Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
EBRD:Srbija na dobrom putu u sprovođenju reformi
Srbija je na dobrom putu u sprovođenju reformi i postavila je dobre osnove za dugoročni razvoj, ocenili su danas eksperti Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koja predviđa da će privreda Srbije u 2015. godini imati minimalni rast od 0,5 odsto.

"Mi smo impresionirani stepenom provedenih reformi", rekao je Direktor EBRD u Srbiji Mateo Patrone prilikom prezentavije izveštaja o tranziciji za prošlu godinu u Narodnoj banci Srbije.

On je podvukao da je dogovor sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) jedan od ključnih koraka da se prebrodi ovaj težak period, a EBRD je spreman da podrži nastavak tih reformi.

Patrone je naveo je da je EBRD u Srbiju od 2001. investirala oko 3,8 milijarde evra, a samo u prošloj godini podržala je 24 projekta sa oko 450 miliona evra.

EBRD sarađuje i sa mnogim firmama u Srbiji i bankarskim sektorom i prošle godine je EPS-u odobren kredit od 200 miliona evra za restrukturiranje tog javnog preduzeća, a jedan od najznačajnijih projekata je druga faza digitalizacije u Srbiji,
rekao je Patrone.

EBRD podržava i agroindustrijski sektor i sarađuje sa mnogim firmama u Srbiji kao što je Viktorija grupa, zatim u oblasti telekomunikacija i tu je deoničar kompanije SBB, naveo je Patrone.

Patrone je rekao da EBRD sarađuje sa srpskim zvaničnim institucijama i na projektima kao što su privatizacija Telekoma Srbije i Dunav osiguranja.

Glavni ekonomista EBRD Piter Sanfi rekao je da je 2014. za Srbiju bila godina recesije i poplava, kao i za druge zemlje u regionu i EBRD je puno pomogao da se te štete saniraju.

"Srbija je na dobrom putu u sprovođenju reformi i postavila je dobre osnove za dugoročni rast", ocenio je Sanfi i naglasio da EBRD za 2015. predviđa rast privrede od 0,5 odsto.

Sanfi je istakao da Srbija da treba da se okrene uvođenju inovacija u privredi, kao načinu da poveća produktinost i rast privrede.

Jedna od ključnih determinanti za sprovođenje inovacija je dobro poslovno okruženje, rekao je Sanfi i ocenio da su korupcija i "siva" ekonomije zajednički je problem u regionu.

nvestiranje u inovacije treba da bude raznoliko i da ne bude usmereno samo na neke sektore, već na što više njih, rekao je Sanfi.

Odgovarajući na pitanja, on je eekao da je problem nenaplativih kredita zajednički u celom regionu i banke taj problem ne treba da "guraju pod tepih", već će morati da ga rešavaju.


Razvoj mlekarstva na Kosovu
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić i generalni direktor kompanije Imlek Slobodan Petrović potpisali su danas u Beogradu Memorandum o razumevanju o strateškoj saradnji i zajedničkom ulaganju u podizanje kapaciteta mlekarske industrije na području Kosova i Metohije (KiM).

Zahvaljući tom dokumentu, proizvođačima u srpskim sredinama na KiM biće obezbeđen siguran otkup sirovog mleka, unapređenje znanja i tehnologija i pristup novim tržištima.

Đurić je nakon potpisivanja memoranduma u Palati Srbija, izjavio da će ova saradnja omogućiti da se u narednim mesecima i godinama na KiM razvije ne samo mlekarska industrija, već i da se vrati život u srpske sredine u kojima je poljoprivreda nekada bila jedan od glavnih izvora prihoda.
"Mi smo u saradnji sa kompanijom Imlek doneli rešenja koja će omogućiti pre svega siguran otkup mleka, što je jedan od preduslova uspešne proizvodnje u mlekarstvu", istakao je Đurić, dodajući da će poljoprivrednici u saradnji sa jednom od najuspešnijih kompanija u toj oblasti moći da se zajedno razvijaju.

On je podsetio na program za ovu godinu koji je Vlada Srbije usvojila, a podrazumeva otvaranje više od 30 mini farmi na severu KiM, takođe doprineti oživljavanju stočarstva.

Petrović je rekao da je tržište KiM izuzetno važno za Imlek, koji je i do sada tamo plasirao proizvode, ali nije nabavljao sirovinu, što će ubuduće moći.

On je napomenuo da je ta kompanija u sirovinsku bazu do sada investirala više od 60 miliona evra.


EBRD i dalje hoće Telekom, Dunav...
Evropska banka za obnovu i razvoj i dalje je zainteresovana da učestvuje u privatizaciji Telekoma Srbija, beogradskog Aerodroma i kompanije "Dunav osiguranje".

To je izjavio predsednik te banke za Srbiju Mateo Patrone, koji je rekao da ta banka nije zainteresovana da bude privatizacioni savetnik kada je reč o Telekomu, ali jeste za suinvestiranje sa strateškim partnerom, ili za finansranje kompanije koja pobedi na tenderu.

"Privatizacija Telekoma je dobar potez, jer bi u suprotnom ta firma gubila vrednost na tržištu", kazao je on.

Dodao je da je EBRD i u slučaju "Dunav osiguranja" zainteresovana za suinvestiranje sa strateškim partnerom. Patrone je ocenio da su koraci koje je vlada preduzela kada je reč o toj osiguravajućoj kući pozitivni, i dodao da je sada samo potrebno da se "radi brzo".

Kada je reč o Aerodromu "Nikola Tesla", EBRD je, kako kaže, zainteresovana da podrži vladu u realizaciji tendera za koncesiju.


Cooperation with Imlek helps develop dairy industry
Director of the Serbian government office for Kosovo Marko Djuric and head of the dairy company Imlek Slobodan Petrovic signed in Belgrade on Wednesday a memorandum of understanding on strategic coopeartion in joint investments and in improving the dairy industry in Kosovo.

Thanks to this document, dairy producers in Serb enclaves in Kosovo can be certain that they will be able to sell their milk, as well as have access to better technology and new markets.

After the signing in Belgrade, Djuric said the cooperation would help develop the dairy industry in Kosovo in the coming months and years and bring life back to the Serb areas, where agriculture had once been one of the main sources of income.

"We have adopted solutions together with Imlek to provide guaranteed option to sell milk, which is one of the requirements of successful production in the dairy industry," Djuric stressed, adding that the farmers would be able to develop together with one of the most successful companies in the industry.

He pointed out that the Serbian government had adopted a programme for 2015 that involved opening more than 30 mini-farms in northern Kosovo, adding that it would also help revive the cattle industry.

He believes this cooperation can serve as an inspiration to all those who wish to help the Serbian people stay in Kosovo and build up the overall economic potential, adding that he hopes similar cooperation will be established with other Serbian and foreign companies in different industries.

The Kosovo market is extremely important to Imlek, which has until now only sold its products there, but never bought any raw material, Petrovic noted.

"We buy milk all over Serbia and there is no reason not to do the same in Kosovo," he underscored.


Rukovodstvo Esmarka i sutra nastavlja pregovore o Železari
Rukovodstvo američke kompanije Esmark verovatno će i sutra u Beogradu nastaviti pregovare o ugovoru o kupovini Železare Smederevo, rečeno je danas Beti u Vladi Srbije.

Pregovori su juče počeli, a bilo je planirano da čelni tim Esmarka u Beogradu boravi dva dana, kako bi potom ekspertski timovi usaglašavali kupoprodajni ugovor.

U pregovorima učestvuju predstavnici tenderske komisije za prodaju Železare i ministri finansija i privrede Dušan Vujović i Željko Sertić, a danas su po saznanju Blica, prisustvovali i premijer Srbije Aleksandar Vučić i ambasador SAD u Srbiji Majkl Kirbi.

Pregovori s Esmarkom idu teže nego što su očekivali predstavnici Vlade, pre svega zbog toga što se od Esmarka traže garancije da će na duži rok održati proizvodnju u Železari.

Dodatne teškoće su i što ugovor o prodaji Železare treba da bude u skladu sa propisama EU, koji ne predviđaju državnu pomoć industriji čelika. Esmark je jedini dao ponudu za kupovinu 80,01 odsto kapitala Železare, koja je otvorena 9. januara, a očekuje se da kupoprodajni ugovor bude potpisan do kraja januara.

Vlada Srbije će, u slučaju dogovora sa Esmarkom, biti vlasnik preostalog kapitala u tom preduzeću koje je februara 2012. kupila za jedan dolara od američkog Ju-Es stila (U.S. Steel) koji se povukao zbog gubitaka.

Po uslovima tendera, državni poverioci će otpisati dug Železari sa stanjem na dan 31. decembar 2013. godine. Železara zapošljava oko 5.000 ljudi, trenutno proizvodi između 340.000 i 350.000 tona čelika, a njeni proizvodni kapaciteti su oko 2,2 miliona tona.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta