Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Štofara ostaje u oblasti tekstilne industrije
Turska kompanija "Fistel internacional" koja je proletos kupila Fabriku tekstila "Branko Krsmanović" - "Štofaru" u Paraćinu u stečaju, odlučila je da "Štofara" ostane u oblasti tekstilne proizvodnje.

To je novinarima izjavio zastupnik turske kompanije koja je u Beogradu registrovala Privredno društvo, advokat Aleksandar Nikolić iz Jagodine.

Novi vlasnik, proizvodnju bi trebalo da pokrene u proleće, ukoliko država do tada ovu tursku firmu uvrsti u program subvencionisanja namenjen stranim investitorima, objasnio je Nikolić.

On je dodao da vlasnik "Štofare" ima nameru da zaposli između 150 i 200 radnika u prvoj fazi i investira između 15 i 30 miliona evra.

Kompanija "Fistel interenacional", je 25. aprila potpisala predugovor o kupovini "Štofare" i u roku uplatila 108 miliona.

Reč je o prodaju 30.000 kvadratnih metara proizvodnog, magacinskog i drugog prostora u objektima i sedam hektara zemljišta.

"Štofara" je prodata, u drugom oglašavanju, na osnovu rešenja o bankrotstvu stečajnog sudije Privrednog suda u Kragujevcu.

Radnici, angažovani sa liste nezaposlenih Ispostave Nacionalne službe za zapošljavanje u Paraćinu, sređuju halu površine 10 hiljada kvadratnih metara za mašine koje trebaju stignu iz fabrike te kompanije u Turskoj.

Kompanija je angažovala i stručnjake koji su učvrstili fabrički dimnjak, koji više nije potreban za proizvodnju, ali je simbol "Štofare".

Industrija tekstila "Branko Krsmanović" iz Parćina bila je i jedna od najstarijih tekstilnih fabrika u Srbiji. Radila je od 1904. godine, pod raznim imenima, a narod je uvek zvao "Štofara", rekli su Tanjugu građani Paraćina.

Osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog veka izvozila je 65 odsto proizvodnje, a na poslednjem sajmu mode 1995. godine u Beogradu "Moda u svetu" osvojila je "Srebrnu košutu" za kvalitet

tkanina i diplomu za dizjan "u veoma jakoj konkurenciji domaćih pamučaraca".

Tih godina godišnja proizvodnja "Štofare" bila je 2,5 miliona metara tkanine, 320.000 komada konfekcijskih proizvoda i 170.000 trikotažnih odevnih predmeta. Bavila se preradom čiste runske vune i

hemijskih vlakana, proizvodnjom prediva, tkanina od vune i mešavine vuna - sintetika, konfekcijskih i trikotažnih odevnih predmeta.


Slovenački "Don Don" u kragujevački "Žitoprodukt" uložio 1,5 mil EUR
Godinu dana nakon preuzimanja "Žitoprodukta", slovenačka kompanija "Don Don" je ispunila je obećanja, i proizvodnja je uvećana, asortiman proizvoda proširen, broj zaposlenih povećan, a dotrajala oprema je remontovana - istaknuto je u kragujevačkom "Žitoproduktu" povodom godišnjice od promene vlasničke strukture u toj firmi.

- Proizvodnja hleba je povećana sa 20.000 na 40.000 vekni dnevno, krenuli smo sa proizvodnjom dvopeka, a u remont mlina, koji sada proizvodi planiranih 100 tona brašna dnevno, uloženo je više od 500.000 EUR. U samo preduzeće, razvoj tržišta i postojećeg asortimana investirano je 1 mil EUR, a kontinuirano se radi i na unapređenju maloprodaje - kazao je zamenik direktora "Žitoprodukta" Bojan Aleksić.

Istakao je, pritom, da je "Žitoprodukt" početkom februara ove godine postao centralni pogon u sistemu "Don Dona" za proizvodnju tost hleba, kojim se od sada iz Kragujevca snabdeva celo tržište Srbije. U "Žitoproduktu" se trenutno proizvodi 16.000 komada tost hleba dnevno, a krenula je i proizvodnja dvopeka.


Slovenian Don Don pours EUR 1,5 m in Kragujevac-based Zitoprodukt
A year after a takeover of Zitoprodukt, Slovenian Don Don fulfilled promise and production increased, product range expanded, headcount number increased and old equipment was overhauled– they outlined in Kragujevac-based Zitoprodukt upon an anniversary since the ownership structure in the company.

- Production of bread increased from 20.000 to 40.000 loafs of bread per day, we started producing rusks and more than EUR 500.000 has been invested in the mill overhaul which now produces planned 100 tons of flour per day. A total of EUR 1 m was invested in the company, development of the market and existing product range and we are continuously working on retail development - deputy head of Zitoprodukt, Bojan Aleksic, said.

He then outlined that in early February this year Zitoprodukt became the central section in the Don Don system for production of toasted bread with which Kragujevac now supplies entire Serbian market. At the moment, Zitoprodukt produces 16.000 pieces of toasted bread per day and rusks production has also started.


Preduzeća "Mivex", Slovas", "Pox","Tehnoliv" kupila imovinu čačanskog "Cera"
Javnim nadmetanjem u Osnovnom sudu u Čačku prodate su dve hale ovdašnje fabrike "Cer" površine 12.480 kvadrata, obe razorene u bombardovanju 1999. godine. Kupac je, za 78,6 miliona dinara, čačansko preduzeće "Mivex" koje će tu sagraditi distributivni centar za prodaju pića, a u cenu je ušlo i pravo korišćenja 3,3 hektara zemljišta.

Odmah zatim, za 62,5 miliona prodata je i druga fabrička celina, deo kruga od 5,9 hektara uz nekoliko beznačajnih građevina, a kupac je preduzeće "Slovas". Inače, tržišna vrednost obe celine bila je procenjena na 470 miliona, od čega samo zemljište vredi 354,3.

U istoj sudnici, prošlog meseca, za 39,7 miliona dinara prodata je livnica "Cera" sa pravom korišćenja 60 ari zemljišta, čačanskim preduzećima "Pox" koje trguje kancelarijskim priborom (jedna trećina) i "Tehnoliv" (dve trećine), koje se bavi livarstvom. Tržišna vrednost te imovine bila je procenjena na 81,5 miliona dinara.

Šta se to zbilo sa "Centralnom elektro radionicom" ("Cer") koja je osamdesetih imala 2.000 radnika i bila na glasu kao proizvođač termotehničkih uređaja i opreme?

Fabrika je iz godine u godinu posrtala da bi je kao društvenu, januara 2009. za 85 miliona, sa svega 44 preostala radnika, na aukciji kupilo preduzeće "Slovas" iz Čačka koje je 1993. godine osnovao Slobodan Vasilijević, a bavi se trgovinom nerđajućim čelicima i obradom.

- Gubitak "Cera" na dan privatizacije iznosio je 996,3 miliona dinara i obaveze su samo počele da naviru. Uzimao sam komercijalne kredite kako bih isplatio dugove te fabrike i tako doveo u pitanje opstanak i "Slovasa". Samo bivši radnici "Cera", njih 1.159, još ranije podneli su protiv svog preduzeća čak 3.656 tužbi za isplatu razlika u primanjima iz vremena pre privatizacije, od 1988. do 2009. godine. Uzimao sam komercijalne kredite da bih tim bivšim radnicima, po tužbama ili poravnanjem, isplatio čak 450 miliona dinara – kaže Vasilijević za "Politiku".

I prodaja tri pomenute celine u Osnovnom sudu u Čačku, koju je vodio izvršni sudija Žarko Gavrilović, sprovedena je na osnovu pravosnažnih presuda bivših radnika ali i još nekih poverilaca.

- Mnogi su naplatili troškove i preko Suda za ljudska prava u Strazburu ali i na osnovu poravnanja sa "Slovasom", pa u ovom haosu pokušavaju da naplate još jednom. Neki penzioneri živo su se zalagali da se ne proda deo "Cera" jer računaju da će moći još jednom da tuže fabriku iako su se već naplatili – kazao je sudija Gavrilović.

Zato je direktor "Cera" Ljubinko Mirković na ročištu predložio "da se ukupna sredstva, od livnice i od ove prodaje, drže na depozitu suda dok se ne utvrdi tačno ko su poverioci i u kom iznosu".

Inače, Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, kojem su se obratili brojni radnici "Cera", 10.6.2014. godine doneo je odluku kojom je Republika Srbija obavezana da svakom podnosiocu predstavke – radnicima preduzeća "Cer" – izvrši isplatu iznosa od 2.000 EUR u dinarskoj protivvrednosti, i to na ime naknade nematerijalne štete i troškova postupka, kao i da svakom podnosiocu predstavke pojedinačno izvrši isplatu iznosa navedenih u pravosnažnim i izvršnim presudama Opštinskog suda u Čačku, koje su bile predmet obraćanja Evropskom sudu za ljudska prava.

Podnosioci žalbi u Strazbur, njih 89, već su dobili i te 2.000 EUR i glavnicu i kamatu i troškove od države. Još oko 125 radničkih tužbi čeka na naplatu, a Vasilijević smatra da potraživani iznos nije veći od 20 miliona dinara ukupno. Među poveriocima "Cera", saopštio je sudija Gavrilović, jeste i "Slovas", koji ima izvršne presude na 374 miliona dinara.

U bombardovanju 1999. avioni NATO sa devet projektila temeljno su uništili "Cer" i pričinili štetu od oko 80 mil EUR, a fabrika je pre tri godine prekinula proizvodnju. U krugu, inače, postoje još tri nove hale koje pripadaju "Slovasu" i nekoliko starih proizvodnih građevina "Cera".


Fabrika kartona "Umka" preuzela čačansku Fabriku hartije "Božo Tomić"
Fabrika kartona "Umka" preuzela je čačansku Fabriku hartije "Božo Tomić", osnovanu 1930. godine, plativši 102 miliona dinara. Kupac je dobio fabriku kao pravno lice, dakle bez obaveza, a kupoprodajni ugovor overen je kod notara Miroslava Stankovića.

- Već danas imaćemo ozbiljne pregovore oko prerade papira u Čačku, ali ne mogu da otkrivam pojedinosti. Najkasnije do kraja ove godine dobićete podatke o tome, obradovaće radnike koji čekaju posao – rekao je za "Politiku" Miloš Ljušić, generalni direktor "Umke" neposredno posle overe ugovora.

On ističe da je potrebno bar 30 dana kako bi pravosnažnim postalo rešenje o ukidanju stečaja u Fabrici hartije.

- Dok taj postupak traje, pripremamo projekte za pokretanje proizvodnje. Naša zamisao je da u Čačku, u okviru jedne celine, uspostavimo tri manje proizvodne jedinice, za reciklažu starog papira, pet ambalaže i folija. To će, dakle, da bude reciklažni centar, ali uz proizvodnju papira nešto manjeg obima nego pre uvođenja stečaja - kaže on.

Ljušić ističe da su i oprema i građevine u rđavom stanju.

- Videćemo šta može da se iskoristi. Kablovi su pokidani, krovovi popustili, curi na sve strane i zidovi trunu. Pošto nema čuda preko noći, moraćemo polako da krenemo uzlaznom linijom, kako bi se za tri godine došlo do 100 zaposlenih i žive proizvodne delatnosti. Opremu još nismo kupili, ali ulaganja će se sigurno meriti milionima evra.

Fabrika u Umci zapošljava 380 radnika i posluje u sastavu "Kappa star" grupe, čije su članice još "Avala Ada" (komercijalna i transportna ambalaža), "Jaffa Crvenka" (biskviti), Fabrika hartije Beograd (ambalažni papir) i "Papir servis FHB" (prikupljanje otpadnog papira i ambalaže). Vlasnik celog holdinga je Nebojša Šaranović, zaposleno je 1.700 radnika a godišnji promet 160 mil EUR.

Fabrika hartije u Čačku zaustavljena je u martu 2011. godine, dok je bila u posedu Hrista Kovačkog iz Bugarske. Usledili su stečaj, otpuštanje 260 radnika i bankrotstvo. Vrednost fabrike procenjena je na 588 miliona dinara, ali je na oglas Agencije za privatizaciju prispela samo ponuda "Umke" od 102 miliona, koju je prihvatio odbor poverilaca.

Priznata potraživanja prema Fabrici hartije iznose 2,15 milijardi dinara ili 18 mil EUR. Razlučni poverioci (banke) potražuju čak 174 miliona dinara i odmah će uzeti svih 102 miliona, čim taj novac bude uknjižen u stečajnu masu.


"Telenor" u Srbiji u trećem kvartalu 2015. ostvario rast prihoda od 9%
Kompanija "Telenor" u Srbiji je u trećem kvartalu 2015. zabeležila prihod od 12,1 milijardu dinara, odnosno rast prihoda od 9% u poređenju s trećim kvartalom prošle godine.

Uve Fredhajm, generalni direktor "Telenora Srbije", kaže da rezultati predstavljaju nastavak pozitivnog godišnjeg rasta kompanije koji je većim delom podstaknut uspostavljanjem SMS interkonekcije i uvođenjem finansiranja mobilnih uređaja.

- Ekonomsko okruženje u Srbiji i dalje je puno izazova za naše poslovanje, kao i za celokupno tržište telekomunikacija. Uprkos intenzivnoj konkurenciji, ostajemo fokusirani na učvršćivanje svoje vodeće pozicije zadržavajući zdrav nivo profitabilnosti. Imajući u vidu povećano korišćenje interneta od strane naših korisnika, Telenor nastavlja da širi svoju mrežu u cilju pružanja vrhunskog korisničkog iskustva. Do kraja prvog kvartala 2016, cela Srbija biće pokrivena brzim internetom, gde god postoji signal za mobilne uređaje. Takođe, nastavljamo sa uvođenjem inovativnih proizvoda i usluga za građane Srbije, zahvaljujući sinergiji telekomunikacionih i finansijskih rešenja - dodao je Fredhajm.

Telenor u Srbiji je na kraju trećeg kvartala ove godine imao 3,2 miliona korisnika, što je za dva odsto manje nego pre godinu dana.


Aerodrom "Nikola Tesla" najprometniji u regionu
Aerodromi širom bivše Jugoslavije uslužili su više od 15 i po miliona putnika tokom prva tri tromesečja ove godine, dok njih sedam beleži više od milion putnika. Direktor Aerodroma "Nikola Tesla" Saša Vlaisavljević kaže da će se od ove godine uvesti nove destinacije i povećati frekvencije.

Beogradski Aerodrom "Nikola Tesla", koji je prošlog vikenda dostigao četiri miliona putnika, najprometniji je aerodrom u regionu. On će i ove godine uslužiti onoliko putnika koliko Zagreb i Ljubljana zajedno.

"Aerodrom 'Nikola Tesla' nastavlja da obara svoje sopstvene rekorde iz 2014. godine. Što se tiče broja putnika opet idemo prema gore sa rekordnih 4,6 miliona. Ove godine ćemo imati povećanje oko pet odsto, znači 4,8 miliona putnika. Isto tako, što se tiče broja avio-operacija, baš na današnji dan punimo 50.000 avio-operacija poletanja i sletanja i to je rekord, i nikad se nije dogodilo u oktobru", kaže Saša Vlaisavljević.

Kada su u pitanju avio-operacije, zabeleženo je povećanje od 1,5 odsto u odnosu na prošlogodišnji rekord.

Direktor dodaje da su 2014. i 2015. godina dve rekordne godine što se tiče aerodroma "Nikola Tesla" i kada je reč o profitu koji iznosi 20 miliona evra.

"Ove godine u budžet Srbije smo uplatili kao poslednjih pet godina zajedno, to je otprilike 23 miliona evra. Stupio je na snagu zimski red letenja, 24 avio-kompanije, 54 linije. Povećali smo frekvencije za Dohu, Tiranu, Istanbul, Geteborg, Ajdhoven. Isto tako, u čarter saobraćaj prvi put uvodimo ekskluzivne destinacije kao što su Nica ili Sardinija", kaže Vlaisavljević.

Aerodrom "Nikola Tesla" svakim danom postaje sve atraktivniji za ulaganje, kako domaćih tako i stranih firmi. Do 2017. godine se očekuje ekstenzija postojećeg terminala.


Misija MMF-a od sutra u Beogradu
Misija Međunarodnog monetarnog fonda, koju predvodi Džejms Ruf, stiže sutra u Beograd, a u fokusu razgovora sa Vladom Srbije biće budžet za 2016, reforma javnih preduzeća i eventualno povećanje plata i penzija.

Misija će u prestonici Srbije u naredne dve sedmice voditi razgovore u okviru treće revizije “stend baj” aranžmana iz predostrožnosti, vrednog oko 1,2 milijarde evra, koji je MMF početkom 2015. zaključio sa Srbijom.

Ruf je inače, još u avgustu poručio da će MMF, kada se bude vratio u Srbiju povodom treće revizije, razmatrati budžet za 2016. i sve trendove i kretanja u ekonomiiji vezane za naplatu prihoda.

"Na osnovu toga, u razgovorima sa vladom, donećemo odluku koliki prostor postoji za 'relaksaciju' plata i penzija. Eventualno povećanje zarada bi trebalo da bude selektivno i targetirano", poručio je tada Ruf.

Premijer Aleksandar Vučić takođe je najavio, uoči dolaska MMF-a, da će u okviru treće revizije biti razgovora o povećanju plata i penzija.

Vučić je poručio da prostor postoji, te da će primanja i biti povećana.

Premijer je podsetio da je Bord izvršnih direktora MMF-a u Vašingtonu pre neki dan potvrdio pozitivnu ocenu Srbiji za prethodnu, drugu reviziju, što znači, kako je rekao, da smo “do sada dobro radili”.

Prema njegovim rečima, napravljen je dobar balans između fiskalne i monetarne politike. Deficit je niži od planiranog, a narednih godina videće se rezultati i na javnom dugu.
Resorni ministar finansija Dušan Vujović izjavio je ranije da se nada da će do kraja godine, sve što bude dogovoreno i prilikom naredne treće revizije aranžmana, biti usvojeno na sledećem sastanku Borda direktora MMF-a, koji je planiran da se održi najverovatnije pre katoličkog Božića.


Još jednom produžen rok za privatizaciju "Industrije za preradu Majdanpek"
Iako je prema prethodnom, izmenjenom pozivu, za prošli petak (23. oktobar 2015. godine) bilo zakazano otvaranje ponuda za prodaju "Industrije za preradu Majdanpek", Republička agencija za privatizaciju objavila je u oktobru i drugu izmenu Javnog poziva za učešće u postupku javnog prikupljanja sa javnim nadmetanjem radi prodaje imovine ovog majdanpečkog preduzeća.

Potencijalni kupci tako imaju još dvadesetak dana za podnošenje prijava, budući da je rok sa 22. oktobra pomeren na 10. novembar, a otvaranje ponuda umesto 23. oktobra biće održano 11. novembra.

Osim novih datuma za prijem ponuda, a potom i otvaranje, nema drugih izmena u javnom pozivu za privatizaciju "Industrije za preradu Majdanpek" u čijem su sastavu "Zlatara Majdanpek" i "Megaplast" Donji Milanovac. Početna cena od 1,54 mil EUR formirana je kao polovina procenjene vrednosti imovine uvećana za vrednost zaliha plemenitih metala.

Budući vlasnik ima obavezu zapošljavanja 272 radnika, koliko ovo preduzeće sada zapošljava. Inače, u najnovijem, nedavno sprovedenom socijalnom programu, majdanpečku "Industriju za preradu" uz pripadajuću otpremninu, napustilo je 47 zaposlenih.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta