Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
BIP može i bez partnera - Nijedan investitor nije pokazao interesovanje za kupovinu "Beogradske indu
"Beogradska industrija piva" jedna je od retkih firmi među 502 preduzeća sa spiska za privatizaciju koja je održala proizvodnju i radnicima redovno isplaćuje plate. Ipak, kako kaže generalni direktor Milivoje Draganić, nijedan ozbiljan investitor nije se do sada javio na poziv Agencije za privatizaciju da bude strateški partner nekadašnjeg prestoničkog giganta.

- Ima raznih radoznalaca i posrednika koji se javljaju i raspituju, a bilo je i onih koji su pokušali da mešetare. Niko, međutim, nije iskazao ozbiljno interesovanje, niti je tražio detaljne podatke o preduzeću - priča Draganić.

- Ubeđeni smo da BIP može da opstane i samostalno i da posluje na našem tržištu, po pravilima koja važe za sve. Osim nas, postoje još samo dve domaće pivare, a sve ostale su kupili strani veliki sistemi. Zapošljavamo 530 ljudi i koristimo sve domaće sirovine. Opstanak BIP-a zato nije samo interes radnika i akcionara već cele države.

Draganić smatra da bi država svakog novog vlasnika morala da oslobodi obaveza i svih potraživanja, jer investitor sigurno ne bi prihvatio stare dugove.

- Zato je mnogo bolje rešenje da država BIP oslobodi dugova i da nam da podršku da višku radne snage isplatimo otpremnine - predlaže direktor.
- Naši najveći poverioci su država i Komercijalna banka i ako bismo dobili reprogram dugova, BIP bi mogao da stane na noge.

BIP ima loše iskustvo sa privatizacijom, jer su posle raskida ugovora sa firmom iz Litvanije ostali ogromni problemi.

- Litvanci su praktično zatvorili fabriku za proizvodnju voćnih kašastih sokova, opremu su prodali u staro gvožđe, odneli su novu liniju za proizvodnju piva - nabraja Draganić.
- Mi još ispravljamo njihove loše poteze. U toku su i sudski sporovi, od kojih smo neke već dobili, ali je pitanje da li ćemo ikad moći da naplatimo odštetu. Pokušaćemo na sve načine da izbegnemo da se isti scenario sa novom privatizacijom ponovi. Oko 5.000 manjinskih akcionara, ali i država sa 51% vlasništva zaintereseovani su da svoj kapital zaštite i uvećaju.

- Jedan od velikih problema naše privrede je što domaći proizvodi nemaju podršku i prednost nadležnih, pa samim tim ni ugled među potrošačima - smatra Draganić.
- Na jednoj fasadi je dve godine stajala reklama stranog proizvođača piva i posle njenog uklanjanja mi smo dobili ponudu da postavimo naš oglas. Kad smo mi kao domaći proizvođač postavili reklamu, odmah smo upozoreni da je skinemo, jer je udaljena 100 metara od osnovne škole?! Sudija za prekršaje je kaznio i mene kao odgovorno lice i BIP kao proizvođača. To je jedan od dokaza da više cenimo tuđe, a naše nam smeta.


"Bitka" Kostića i Matijevića
Agencija za privatizaciju Srbije odložila je objavljivanje podatka o privatizaciji 504 preduzeća i to , kako je obrazloženo , zbog velikog broja pisama.

Međutim, prema pisanju novosadskog lista "Dnevnik”, glavna bitka u privatizaciji će se voditi oko preostalih vojvođanskih poljoprivrednih preduzeća i to između poznatih ovdašnjih biznismena Miodraga Kostića i Petra Matijevića.

Naime, i jedan i drugi , tačnije njihove komapanije "MK Grupa" i Industrija mesa "Matijević” poslali su pisma o namerama za kupovinu praktično najatraktivnijih poljoprivrednih preduzeća u Pokrajini, koja u svom sastavu imaju vrednu imovinu, a pre svega oranice.

Poljoprivreda je,inače, najatraktivniji deo paketa od 504 ponuđene firme za privatizaciju, ali ima potencijalnih investitora i u ostale oblasti privrede.

Kako se nezvanično zaznaje Filip Cepter je poslao pismo o namerama za kupovinu banje "Termal” u Vrdniku, vršački biznismen Milan Popović želi da kupi "Vršačke vinograde”, Rusi bi "Simpo”, a švajcarski "Roš" zainteresovan je za zemunsku "Galeniku”.

Kako "Dnevnik” saznaje, Kostić i Matijević su dostivili pisma o nameri za kupovinu po desetak poljoprivrednih kombinata, među kojima su "Graničar” iz Gakova, , "Aleksa Šantić” iz istoimenog mesta, za "7 juli” iz Siriga , "Mladi borac” iz Sonte, "Omoljicu" iz Omoljice, te "Vojvodinu" iz Starčeva. Poznati biznismeni žele i PKB "Beograd", PIK "Zemun" i "Dragan Marković” iz Obrenovca.

"Dnevniku” je potvrđeno i da Kostić i Matijević ne nameravaju da kupe sve za šta su se prijavili već eventualno jedno ili dva preduzeća, gde njihove ponude budu najbolje.

Kostić i Matijević jesu najveći igrači u borbi oko poljoprivrednih preduzeća, ali nisu jedini. Za poljoprivredu su zainteresovane i mnoge domaći, ali i strani investitori, preko svojih podružnica u Srbiji .

Agencija za privatizaciju Srbije najavila je da će juče, u utorak objaviti prve podatke o privatizaciji 504 preduzeća u restrukturiranju, odnosno koliko se zainteresovanih javilo za kupovinu i prve podatke o kupcima. Međutim, zbog velikog broja pisama koja su stigla zvanično objavljivanje podataka je odloženo . U Agenciji se radi na sređivanju podataka, a zvanične informacije očekuju se za nekoliko dana, odnosno do kraja ove sedmice.

Kako se nezvanično zna, stiglo je 950 pisama za 350 preduzeća. Takođe, procenjuje se da oko 200 kompanija neće preživeti poslednji krug privatizacije što znači da ih čeka stečaj, a potom likvidacija. Odluku o sudbini svih kompanija željno očekuju zapopsleni u njima. Nakon što pregleda sve ponude Agencija će predložiti rešenje za svaku kompaniju. Predlozi će zatim biti prosleđeni Ministarstvu privrede, koje će doneti konačnu odluku. Tačnije, oni će presuditi ko dobija novog gazdu a ko će u stečaj, odnosno likvidaciju. Za ove potonje odluke se mogu očekivati već u oktobru, dok će najranije u decembru početi postupak privatizacije.

Ministar finansija Dušan Vujović izjavio je juče da postoji veliko ineresovanje za kupovinu firmi, koje se nalaze u restrukturiranju i da se nada da će biti dovoljno interesenata da ona preduzeća u toj grupi od 504 firme koje su dobre, nastave da žive. On je rekao da očekuje da će Ministarstvo privrede u najkraćem roku pregledati pristigle predloge o zainteresovanosti za kupovinu firmi i raspisati pozive za međunarodne ponude i tendere u skladu sa Zakonom o privatizaciji.

"Čujem da imamo dosta pozitivih odgovora i očekujem da će neformalno biti još interesovanja", izjavio je ministar Vujović.


Sojaprotein povećala prihode
Kompanija Sojaprotein objavila je danas da je u prvom polugištu 2014. imala rast poslovnih prihoda za skoro 30 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

"Kao rezultat realizovanih investicija i sprovedene optimizacije poslovanja, prihodi od prodaje uvećani su za preko 2,6 milijarde dinara, odnosno za 77,45 odsto, a rast je zabeležen i na domaćem i na inostranom tržištu", navela je ta fabrika za preradu soje (sojaprotein.rs).

Napominje se da se čelu Sojaproteina, kompanije članice Viktorija grupe (Victoria Group), od avgusta nalazi Siniša Košutić.

Kako se ističe, novi genralni direktor donosi bogato iskustvo u oblasti uljarskog biznisa ostvarenog u fabrici Viktorijaoil (Vicotoriaoil), članici Victorija grupe, kao i u fabrici ulja Vital.

Sojaprotein je, kako se navodi na kompanijskom sajtu, najveća fabrika za preradu soje u Srbiji, a po raznovrsnosti i kvalitetu proizvoda, kao i kapacitetu prerade od 250.000 tona godišnje, spada među najznačajnije prerađivače soje i u centralnoj i jugoistočnoj Evropi.

Istovremeno je, kako se ističe, jedna je od malobrojnih kompanija koja prerađuje isključivo genetski nemodifikovano sojino zrno (non-GMO), strogo kontrolisanog porekla i kvaliteta, što daje dodatnu vrednost celokupnom asortimanu koji kompanija dalje plasira na domaća i inostrana tržišta.

Navodi se da je kapacitet prerade Sojparoteina je u periodu od 2002. do 2012. godine udvostručen sa 126.000 na 250.000 tona, da je izvoz uvećan za devet puta sa 5,9 miliona evra u odnosu na 44,6 miliona evra), a ukupan prihod sa 54 miliona evra na 133 miliona evra.

Sojaprotein izvozi na 40 tržišta (Evropska enija, CEFTA i EFTA, Rusija, Turska, zemlje Bliskog i Srednjeg istoka i Severne Afrike), na kojima je u 2012. ostvario više od 56 miliona evra prihoda.


Grad postaje jedini vlasnik PKB-a
Grad Beograd, kontrolni akcionar Poljoprivredne korporacije Beograd otkupiće sve akcije tog preduzeća, jedan je od zaključaka današnje sednice Gradskog veća.

Na sednici je predložen zaključak o namerama Grada Beograda, kao kontrolnog akcionara PKB-a da otkupi akcije po zahtevima akcionara sa pravom glasa i prinudno otkupi sve deonice preostalih akcionara, saopšteno je iz kancelarije Grada Beograda.

Grad Beograd, kao kontrolni akcionar, ima oko 99,5 odsto osnovnog kapitala ovog preduzeća, PKB oko 0,224 odsto, a svi ostali oko 0,227 procenata akcija.

U centralni registar depoa i kliringa hartija od vrednosti upisano je 623 akcionara PKB koji imaju oko 6,3 miliona akcija, a Grad Beograd bi trebalo da otkupi ukupno 14.497 akcija.

Na sastanku je predloženo i da se Katica Radosavljević, istraživač saradnik na Ekonomskom fakultetu ovlasti da u ime Grada glasa i učestvuje u radu Skupštine akcionara PKB u 2014. i 2015. godini.

"Rešenjem je predviđeno da punomoćnik grada s pravom da glasa učestvuje u radu i raspravi o pitanjima na dnevnom redu sednica, podnosi predloge i postavlja pitanja", navedeno je u saopštenju.

Gradsko veće je na današnjoj sednici predložilo i izmene i dopune programa korišćenja sredstava za finasiranje unapređenja bezbednosti saobraćaja na putevima na području grada Beograda za ovu godinu.

Izgradnja trotoara na prolascima državnih puteva kroz naselja formulisana je na način kojim se oni ograničavaju isključivo na državne puteve, navedeno je u saopštenju.

Međutim, kako dodaju, trenutna situacija na teritoriji Beograda ukazuje na potrebu za izgradnjom trotoara i na deonicama puteva koji prolaze kroz naseljena mesta, a koji nisu kategorisani kao državni putevi.

"Predloženom izmenom proširuje se mogućnost delovanja Saveta za bezbednost saobraćaja grada Beograda i na ovim deonicama puteva koji nisu kategorisani kao državni, a na kojima je ugrožena bezbednost učesnika u saobraćaju", navedeno je u saopštenju.

Na sednici je predloženo i da se pokrene postupak pripajanja Privrednog društva „Jezero” Javnom preduzeću „Ada Ciganlija”.

Veće je, takođe, utvrdilo i rebalanse programa poslovanja za 2014. za preduzeća „Beogradski vodovod i kanalizacija”, „Gradska čistoća”, „Javno osvetljenje”, „Sava centar” i „Hipodrom Beograd”.

Na sednici je rešeno i da se izmeni osnivački akt JKP „Beograd-put”, data je saglasnost na statut Gradskog zavoda za veštačenja i na odluku o izmenama i dopunama Statuta Veterinarske ustanove „Veterina Beograd”. Ujedno je utvrđen predlog izmene rešenja Skupštine grada Beograda o određivanju predstavnika grada u Skupštini regionalne agencije za razvoj i evropske integracije.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta