštine akcionara - 20. jun 2014. godine.

Osim toga, na sednici Skupštine akcionara, za predsednika je izabran ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić.

Na sednici Skupštine akcionara izabrani su i članovi Odbora direktora. Na predlog najvećeg akcionara Gaspromnjefta su imenovani: predsednik Odbora direktora "NIS a.d. Novi Sad" Vadim Jakovljev,
generalni direktor "NIS a.d. Novi Sad" Kiril Kravčenko, zamenik predsednika Izvršnog odbora OAD "Gasprom njeft" Anatolij Černer,
savetnik generalnog direktora OAD "Gasprom njeft" Aleksandar Bobkov, direktor Direkcije regionalnih prodaja OAD "Gasprom njeft" Aleksandar Krilov i član Izvršnog odbora OAD "Gasprom njeft" Aleksej Jankevič.

Za članove Odbora direktora od strane Republike Srbije su imenovani: Nikola Martinović, Goran Knežević i Danica Drašković.

Stanislav Šekšnja i Volfgang Rutenštorfer imenovani su za nezavisne članove Odbora direktora.

Skupština akcionara je imenovala Nenada Mijailovića za predsednika Odbora skupštine akcionara za nadzor nad poslovanjem i postupkom izveštavanja akcionara, dok su za članove tog Odbora imenovani Zoran Grujičić i Aleksej Urusov.

Skupština akcionara usvojila je finansijske izveštaje za 2013. godinu, konsolidovane finansijske izveštaje za 2013. godinu i izveštaj o izvršenoj reviziji finansijskih izveštaja i konsolidovanih finansijskih izveštaja za 2013.

Za revizora finansijskih izveštaja i konsolidovanih finansijskih izveštaja za 2014. godinu izabrana je oditorska kuća Ernst i Jang (Ernst and Young), navedeno je u saopštenju.


"Teko Mining" stigao do 85,78% vlasništva u kamenolomu "Alas" iz Rakovca
Novi vlasnik kamenoloma "Alas" iz Rakovca, austrijski "Teko Mining", okončao je proces ponude za preuzimanje stekavši dodatnih 11,82% akcija. Ako se uključe i lica sa kojima zajednički deluje, pomenuta austrijska kompanija sada kontroliše nepunih 86% vlasništva.

Podsećanja radi, ponuda za preuzimanje je bila inicirana kupovinom udela od austrijskog "Asamer Holdinga" nakon čega je usledela i ponuda ostalim akcionarima po ceni od 1.500 dinara po akciji što daje tržišnu kapitalizaciju od 54 miliona dinara (470.000 EUR).


NIS approves 2013 dividend of RSD 80.99 per share
The Shareholders' Assembly of the Petroleum Industry of Serbia (NIS) has made a decision to approve the payment of dividend to shareholders for the year 2013 in the amount of 25 percent of the net profit, which is RSD 13.08 billion, that is, RSD 80.22 per share, NIS said in a release today.

Dividend for the year 2013 will be paid to all shareholders registered with the Central Securities Depository and Clearing House before 20 June 2014, the Day of Shareholders of the 6th regular session of the Shareholders' Assembly.


Aleksandar Antić izabran za predsednika Skupštine akcionara NIS-a
Na sednici Skupštine akcionara "Naftne industrije Srbije" (NIS), za predsednika Skupštine izabran je ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić.

Na sednici izabrani su i članovi Odbora direktora. Na predlog najvećeg akcionara "Gazprom Neft"-a su imenovani: predsednik Odbora direktora "NIS a.d. Novi Sad" Vadim Jakovljev, generalni direktor "NIS a.d. Novi Sad" Kiril Kravčenko, zamenik predsednika Izvršnog odbora OAD "Gazprom Neft" Anatolij Černer, savetnik generalnog direktora OAD "Gaszprom Neft" Aleksandar Bobkov, direktor Direkcije regionalnih prodaja OAD "Gasprom Neft" Aleksandar Krilov i član Izvršnog odbora OAD "Gasprom Neft" Aleksej Jankevič.

Za članove Odbora direktora od strane Republike Srbije su imenovani: Nikola Martinović, Goran Knežević i Danica Drašković.

Stanislav Šekšnja i Volfgang Rutenštorfer imenovani su za nezavisne članove Odbora direktora.

Skupština akcionara je imenovala Nenada Mijailovića za predsednika Odbora skupštine akcionara za nadzor nad poslovanjem i postupkom izveštavanja akcionara, dok su za članove tog Odbora imenovani Zoran Grujičić i Aleksej Urusov.

Skupština akcionara usvojila je finansijske izveštaje za 2013. godinu, konsolidovane finansijske izveštaje za 2013. godinu i izveštaj o izvršenoj reviziji finansijskih izveštaja i konsolidovanih finansijskih izveštaja za 2013.

Za revizora finansijskih izveštaja i konsolidovanih finansijskih izveštaja za 2014. godinu izabrana je oditorska kuća "Ernst&Young", navedeno je u saopštenju.


Sledi izbor revizora - Zakazana vanredna skupština Komercijalne banke za 7. jul
Komercijalna banka iz Beograda sazvala je u petak vanrednu skupštinu akcionara za 17. jul. Na pomenutoj sednici biće doneto nekoliko protokolarnih odluka među kojima je najvažnija ona koja se tiče izbora revizora za tekuću poslovnu godinu, piše "Sinteza Invest Group".

Kao dan akcionara je utvrđen je 7. jul, a pravo glasa imaju akcionari i njihovi punomoćnici koji su na taj dan raspolagali sa najmanje 1% emitovnaih akcija. Po poslednjoj ceni od 1.750 dinara tržišna kapitalizacija banke iznosi 15,24 milijarde dinara (132 mil EUR).


Uskoro novi modeli privatizacije
Pomoćnik ministra finansija Nenad Mijajlović kaže da će se najkasnije dva meseca po donošenju zakona o privatizaciji, biti poznat model privatizacije za firme.

Na javnoj raspravi o nacrtu Zakona o privatizaciji on je u Regionalnoj privrednoj komori u Kragujevcu naveo da u Agenciji za privatizaciju sada postoje 584 subjekta privatizacije, među kojima je 161 preduzeće u restrukturiranju.

U tim preduzećima je 100.000 radnika, a imovina je vredna milijarde, rekao je Mijajlović.

Najavio da će posle usvajanja novog zakona o privatizaciji biti upućen javni poziv zainteresovanim investorima za preduzeća koja još nisu privatizovana i da će se njihovi iskazi prikupljati u roku od 30 dana. Mijajlović je naveo da će po isteku tog roka svi subjekti privatizacije morati da u svojim "ličnim kartama" ažuriraju procene vrednosti kapitala na dan 31. decembra 2013. godine.

"Na bazi te procene, iskazanog interesovanja investitora, strateškog značaja subjekta i broja zaposlenih, na predlog Agencije, ministarstvo privrede će donositi odluku o modelu privatizacije, metodu i merama koje ćemo u privatizaciji primeniti, rekao je Mijajlović.

On je rekao da to treba da se obavi za 45 do 60 dana po donošenju novog zakona.

"Mi ćemo za svako preduzeće iz portfolija Agencije za privatrizaciju, na bazi ovoga, znati kojim putem dalje idemo i šta nudimo, u koji model privatizacije ulazimo", rekao je Mijajlović.

On je naveo da u Nacrtu zakona o privatizaciji postoje četiri modela privatizacije: prodaja kapitala, prodaja imovine, strateško partnerstvo i prenos kapitala bez naknade.

Novina su i mere koje mogu da se preduzmu kao što su finansijska konsolidacija, otpis duga i pretvaranje duga u trajni ulog - konverzija kapitala. U Agenciji za privatizaciju sada ima 584 subjekta privatizacije, među kojima je 161 preduzeće u restrukturiranju. Po prethodnom zakonu, od 2001. godine je u Srbiji privatizovano 2.288 preduzeća.

Novi nacrt Zakona određuje rok za privatizaciju društvenog kapitala, te on od 1. januara 2017. godine neće postojati.

"U izradu Zakona smo krenuli verujući da će nova rešenja omogućiti da se okonča proces privatizacije, uvažavajući interese i zaposlenih i sindikata i Republike Srbije i poverilaca", rekao je Mijajlović.

Javna rasprava o Nacrtu zakona o privatizaciji traje do 14. jula, da bi do kraja meseca on trebalo bi da uđe u skupštinsku proceduru i da bude donet početkom avgusta.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta