Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Lista "100 naj privrednih društava"
Privredna društva koja se nalaze na vrhu liste Agencije za privredne registre (APR) "Sto naj..." biće danas predstavljena javnosti.


Rang lista privrednih društava napravljena je prema veličini poslovnog prihoda i neto dobitka, veličini angažovanih sredstava i kapitala.



I pored nepovoljnog privrednog ambijenta i stagnacije poslovne aktivnosti u 2013. godini, "Sto naj" privrednih društava ostvarila su trećinu ukupnih poslovnih prihoda svih preduzeća u prošloj godini i zbog toga su predmet posebne analize APR-a.


Lista APR: Pet najvećih po kapitalu
Preduzeće "TS Imperijal kliring haus" iz Beograda u grupi je pet preduzeća sa najvećim kapitalom u Srbiji, a ne zapošljava nijednog zaposlenog, niti ima iskazanih prihoda, izjavila je danas Ružica Stamenković, registrator u Agenciji za privredne registre.

Ona je navela da ovo preduzeće ima ukupan kapital od oko 184 milijarde dinara, što ga svrstava na četvrto mesto na listi 100 najvećih privrednih društava po kapitalu koju je objavio APR.
"To je malo privredno društvo i njegov kapital koji ga je doveo na četvrto mesto zapravo je osnivački kapital. Ovo društvo ne pokazuje aktivnost, posluje bez zaposlenih i nema iskazanih opslovnih prihoda", navela je ona.

Putevi Srbije raspolažu najvećim ukupnim kapitalom od 346 milijardi dinara, sledi JP Elektroprivreda Srbije sa kapitalom od 273 milijarde dinara, a na trećem mestu su Železnice Srbije sa kapitalom od 204 milijarde dinara.

Na petom mestu se nalazi kompanija NIS sa kapitalom od 176 milijardi dinara.


"Perutnina Ptuj" traži strateškog partnera
"Perutnina Ptuj" moraće još ovog leta da sprovede veću dokapitalizaciju i sa dodatnim kapitalom reši finansijsko breme, piše ljubljanski "Dnevnik".

Razgovori o visini dokapitalitacije između Uprave, koju predvodi Roman Glaser, i banaka poverenica su već počeli. Uskoro se može očekivati i raspisivanje konkursa za finansijskog savetnika, koji će pomoći u pronalaženju strateškog partnera.

U neformalnim razgovorima, bankari poručuju kako bi "Perutnini" moglo biti potrebno 20 mil EUR dodatnog kapitala. S druge strane, Glaser se zalaže za što manju dokapitalitaciju. Udeo dugova u finansiranju, na nivou cele grupacije, dosegao je 70%. Ptujska grupacija ukupno duguje oko 120 mil EUR.


Centrogas, ćerka firma Gasproma gradi Južni tok u Srbiji
Kompanija Saut strim zaključila je ugovor sa firmom Centrogas o izgradnji gasovoda Južni tok na teritoriji Srbije, saopštio je danas Gasprom.

To je investiciono-građevinski holding koji posluje u sastavu grupe Gasprom, prenosi Itar tas.

Centrogas će se baviti projektovanjem, isporukom opreme i materijala, izgradnjom i montažom, obukom radnika i puštanjem
u rad Južnog toka u Srbiji.

Uslovima ugovora je predviđeno da u realizaciju određenih poslova budu uključene kooperantske srpske kompanije.
U tenderu, raspisanom u martu 2014. godine učestvovala su četiri ponuđača, kompanije iz Rusije i Srbije, naveo je Itar tas, ne precizirajući o kojima je reč.

Južni tok je globalni infrastrukturni projekat Gasproma za izgradnju gasovoda kapaciteta 63 milijarde kubnih metara kroz akvatoriju Crnog mora i zemlje južne i centralne Evrope u cilju diversifikacije maršruta izvoza prirodnog gasa i isključenja rizika tranzita. Kopneni deo Južnog toka treba da prođe preko teritorija Bugarske, Srbije, Mađarske, Slovenije i Austrije, podsetio je Itar tas.


NIS 50 milijardi u plusu, Srbijagas isto toliko u minusu
Kompanija NIS je sa ostvarenom dobiti od 52 milijarde dinara, najprofitabilnije preduzeće u 2013. godini, rekla je danas Ružica Stamenković, registrator u Agenciji za privredne registre.

Ona je predstavljajući listu 100 najuspešnih kompanija po neto dobiti naverla i da NIS ostvaruje više od jedne desetine ukupnog dobitka cele srpske privrede, uz napomenu da ta kompanija lane za trećinu smanjila broj zaposlenih.

Više nego tri puta manji dobitak, u iznosu od 15 milijardi dinara, iskazao je drugoplasirani Telekom.
"Treću i četvrtu poziciju iz 2012.godine zadržali su Telenor i Tarket sa neto dobitkom od osam milijardi dinara odnosno šest milijardi dinara", navela je ona predstavljaući listu Sto najuspešnijih kompanija po neto dobiti u 2013.godini.

Na petoj poziciji po neto dobiti se nalazi pirotski Tigar sa profitom od šest milijardi dinara.

Na listi "Sto najvećih privrednih društava po neto gubitku" nalazi se Srbijagas, preduzeće koje sa sa gubitkom od oko 50 milijardi dinara čini čak desetinu ukupnog neto gubitka koji su iskazala sva privredna društva.
"Znatno manji iznos neto gubitka od 15 milijardi dinara beleži Železara Smederevo", navodi Stamenković.

Na trećem mestu po gubicima je Srpska fabrika stakla Paraćin sa 13,8 milijardi dinara, zatim Petrohemija sa 11,8 milijardi dinara.

Na petom mestu po gubicima je Beohemija sa 10,8 milijardi dinara gubitaka.

Po poslovnim prihodima, na vrhu liste "Sto najuspešnijih" nalazi se, prema njenim rečima, kompanija NIS sa poslovnim prihodima od 249 milijardi dinara, a zatim sledi kompanija FIAT koja je, kako je ona navela, osvarila skok sa 14.mesta.

"FIAT je prošle godine po prvi put godinu završio sa neto dobiti, a takođe je i povećao broj zaposlenih sa 1.798 na 3.668 zahvaljujući podsticajima države", navela je ona.

Najveće kumulirane gubitke, kao i prethodnih godina iskazale su Železnice Srbije, a ti gubici iznose 146 milijardi dinara i veći su za 5,7 odsto u odnosu na 2012.godinu.

Među pet najvećih kompanija na listi najvećih kumuliranih gubitaka su i Srbijagas sa 107 milijardi dinara, Petrohemija sa 58 milijardi dinara, EPS i Vip mobile sa po 54 miljarde dinara.


"Invej" samo prepakivao vlastite akcije u "Luci Dunav"
Pančevačka "Luka Dunav" protekle sedmice formalno je promenila većinskog vlasnika u trgovanju akcijama na Beogradskoj berzi vrednom više od milijardu dinara.

Ipak, uprkos prilično vrednoj transakciji, vlasnik "Luke" je zapravo ostao isti, s obzirom na to da je to preduzeće nastavilo da posluje u okviru beogradske "Invej" grupe.

To nije prvi put da se u poslednje vreme u preduzećima koja posluju pod okriljem "Inveja" vlasništvo nad akcijama "prepakuje", kako to vole da kažu berzanski brokeri. Pre otprilike mesec dana, slično je urađeno s novosadskim "Albusom", čiji je većinski paket akcija takođe formalno promenio vlasnika, ali je nastavio da posluje u okviru grupe "Invej", u vlasništvu poznatog biznismena Predraga Rankovića Peconija.

U "Inveju" su nam objasnili da je, kada se radi o pančevačkoj Luci, "reč o tehničkoj operaciji", te da "Luka" nastavlja da radi u okviru "Inveja", kao i da menadžment ostaje isti. S druge strane, poznavaoci prilika na domaćem finansijskom tržištu ukazuju na činjenicu da nad vlasništvom "Inveja" i u Luci i u "Albusu" postoji upisana zaloga prvog reda. To znači da vlasnik ima značajne dugove bankama i da su ta preduzeća u nekoj vrsti finansijskog restrukturiranja. Takođe, dodaju naši sagovornici, to bi moglo značiti da je "prepakivanje" vlasništva urađeno u dogovoru s bankama koje pokušavaju da iznađu način da reše probleme u tim firmama.

Kako god bilo, "Luka Dunav" je do pre nekoliko dana bila u vlasništvu nekoliko preduzeća povezanih s "Invejem" da bi sada prešla u ruke ne baš poznate firme "DM Grain-corn", osnovane u julu prošle godine. Zanimljivo je da je uplaćeni osnivački ulog te firme koja je kupila 85 odsto akcijskog kapitala Luke za 10,1 mil EUR – 1.000 dinara. Vlasnik je izvesni Damnjan Matić, što je ime koje takođe nije poznato u poslovnim krugovima.

Inače, prva akvizicija akcija "Luke" na Beogradskoj berzi desila se još 2003. godine, kada je rusko-britanski investicioni fond "Midland" (tada vlasnik "Carnex"-a) kupio 40% kapitala za 4 mil EUR, dakle po ceni vrlo sličnoj današnjoj. Lane su pojedini mediji pisali o interesovanju kompanije "Al Dahra" za kupovinu "Luke", ali je posao, kako se pisalo, zapeo oko cene pošto je "Invej" navodno tražio 50 mil EUR. Ranije su mediji izveštavali o ozbiljnom interesovanju nemačkog lučkog džina "Duisport" za preuzimanje ove dunavske luke, pre svega zbog njenih odličnih potencijala za širenje i rast.

Zanimljivo je i to da je cena pojedinačne akcije "Luke" nekoliko dana pre prodaje iznosila 4.850 dinara da bi, najpre u manjim transakcijama porasla za više od 25%, a potom i u samom velikom trgovanju još 20%, pa je u toku preuzimanja koštala 7.414 dinara. To je čitavu operaciju poskupelo oko 400 miliona dinara.

Slično je bilo urađeno i s "Albusom" krajem maja: cena jedne akcije novosadske hemijske industrije tada je za dva dana povećana 40%. Tokom te prodaje vlasnika je formalno promenila 235.000 od ukupno oko 450.000 akcija "Albusa" za blizu 51 milion dinara.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta