Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
"Vršački vinogradi" zaštićeni od odlaska u stečaj i blokade računa
Odlukom Agencije za privatizaciju, "Vršački vinogradi" više nisu firma u restrukturiranju, kako saznaju "Novosti", znači da ova će firma do kraja godine (možda i duže) i dalje biti zaštićena od odlaska u stečaj i blokade računa od poverilaca. Sindikalci "Vinograda", koji zastupaju ideju da ova firma treba da ostane u većinskom vlasništvu države (72 odsto kapitala), zadovoljni su ovakvom odlukom.

Izuzećem iz programa restrukturiranja "Vinogradi" će ponovo moći otvoreno tržišno da posluju i da budu kreditno sposobni, što znači da ćemo moći da obnovimo mehanizaciju i podignemo firmu na profitabilan nivo. Ovo je prvi korak ka ozdravljenju - smatra Jon Popov, predsednik sindikata "Nezavisnost" te vršačke firme.

Međutim, da li je to baš tako, pokazaće se u narednom periodu. Istina, ova firma u poslednje dve godine posluje na pozitivnoj nuli, što znači da bi uz nova ulaganja lako mogla da se postavi na noge, ali se to pozitivno poslovanje ne vidi u zvaničnim knjigama. Glavni razlog tome su višemilionski dugovi, koje su im za samo tri godine neodgovornog poslovanja (2006-2009) ostavili bivši vlasnici - TUP "Rodić MB KO", "Vinoprodukt - Čoka" i "Šećer i Šafer".

Stari repovi vuku i nove strahove da im se ne ponovi slična sudbina, pa u ovoj firmi sa zebnjom iščekuju novog vlasnika, koji im je, kažu, neophodan. Do 15. septembra je rok za dostavljanje pisama o namerama Agenciji za privatizaciju, posle čega će se pristupiti prodaji "Vinograda", najverovatnije nadmetanjem, s obzirom na to da ima više interesenata.

- Dok se na višem nivou rešava najvažnije pitanje za nas, pitanje novog vlasnika, mi moramo da mislimo o tome kako da nabavimo novac za berbu grožđa, koja je već počela. Za taj posao nam treba oko 400.000 evra, što uopšte nije mala suma, pogotovo kada se zna da sav novac obezbeđujemo u hodu isključivo od prodaje vina. Nemamo pomoć države, a ni banaka, koje nam nisu odobrile kredite, iako smo im dali čvrste garancije. Nažalost, mislim da ni ovo izuzeće iz programa restrukturiranja neće promeniti stvari na tom planu - rekao nam je Dejan Nestorov, komercijalni direktor "Vinograda".

U međuvremenu, berba ranih sorti grožđa u "Vršačkim vinogradima" počela je kasnije nego obično - tek 2. septembra - i trajala je samo taj dan, zbog lošeg vremena. Kako nam je rekao Nestorov, uprkos lošoj godini prinos je dobar, pa je do sada ubrano 7,5 tona muskat otonela. Čim vreme to bude dozvolilo, braće se i sorte šasla, šardone i beli burgundac, a pitanje je da li će hamburg, koji se najviše prodaje na tradicionalnoj vršačkom manifestaciji "Dani berbe grožđa" (19-21. septembar), stići za berbu do tog datuma.

Popović opet zainteresovan

Kako nezvanično saznaju "Novosti", ponude je dosad poslala jedna italijanska firma iz Padove, koja se bavi istom delatnošću, kao i vršački preduzetnik Milan Popović, koji je i 2012. godine želeo da kupi ovu firmu i u nju dodatno uloži 10 mil EUR, ali se zatim povukao.

Vrednost upola manja

Procenjena vrednost "Vršačkih vinograda", koji imaju oko 1.700 hektara vinograda i podrum kapaciteta 34,2 mil EUR litara, je 29,5 mil EUR. Kako nam je rečeno, početna cena ove firme bi prilikom prodaje trebalo da bude 50 odsto od procenjene, dakle oko 14,75 mil EUR.


Emirati bliži Surčinu od Nemaca - Ko je zainteresovan za kupovinu beogradskog aerodroma "Nikola Tesl
Ko će biti novi vlasnik beogradskog aerodroma "Nikola Tesla" pitanje je kojim se ovih dana bave slovenački mediji, nakon što je ljubljanska vazdušna luka prodata nemačkoj kompaniji Fraport. Po ljubljanskim izveštajima, "Fraport" je zainteresovan i za "Teslu", čime bi kompletirao regionalni portfolio aerodroma u svom vlasništvu koji bi se protezao od Ljubljane, preko Beograda pa do Sofije.

Međutim, uprkos tome što se Vlada Srbije odavno ovim povodom nije zvanično oglašavala, gotovo je sigurno da će umesto Nemaca u Surčin (po drugi put) doći Arapi.

Nakon što je "Etihad", avio-gigant iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, preuzeo manjinski paket, ali i kompletno upravljanje "Jat Airways", koji je preimenovan u "Air Serbia", objavljeno je da su kompanije iz te zemlje zainteresovane da preuzmu i sam aerodrom. S obzirom na sve dosadašnje najave investicija iz UAE, ovo nikog nije začudilo. Prema dosadašnjim informacijama, Vlada Srbije ipak nije spremna da aerodrom proda, kao što su to uradili Slovenci, već da ga investitoru da pod koncesiju na najverovatnije 20 godina, tokom kojih bi on imao pravo da ubire sav prihod. Zauzvrat, država bi zahtevala da ulagač u Surčinu izgradi drugu pistu, treći terminal koji bi koristila isključivo "Air Serbia", obnovi prvi terminal, izgradi hotel i najveći regionalni kargo centar. Ukupan iznos ovih investicija bi bio oko 1 mlrd EUR.

Radi jasnijeg uvida u odnos veličina, ceo ljubljanski aerodrom "Fraportu" je prodat za 234,4 mil EUR.

Prema ranijim navodima, građevinski gigant "Arabtec" je zainteresovan da preuzme na sebe realizaciju ovakvog aranžmana, zajedno sa još jednom kompanijom iz Emirata, čije ime nije objavljeno. Ovi investitori su letos već bili u Vladi Srbije na inicijalnim pregovorima oko mogućeg koncesionog ugovora, zbog čega eventualni pokušaj Fraporta da se "umeša" u posao oko preuzimanja "Nikole Tesle" i to klasičnom kupovinom aerodroma, ne deluje izgledno.

S druge strane, prodaja aerodroma Emiratima, u situaciji kada je vodeći avio-prevoznik u državi već pod upravom kompanije iz te države, zasigurno neće naići na podršku na Zapadu, gde se već kritički gleda na prodaju "Jata" "Etihadu". Tome zasigurno doprinosi i to što je nakon formiranja "Air Serbia"-e, koja beleži odlične poslovne rezultate, aerodrom "Nikola Tesla" podigao cenu taksi za niskotarifne prevoznike za čak 40%, što je navelo čelnike mađarskog "Wizz Air" da sasvim otvoreno optuže beogradsku vazdušnu luku da radi u interesu "Air Serbia"-e, a na štetu "lou-kost" kompanija. "Wizz Air" je u međuvremenu ukinuo linije za Oslo i Brisel, a posle njega su i brojni drugi niskotarifni prevoznici odlučili ili da odu iz Srbije ili da ukinu pojedine linije i smanje obim saobraćaja. Između ostalog, to su učinili "EasyJet", "Germanwings" i "Norvegian", mada bar u određenim slučajevima razlozi nisu bili vezani za odnos aerodroma i nacionalnog avio-prevoznika.

Konsultant za strana ulaganja Milan Kovačević smatra da Srbija uopšte ne treba da prodaje beogradski aerodrom, jer on već sada pozitivno posluje, već da bi trebalo da postavi profesionalni menadžment, koji će unaprediti poslovanje i tako pribaviti sredstva za eventualna proširenja i unapređenja.

- Najgore bi bilo kada bi se aerodrom prodao suvlasniku "Air Serbia"-e, jer bi to štetilo ostalim avio-kompanijama ili bi se barem stekao utisak da to njima šteti ili da može da im šteti - tvrdi Kovačević.

Upitan da li bi se isti argumenti primenjivali i da je, na primer, "Lufthanse" kupila "Jat", a "Fraport" kupio aerodrom, Kovačević nema dileme.

- Ja bih se bunio. I tada bih se bunio kao i sada, jer aerodrom može da se razvija samo ako svima pruža usluge pod istim uslovima. Ovako će se uvek pronaći način da se pomogne "Air Serbia", a ako se to i ne dogodi, ostale avio-kompanije će sigurno verovati da će aerodrom hteti da pronađe način da pomogne nacionalnom prevozniku - tvrdi Kovačević.

Ovaj stručnjak smatra da ne bi bilo dobro ni da se "Fraportu" proda aerodrom, kao što su to uradile slovenačke vlasti, jer smatra da je "Nikola Tesla" već sada uspešan aerodrom, kojem nije potrebna dogradnja kapaciteta "kada ni ovi nisu do kraja iskorišteni".

- U svakom slučaju, ako se išta bude prodavalo, neophodno je da to bude urađeno uz potpuno javni tender - kaže Kovačević, koji dodaje da veruje da će uprkos ovim argumentima, Vlada ipak prodati aerodrom, kao i što će prodati "sve što može".

Uspešno

Beogradski aerodrom "Nikola Tesla" u prvoj polovini ove godine ostvario je rast broja usluženih putnika od 32%, pošto je preko njega letelo skoro dva miliona putnika. Ovakvom rezultatu ponajviše je doprinelo bolje poslovanje "Air Serbia", čijim avionima je prevezeno čak 70% više ljudi nego u prvoj polovini prošle godine, uz ostvarenje rasta prihoda od preko 80%.

U Er Srbiji i Etihadu zaposleno više od 600 ljudi iz Srbije

Partnerstvo "Air Serbia"-e sa "Etihad Airways" iz Ujedinjenih Arapskih Emirata omogućilo je radna mesta za više od 600 državljana Srbije, saopštila je danas ta kompanija. Kako se navodi, više od 300 građana Srbije zaposleno je u "Etihad Airways", a mogućnosti za zapošljavanje otvaraju nove perspektive i za mlade odabrane za diplomski program menadžmenta. Precizira se da je u Etihadu posao našlo blizu 200 članova posade, četiri pilota, 30 radnika za rad sa putnicima na aerodromu i više od 70 ljudi koji radi na korporativnim pozicijama u raznim sektorima te kompanije.

U prvoj polovini ove godine u "Etihad Airways" se zaposlilo 300 profesionalaca, većina u komercijalnoj delatnosti. Ta avio-kompanija ima 50 oglašenih slobodnih radnih mesta, a u toku je proces zapošljavanja pilota i kabinskog osoblja.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta