Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Četiri miliona putnika na Aerodromu "N. Tesla" u ovoj godini
Usluge beogradskog Aerodroma "Nikola Tesla" tokom ove godine koristilo je 10 putnika u minutu, a četiri miliona putnika registrovano je danas, dve nedelje ranije u odnosu na prethodnu, rekordnu, godinu.

U prvih 292 dana ove godine prosečno 13.699 putnika dnevno, odnosno deset putnika u minutu, koristilo je usluge beogradskog aerodroma, navodi se u saopštenju aerodroma "Nikola Tesla".

Ističe se i da beogradski aerodrom i dalje nastavlja sa porastom obima avio-saobraćaja u odnosu na 2014. godinu uz porast broja putnika od pet odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Tokom 2015. godine, Aerodrom "Nikola Tesla" nastavio je da izlazi u susret potrebama korisnika usluga, kao i sa primenom inovacija po ugledu na najveće svetske aerodrome.

Neka od najznačajnijih unapređenja su otvaranje renoviranog Terminala 1, čime je obezbeđen još jedan granični prelaz sa četiri šaltera pasoške kontrole, omogućen je neograničen besplatan pristup bežičnom internetu, predstavljena je nova aplikacija za Android i Windows mobilne platforme, a u planu je izrada aplikacije i za IOS mobilne platforme.

U tranzitnoj zoni obezbeđen je poseban prostor za odmor, namenjen prevashodno sve brojnijim tranzitnim putnicima, odnosno onima koji iz Beograda nastavljaju svoje putovanje ka drugim destinacijama.

Strateško opredeljenje rukovodstva beogradskog aerodroma je, navodi se, stalno unapređenje bezbednosti vazdušnog saobraćaja, kvaliteta i nivoa usluge za putnike, kao i sistemska modernizacija i odgovorno poslovanje.


Zajednički nastup Srbije i BiH na trećim tržištima
Predsednik PKS Marko Čadež razgovarao je danas sa predsedavajućim Predsedništva BiH, Mladenom Ivanićem o unapređenju ekonomske saradnje u regionu, podršci sektoru malih i srednjih preduzeća i povezivanju kompanija dve zemlje radi zajedničkog nastupa na trećim tržištima.

Privrede Srbije i Bosne i Hercegovine su komplementarne i velike su mogućnosti za intenzivniju ekonomsku saradnju u poljoprivredno prehrambenoj industriji, infrastrukturi, energetici i namenskoj industriji, saopštila je PKS.

Kompanije treba da se udružuju u konzorcijume kako bi bile konkurentnije i prepoznatljivije na tržištima, Azije, Afrike i nekadašnjih država Sovjetskog Saveza, istaknuto je na sastanku u PKS.

Čadež je rekao da su susreti privrednika dobra prilika da se razmotre konkretni projekti o čemu će se diskutovati i na sutrašnjem Poslovnom forumu BiH-Srbija-Turska, koji se održava u Sarajevu.

Predsednik PKS naglasio je da srpska privreda beleži rast, da je stvoren pozitivan okvir za poslovanje i ulaganje, što prepoznaju i strani investitori.

Ove godine očekuje se privredni rast između 0,5 i jedan odsto BDP, koji je uglavnom zasnovan na izvozu realnog sektora, dodao je Čadež.

Ivanić je ocenio je da ima dosta potencijala za unapređenje ekonomske saradnje kako između Srbije i BiH.

Na sastanku je postignuta saglasnost da treba intenzivirati sektorske susrete privrednika, a jedan od prvih biće organizovan u PKS u novembru, uz podršku partnerskih komora u BiH.

Ukazano je da treba pratiti investicione tokove u obe zemlje, kako bi se preko Komorskog investicionog foruma zapadnog Balkana kompanije uključile u konkretne razvojne projekte na lokalnom i regionalnom nivou.

BiH je jedan od najznačajnijih spoljnotrgovinskih partnera Srbije - u 2014. godini bila je treće izvozno i 10. uvozno tržište.

Ukupna robna razmena dve zemlje prošle godine vredela je više od 1,8 milijardi dolara 10 procenata više nego u 2013. godine, navedeno je u saopštenju.


Serbia, Bosnia and Herzegovina and Turkey sign agreement on development of trading and economic coop
Mid-term program on cooperation of trilateral trading committee of Serbia, Turkey and Bosnia and Herzegovina in the period from 2016 to 2018 which implies development of trading and economic cooperation of three countries has been signed today in Belgrade.

VP of the Government of Serbia and the minister of trade, tourism and telecommunications of Serbia, Rasim Ljajic, minister of economy of Turkey, Nihat Zejbekcki and VP of the Council of ministers and the minister of foreign trade and economic relations of BiH Mirko Sarovic signed agreement and Action plan of trilateral trading committee.


Za šest meseci u Srbiju u stiglo 675 miliona dolara investicija, stranci glavni adut
Za veći privredni rast potrebna ulaganja od osam milijardi evra. Manji nivo ulaganja i zbog globalne ekonomije
U Srbiju je u prvoj polovini ove godine stiglo 675 mil USD, što je nepunih 600 mil EUR direktnih stranih investicija. To je za 4,3% manje nego u istom periodu lane, a 2014. godinu smo završili sa prilivom od 1,2 mlrd EUR. Da bismo se približili željenom rezultatu, međutim, objašnjavaju ekonomisti, realno bi bilo da nam svake godine "kapne" između 1,5 i dve milijarde evra.

Svetski izveštaj o investicijama, koje objavljuju Ujedinjene nacije, otkriva da je nivo ulaganja u 2014. opao za 16%. I spao na 1.230 mlrd USD. Manji nivo ulaganja se pravda nestabilnošću globalne ekonomije, političkom neizvesnošću za investitore i većim geopolitičkim rizicima. U istom izveštaju stoji da je Srbija lane privukla dve milijarde dolara, verovatno bruto, i da je to bio pad od 2,7%. Da bismo ostvarili privredni rast, investiranje, bilo državno, strano ili domaće, trebalo bi da bude veće. Da dostigne nivo od četvrtine bruto domaćeg proizvoda.

- Što više stranih investicija stigne, to je bolje, a realno bismo mogli da očekujemo između 1,5 i dve milijarde evra godišnje - smatra Milojko Arsić, profesor Ekonomskog fakulteta.
- Uz taj nivo i povećanje državnih investicija, mogli bismo da počnemo da se približavamo poželjnom nivou investicija, a to je oko 25% BDP. To je između sedam i osam milijardi evra. Trenutno smo na nivou od petine BDP-a.

Prema rečima profesora Arsića, država bi mogla javna ulaganja da poveća za oko 200 mil EUR. Još, međutim, nije realno očekivati da domaće frime povećaju svoj doprinos.

- Domaća štednja je još mala - dodaje Arsić.
- Dugoročno gledano, ona bi ipak trebalo da bude dominantna u investicijama. Realno bi trebalo da se povećaju strane direktne investije za dva do tri odsto BDP. To nije lako i nije direktno pod kontrolom države. Država, ipak, dobrim uslovima poslovanja može da doprinese većem prilivu. Pre svega makroekonomskim okruženjem i tu ima pomaka. Drugi stub je bolja infrastruktura, a treći rad bolji državnih institucija poput pravusuđa. I za to treba više vremena.

Subvencije samo kapitalnima

Profesor Milojko Arsić veruje da ne treba preterivati u subvencijama prema ulagačima.

- Ne treba forsirati novčane podsticaje - kaže Arsić.
- Mislim da za velika ulaganja treba odbezbediti zemljište i infrastrukturu, a subvencije odobravati samo za kapitalne projekte.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta