Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Još jedno uspešno polugođe FAM-a
Bez dinara državnih subvencija ovo kruševačko preduzeće, posle sloma u privatizaciji, beleži rast proizvodnje i izvozi trećinu robe.
Preduzeće FAM – Kruševac i ove godine, na osnovu šestomesečnih rezultata, pokazuje da je uspešno kao retko koje sa spiska od 163 preduzeća u restrukturiranju, na koji je dospelo posle pogubne privatizacije i utapanja u sistem NIBENS grupe Mila Đuraškovića. Polugodišnji izveštaj pokazuje da je 209 radnika proizvelo 3.400 tona motornih ulja, maziva i drugih derivata od nafte, a prodalo 3.468,4 tone, što je za oko dva odsto više u odnosu na plan i za osam procenata više u odnosu na isti period lane.

Ostvarenje fizičkog obima proizvodnje i realizacije prate i odgovarajući finansijski efekti. Prema rečima finansijskog direktora Miloja Petrovića, poslovni prihod za šest meseci 2014. iznosi 723,615 miliona dinara. Ako se zna da su poslovni rashodi u tom periodu 719,559 miliona, jasno je da ostvarena dobit iznosi 4,056 miliona. Možda u apsolutnom iznosu taj rezultat nije impresivan, ali ako se zna da je FAM služio za jemstvo i podizanje višemilionskih kredita (u evrima) članicama NIBENS grupe, zbog čega je uništen u finansijskom smislu, postignuti rezultat je više nego zadovoljavajući.

Generalni direktor Vladica Petrović kaže da je jako važno što FAM i posle svega, a sada i u uslovima izuzetno jake konkurencije, uspeva da ostane lider na tržištu. Izvozi oko trećinu proizvedene robe, izmiruje sve svoje obaveze prema državi i poslovnim partnerima i isplaćuje zarade, čiji je prosek 64.310,00 dinara u neto iznosu. Istina, treba znati da od 209 zaposlenih čak 86 ima visoku ili višu stručnu spremu.

– Mi smo ovih dana u situaciji da planiramo radnu snagu za proizvodnju antifriza, čija sezona dolazi, i konstatujemo da nemamo dovoljno proizvodnih radnika. Zbog toga smo odlučili da obučimo potreban broj zaposlenih u administraciji, koji će naredne sedmice privremeno ući u proizvodne pogone. Niko se tome ne protivi, jer svi znaju da je izvršenje ugovorenih količina svetinja za sve nas. Na dobar rezultat, pored motivisanosti, utiče i tehničko-tehnološka disciplina i striktno poštovanje evropskih standarda. Motorna ulja i maziva, sa našom robnom markom „feniks”, izvozimo u Sloveniju, Bugarsku, Rumuniju, Irsku, Češku i u zemlje u okruženju Srbije. Javili smo se i na tender Ministarstva odbrane za snabdevanje Vojske Srbije, pa tender za Kolubaru, EPS i još nekih značajnih poslovnih partnera, verujući da ćemo uspeti, jer na zalihama imamo sirovina u vrednosti većoj od sedamstotina miliona dinara– ističe Petrović.

Ipak, kako se bliži kraj procesa restrukturiranja i ovde strahuju zbog posledica „boravka” u NIBENS grupi. Protiv te grupacije i Mila Đuraškovića podnet je odštetni zahtev pred Specijalnim sudom od 55 miliona evra (u dinarskoj protivvrednosti), a ovih dana pripremljen je i zahtev od 20 miliona evra zbog novih obaveza, nastalih na osnovu potraživanja kamata i drugih troškova od strane banaka koje FAM nije stvorio, već NIBENS grupa. Zato u FAM-u priželjkuju da se proces suđenja Milu Đuraškoviću okonča što pre, kao bitan uslov za oslobađanje višemilionskih dugova (u evrima) u koje su upali bez sopstvene krivice.


Srbija: Rekordan skok prihoda
Deficit budžeta Srbije u prvih šest meseci 2014. iznosio je 116,7 milijardi dinara, saopštilo je Ministarstvo finansija.
Prema podacima sa sajta Mininistarstva, u junu je ostvaren najniži deficit budžeta od početka ove godine u iznosu od 2,1 mlijarde dinara, zahvaljujući rekordnom iznosu ostvarenih prihoda.

Prihodi budžeta u junu bili su 87,9 milijardi dinara, a rashodi 90 milijardi dinara, u šta nisu uključeni prihodi i rashodi indirektnih korisnika budžeta. Poreski prihodi iznosili su 80,6 milijardi dinara, što je najviši nivo u 2014. godini, dok su neporeski prihodi iznosili sedam milijardi dinara.

Na nivou opšte države u periodu januar - jun zabeležen je deficit u iznosu od 103,8 milijardi dinara, pri čemu su delovi centralne države i lokalnog nivoa vlasti trenutno u suficitu. Na nivou lokalnih samouprava suficit je iznosio 7,9 milijardi dinara, kod Vojvodine 3,9 milijardi dinara, a kod Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO) 9,1 milijardi dinara. Istaknuto je da su ti suficiti privremenog karaktera, jer je na primer, grad Beograd do kraja juna bio u statusu privremenog finansiranja, Vojvodina je ostvarila visok prihod po osnovu poreza na dobit, dok je visok suficit kod RFZO posledica dinamike isplate plata, pošto se u januaru u zdravstvu isplaćuje samo pola plate.

Naglašeno je da je visok nivo prihoda ostvaren zahvaljujući rekordnoj uplati akciza, uplati poreza na dobit prema konačnom obračunu i dobrom prihodu po osnovu poreza na dodatu vrednost (PDV).

Prihod od akciza u iznosu od 25,6 milijardi dinara rezultat je više faktora.

Kako je precizirano, povećana potrošnja goriva zbog poljoprivrednih radova rezultirala je većim prihodima po osnovu akciza na naftne derivate, dok je istovremeno deo akciza po osnovu obaveza za maj uplaćen početkom juna.

Treći razlog visokog priliva po osnovu akciza je bilo utvrđivanje novih iznosa akciza na duvanske proizvode u junu, navodi se na sajtu Ministarstva finansija i podseća da je uobičajeno da se u periodu pre utvrdjivanja novih viših iznosa akciza povećava obim uvoza i proizvodnje cigareta, što se odražava na naplatu akciza.

Prihod po osnovu poreza na dobit iznosio je 16 milijardi dinara.

Podseća se i na pomeranje roka za uplatu poreza na dobit po konačnom obračunu s marta na kraj juna, a pored toga i da se ove godine porez na dobit prema godišnjem obračunu prvi put uplaćivao po novoj stopi od 15 odsto.

PDV je naplaćen u iznosu od 32 milijardi dinara čemu je najviše doprineo prihod po osnovu uvoznog PDV.

Rast uvoza, posledično i prihod od PDV na uvoz, usledio je posle poplava koje su sredinom maja zahvatile deo zemlje i uzrokovale manjak ponude domaće robe i sirovina. Kod neporeskih prihoda, posle slabijeg priliva prihoda u maju kao posledice poplava, došlo je do povratka na nivo prihoda pre maja.

U odnosu na maj, u junu su rashodi bili viši prvenstveno zbog većih obaveza po osnovu kupovine roba i usluga, transfera organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja (OOSO) i subvencija (najviše poljoprivrednih). S druge strane, manje su budžetske pozajmice i kapitalni izdaci.

Najveći deo rashoda činili su transferi OOSO i plate. Transferi OOSO iznosili su 24,3 milijardi dinara, a najveći deo se odnosio na penzije i iznosio je 22,6 milijardi dinara. Na isplatu plata zaposlenima utrošena je 21 milijarda dinara.


Consolidated business performance result for the H1 2014 - NIS a.d., Novi Sad - NIIS
Consolidated business performance result for the H1 2014 - NIS a.d., Novi Sad - NIIS
 


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta