Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Potpisan Sporazum o saradni PKS i UPS
Privredna komora Srbija i Unija poslodavaca Srbije potpisali su danas Sporazum o saradnji, a predsednik komore Marko Čadež je rekao da jedan značajan deo reorganizacije PKS podrazumeva i tešnju i bližu saradnja sa relevantnim asocijacima u privredi.

Sporazum su u Privrednoj komori Srbije potpisali Čadež i predsednik Unije poslodavaca Srbije (UPS) Nebojša Atanacković.

Posle potisivanja sporazuma, Čadež je rekao da je taj sporazum samo početak dobrog kursa i buduće saradnje koja će srpskoj privredi doneti dosta koristi.

"Mi kao udruženje kompanija, preduzeća, privrede moramo da budemo vezani za sindikat poslodavaca. Na zajedničkom smo poslu. Reorganizacija koju mi sprovodimo pre svega ima za cilj da PKS postane servis privrede", rekao je Čadež.

Čadež je naveo da Unija poslodavaca Srbije za Privrednu komoru posebno važna, kao ugovorni partner u socijalnom dijalogu.

"Želimo da na svaki nacicn pomognemo da taj dijalog bude kvalitetan, konstruktivan i da kroz naše resurse pmognemo UPS da sprovodi sve ono što su njihovi ciljevi. Od njih očekujemo pomoć u onome što mi radimo", rekao je Čadež.

Atanacković je izrazio zadovoljstvo zbog potpisavanja sporazuma i naveo da će PKS i UPS zajednički uraditi maksimum onoga što je moguće kako bi srpska privreda dalje napredovala i izašla iz krize.

Navodeći da PKS do sada nije bila onakva kakva je potrebna privredi, Atanacković je rekao da UPS podržava reorganizaciju PKS koja će omogućiti da komora bude poput onih u zemljama Evropske unije.

"Dogovorili smo se da svaka od ovih asocijalcija radi na svom delu posla. Unija poslodavaca Srbije će dalje da razvoja odnose, da daje svoje savete u smislu daljeg poboljšanja položaja poslodavaca", rekao je Atanacković.

Zajedničkim naporom, naveo je, svako će na svoj način uspeti da ispuni u mnogo većoj meri one obaveze koje inače postoje i pokazeće se novi rezultati.


Više od 26.000 putnika na niškom aerodromu
U prvih deset meseci ove godine na Aerodromu "Konstantin veliki" u Nišu evidentirano je više od 26.000 putnika, a rukovodstvo očekuje da do kraja godine bude 35.000 putnika.

Za sada sa tog aerodroma leti prvenstveno mađarska kompanija "Viz er" (Wizz air), koja je ovog leta uvela redovne linije od Niša do Malmea i Bazela.

Direktor "Aerodroma Niš" Vladica Đurđanović izjavio je za agenciju Beta da za sada nema izgleda da će avioni nacionalne avio-kompanije "Er-Srbija" leteti iz Niša.

"U planu razvoja te kompanije za sada se ne nalaze se letovi sa aerodroma "Konstantin veliki". Međutim, rukovodstvo "Er Srbije" obećalo nam je pomoć oko dovođenja drugih avio-kompanija", kazao je Đurđanović.

On je dodao da "Aerodrom Niš", pored putničkog, pokušava da razvije i kargo saobraćaj, tako da je ovih dana asfaltiran novi robno-carinski terminal, a u planu je nabavka opreme koja će omogućiti utovar robe u avione koji imaju visok trup.

"Uz pomoć viljuškara robu sada možemo da utovarimo samo u male i niskotrupne avione, ali grad će nam pomoći da nabavimo opremu koja teret može da podigne na visinu veću od 5,5 metara", kazao je Đurđanović.

On je dodao da je ove godine sa niškog aerodroma prevezeno je 418 tona robe, dok su prošle godine prevezene 284 tone.

Niški aerodrom je 35.000 putnika poslednji put imao 2006. godine.


FCA Srbija prvi izvoznik, slede Železara,Tigar, NIS...
Izvoz kompanije Fijat automobili Srbija (FCA Srbija) od početka godine do kraja oktobra premašio je milijardu evra, čime je ova firma još jednom potvrdila čvrsto prvo mesto na listi najvećih izvoznika.

Prema danas objavljenim podacima Ministarstva finansija, izvoz FCA Srbija je za deset meseci (januar-oktobar 2015) iznosio 1,023 milijarde evra, što je daleko ispred drugoplasirane Železare Smederevo, koja je ostvarila izvoz vredan 272 miliona evra.

Treći je Tigar Tajers sa izvozom od 244,9 miliona evra, ispred Naftne industrije Srbije koja je na strana tržišta plasirala proizvode za 235,1 milion evra.

Peti najveći izvoznik je Gorenje sa realizovanim eksportom od 152,2 miliona evra, zatim Tetra Pak prodakšn sa izvozom od 150 miliona, na sedmoj poziciji je HIP-Petrohemija sa 131 milionom evra, i Hemofarm sa 127 miliona evra.

"Filip Moris operejšn", na devetom mestu, ostvario za deset meseci ove godine izvoz vredan 126 miliona evra, Jura korporejšn 110,2 miliona, Jugoimport SDPR 93,1 milionom evra, pa Impol Seval sa 92,7 miliona evra, objavilo je ministarstvo pozivajući se na podatke Uprave carina.

Listu nastavlja "Leoni vajering sistems saut" sa izvozom od 84,8 miliona evra, Bol pakovanja Evropa Beograd sa 83,4 miliona, dok je na 15 mestu ove liste Grundfos Srbija sa izvozom vrednim 79,8 miliona evra.


Petar Matijević u Hrvatskoj kupio 1.500 hektara oranica
Srpski biznismen Petar Matijević, vlasnik Industrije mesa "Matijević", kupio je dve poljoprivredne zadruge u Hrvatskoj u čijem je posedu 1.500 hektara poljoprivrednog zemljišta i time postao najveći zemljoposednik u toj državi, prenosi danas specijalizovani portal za poljoprivredu "Agrosmart" iz Novog Sada.

Kupovinom zadruga "Jankovci" u Starim Jankovcima i "Negoslavci" u istoimenom mestu u Vukovarsko-sremskoj županiji, Matijević je, kako je rekao za taj portal, postao prvi srpski biznismen koji je kupio poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj.

"Ujedno sam najveći vlasnik oranica u Hrvatskoj. Ima hrvatskih kompanija koje obrađuju znatno veće površine, ali ih uzimaju u zakup, nemaju ih u vlasništvu", rekao je Matijević za "Agrosmart".

On, međutim, nije želeo da se izjašnjava koliko ga je koštala kupovina 1.500 hektara oranica u Hrvatskoj.

O kupovini navedenih zadruga čije zemljište slovi za najkvalitetnije u Hrvatskoj, Matijević je pregovarao još pre dve godine sa većinskim vlasnikom tih zadruga Enverom Moralićem, a posao je realizovan ovih dana.

Uz njive u Starim Jankovcima i Negoslavcima, selu sa većinskim srpskim stanovništvom, Matijević je kupio i mehanizaciju i skladišne kapacitete, koji su u sastavu tih zadruga.

Pored toga što je kupovinom 1.500 hektara poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj postao najveći zemljoposednik u toj zemlji, Matijević je, kako prenosi portal, sa oko 27.000 hektara obradive površine u svom vlasništvu najveći vlasnik oranica u Srbiji.

Do sada je srpski kapital u Hrvatskoj bio prisutan u manjoj meri nego što je hrvatski u Srbiji, ali je taj odnos nakon kupovine Matijevića značajno promenjen.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta