Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Indijske kompanije zainteresovane za srpska preduzeća u restrukturiranju
Ministar spoljnih poslova Republike Srbije Ivica Dačić sastao se u sredu (23. jula 2014. godine) sa ambasadorkom Indije u Beogradu Narinder Čauhan, objavljeno je na zvaničnom sajtu Ministarstva spoljnih poslova.

U razgovoru je istaknuto tradicionalno prijateljstvo dve zemlje, utemeljeno u Pokretu nesvrstanih zemalja, kao i kontinuitet veoma dobrih političkih odnosa. Sagovornici su se složili o potrebi daljeg unapređenja političkog dijaloga, kao i razmene poseta na svim nivoima.

Ministar Dačić preneo je zahvalnost Vlade Srbije na principijelnoj poziciji Indije u vezi sa jednostrano proglašenom nezavisnosti Kosova i Metohije. Takođe, zahvalio je na saučešću i dodeljenoj finansijskoj pomoći za ublažavanje posledica katastrofalnih poplava u Srbiji, dodaje se na sajtu Ministarstva.

Ambasadorka Čauhan prenela je ministru Dačiću predlog indijske strane za skori sastanak Mešovitog komiteta za ekonomsku i poljoprivrednu saradnju, kao i za predstojeću posetu delegacije indijskih naučnika iz oblasti visokih tehnologija Srbiji. Ona je, takođe, istakla i sve veću zainteresovanost indijskih firmi za ulaganja u Srbiju, uključujući i pojedina velika preduzeća u restruktuiranju.

Šef srpske diplomatije i ambasadorka Indije posebno su istakli potrebu unapređenja ekonomske saradnje i konstatovali da ona značajno zaostaje za nivoom političkih odnosa i mogućnostima dve zemlje.


Indian companies interested in Serbian companies in restructuring
Serbian Minister of Foreign Affairs Ivica Dacic met on Wednesday (23 July 2014) an Indian Ambassador in Belgrade Narinder Chauhan, the Serbian Ministry of Foreign Affairs stated in its release.

During the talks, Dacic and Chauhan stressed that the two countries share traditionally friendly ties forged in the Non-Aligned Movement, and pointed to the continuity of very positive political relations between India and Serbia. They agreed on the need for further improvement of political dialogue and exchange of visits at different levels.

Minister Dacic voiced gratitude on behalf of the Serbian government for India's principled stand concerning the unilaterally declared independence of Kosovo-Metohija, and he also thanked the Indian ambassador for the note of condolences and financial aid India delivered to Serbia after the catastrophic floods which hit the country in May.

The Indian ambassador informed Dacic about the proposition of India for he meeting of the Mixed Committee for Economic and Agricultural Cooperation to be staged soon, as well as her country's idea for organising a visit of a delegation of Indian hi-tech scientists to Serbia. Chauhan also emphasised the growing interest of Indian companies in investing in Serbia, including certain major restructuring companies, states the release.

Stressing the need for improvement of economic cooperation between the two countries, Dacic and Chauhan agreed that the business cooperation is far behind the level of bilateral political relations and the two countries' potentials.


Državna preduzeća teret i za NIS
Prvo polugodište 2014. godine bilo je dosta teško za privredu balkanskog regiona. Značajan negativni uticaj makroekonomskih faktora osetio je i NIS.

Suma obračunatih direktnih i indirektnih poreskih obaveza NIS grupe prema rezultatima prvog polugodišta 2014. godine, uključujući akcize, porez na prihod i druge poreske dažbine premašila je prošlogodišnji pokazatelj za 15 odsto i iznosi 60,4 milijardi dinara.

Prema stanju na kraju juna 2014. godine, ukupan obim dospelih dugova državnih preduzeća za proizvode i usluge NIS-a iznosi više od 56 milijardi dinara. Neto dobit grupe NIS (NIS a.d, kao i kćerke-firme i zavisna preduzeća) prema rezultatima za šest meseci 2014. godine, iznosi 17 milijardi dinara, što je 5 odsto manje od istog pokazatelja prošle godine, saopštila je ta kompanija.

"NIS prolazi kroz vrlo složenu fazu u svom razvoju. Negativni pritisak spoljne sredine postaje sve intenzivniji, i mi teško uspevamo da održimo finansijske i proizvodne pokazatelje kompanije na neophodnom nivou. Danas NIS ima profit ne zahvaljujući povoljnoj makroekonomiji, već više uprkos njoj. I mi očekujemo da će sledeće polugodište biti još složenije. Zato ćemo biti fokusirani na održavanje obima proizvodnje, očuvanje tržišta prodaje naših derivata, kao i dalje povećanje operativne efikasnosti. Osim toga, neplaćanja državnih preduzeća primoravaju nas da napravimo selekciju investicionih projekata i da smanjujemo ukupan obim kapitalnih ulaganja“, rekao je generalni direktor kompanije Kiril Kravčenko.

Pored složenih makroekonomskih uslova, pad ključnih finansijskih pokazatelja kompanije – profitabilnosti, kao i operativnog novčanog toka, uslovljen je i povećanjem poreskog opterećenja i socijalnih obaveza, uključujući i rast dugovanja državnih preduzeća. "Mi očekujemo da će sledeće polugodište biti još složenije. Zato ćemo biti fokusirani na održavanje obima proizvodnje, očuvanje tržišta prodaje naših derivata, kao i dalje povećanje operativne efikasnosti. Osim toga, neplaćanja državnih preduzeća primoravaju nas da napravimo selekciju investicionih projekata i da smanjujemo ukupan obim kapitalnih ulaganja", kaže Kravčenko.

"Povećanje poreskog opterećenja, otklanjanje posledica poplava u industrijskim objektima kompanije, kao i značajno smanjenje operativnog novčanog toka (OCF je za 93 odsto niži u poređenju sa istim periodom prošle godine), prinudili su NIS da smanji obim investicionog programa za 26 odsto u poređenju s istim periodom prošle godine. Obim kapitalnih ulaganja za prvih šest meseci 2014. godine iznosi 17,8 milijardi dinara", navodi se u saopštenju.

Manjak finansijskih sredstava za strateški važne projekte kompanija je bila prinuđena da nadoknadi povećanjem zaduženosti. Suma bankarskog duga NIS-a na osnovu rezultata u prvih šest meseci 2014. godine iznosi 672 miliona dolara, što je 59 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Neophodno smanjenje investicionog programa dovelo je do izmene plana sprovođenja geološko-istražnih radova i geološko-tehničkih mera na nalazištima kompanije koje iziskuju veliki kapital, što je usporilo obim proizvodnje ugljovodonika. Tako je obim proizvodnje ugljovodonika za prvo polugodište tekuće godine neznatno smanjen (-1%) u poređenju s istim pokazateljem za 2013. i iznosi 809 hiljada tona naftnog ekvivalenta.

Prema rezultatima prvih šest meseci 2014. obim prerade iznosi 1,547 miliona tona, što je 12 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
Prodaja naftnih derivata za period izveštavanja iznosila je 1,425 miliona tona, što je 6 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Na veći obim prodaje pozitivan uticaj su imali povećanje efikasnosti logističke infrastrukture kompanije, poboljšanje politike poslovanja s kupcima na veliko, kao i rast prodaje naftnih derivata na inostranim tržištima. Maloprodaja NIS je po rezultatima prvog polugodišta 2014. godine opala za 1 odsto u poređenju s istim pokazateljem za 6 meseci prošle godine, do nivoa od 336 hiljada tona. Pad maloprodaje izazvan je pre svega posledicama poplava – smanjenjem potrošnje goriva i prekidom rada niza benzinskih stanica.

Ključni pokazatelj efikasnosti kompanije, EBITDA (operativni prihod pre plaćanja kamata, poreza i amortizacije) prema rezultatima prvog polugodišta 2014. godine iznosio je 30,9 milijardi dinara, što je za 10 odsto bolje od istog pokazatelja u prošloj godini. Osim toga, operativni troškovi kompanije znatno su niži od pokazatelja drugih kompanija koje rade na energetskom tržištu balkanskog regiona.


Grad Šabac izdaje obveznice
Banka Inteza (Intesa) potpisala je u četvrtak sa Šapcom ugovor o pokroviteljstvu prve emisije municipalnih obveznica u ukupnom iznosu od 400 miliona dinara, kojom će biti obezbedjena sredstva za finansiranje infrastrukturnih projekata u tom gradu.

Kako je saopstila Inteza, to je prva javna emisija municipalnih obveznica na teritoriji Srbije namenjenih ne samo institucionalnim investitorima, domaćim i stranim pravnim i fizičkim licima.

U planu je da obveznice Grada Šapca budu prve opštinske hartije od vrednosti koje će biti kotirane na Beogradskoj berzi, što će, kako se navodi, omogućiti investitorima da trguju na sekundarnom tržištu.

Obveznice nominalne vrednosti 10.000 dinara indeksirane u evrima po srednjem kursu Narodne banke Srbije biće emitovane po fiksnoj kamatnoj stopi od šest odsto godisnje, sa rokom dospeća od sedam godina, uključujući i period počeka od dve godine.


Konačno "zeleno svetlo" za "Prokop"
"Železnice Srbije" saopštile su da nema više prepreka za potpisivanje ugovora sa domaćim konzorcijumom i početak radova na beogradskoj stanici "Prokop".

Republička komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki odbila je prigovore podnete za javne nabavke radova na rekonstrukciji železničke stanice "Beograd centar" u Prokopu, saopštile su "Železnice Srbije", najavivši skori nastavak izgradnje stanice.

"Železnice Srbije" dobile su dva rešenja Republičke komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, kojim se odbijaju prigovori na javnu nabavku rekonstrukcije železničkih kapaciteta u "Prokopu".

Prigovori za nastavak izgradnje "Prokopa", koji će se finansirati kuvajtskim kreditom od 26 mil EUR, odbijeni su tako da "Železnice Srbije" sada nesmetano i ubrzano mogu da nastave aktivnosti na zaključenju ugovora sa najpovoljnijim ponuđačem, a zatim i na početku radova u "Prokopu".

Republička komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki svojim rešenjem potvrdila je zaključak "Železnica Srbije", kojim je odbačen zahtev za zaštitu prava podnosilaca - "Bauwesen" iz Lazarevca, "Meta Balkan" iz Beograda, "GIP Konstruktor" iz Beograda i "Remont pruga" iz Sarajeva.

Ta komisija je, takođe, rešenjem odbacila i zahtev za zaštitu prava podnosioca zahteva "Toplički centar za demokratiju i ljudska prava" iz Prokuplja.

"Železnice Srbije" su već započele aktivnosti da se u najkraćem roku zaključi ugovor sa najpovoljnijim ponuđačem, kako bi radovi u "Prokopu" što pre mogli da započnu.

Ugovor je već pripremljen i praktično je spreman za potpisivanje, a odmah nakon toga počelo bi i uvođenje izvođača radova u posao.

Taj posao na tenderu je, sa najnižom ponuđenom cenom, dobio konzorcijum firmi okupljenih oko "Energoprojekta", koji je obuhvatio "Energoprojekt - Niskogradnju", "Energoprojekt - Visokogradnju", "Energoprojekt Opremu", "ZGOP" i "AŽD".


"Prokop finally gets "green light"
As "Serbian Railways" reported, there are no more obstacles for conclusion of contract with domestic consortium and for construction works to start on Belgrade railway station "Prokop".

During public procurement procedure, Republic Commission for Protection of Rights rejected complaints for public procurement of construction works on the reconstruction of railway station "Prokop".

Complaints on further construction of "Prokop", funded by Kuwait loan of EUR 26 million, were rejected. Therefore, "Serbian Railways" can smoothly and rapidly continue its activities on conclusion of the contract with the most favourable contractor, and start construction works, as well.

The order of Republic Commission for Protection of Rights approved the final decision of "Serbian Railways" to reject complaints on protection of rights of the following - "Bauwesen" from Lazarevac, "Meta Balkan" from Belgrade, "GIP Constructor" form Belgrade and "Remont pruga" from Sarajevo.

The complaint of "Toplica Center for Democracy and Human Rights" from Prokuplje has been denied, as well.

"Serbian Railways" have already started preparation for conclusion of contract with the most favourable contractor in order to commence construction works on "Prokop" railway station.

Consortium of companies gathered around "Energoprojekt" – including "Energoprojekt - Niskogradnja", "Energoprojekt -Visokogradnja", "Energoprojekt Oprema", "ZGOP" and "AZD" – got this job on the tender, offering the lowest price.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta