Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Verheijen: Rezultat bolji od očekivanog, budite ambiciozniji
Šef kancelarije Svetske banke u Srbiji Toni Verheijen izjavio je danas da reforme u Srbiji daju rezultate bolje od očekivanih, a primetan je rast zaposlenosti uprkos smanjenju broja radnika u javnom sektoru, ali da ambicija Srbije na duži rok treba da bude i veća.

Verheijen je na Regionalnom investicionom samitu NIN Fokusa gde je Tanjug medijski partner rekao da je to posledica većeg izvoza i investicija.

"Zadovoljni smo onim što je postignuto. Rezultati su bolji od očekivanih, ali moramo biti još ambiciozniji", rekao je Verheijen i dodao da i sam premijer Aleksandar Vučić naglašava ambicije na tom polju.

Treba da se ide u pravcu da BDP Srbije raste četiri odsto godišnje, poručio je i dodao da je to dugoročni cilj.

"Potrebno je da vidimo šta je još neophodno da bi Srbija dostigla nivo EU. Ako će Srbija da se kreće pravim putem i povećava BDP, slično državama EU, rast mora biti veći od 1,5-2 odsto. Rast mora doći do 4 - 4,5 odsto, jer jedino tak će Srbija moći da se približi EU i da bude ravnopravna članicama", rekao je on.

Srbija ne samo da treba da radi na fiskalnoj reformi, već je neophodno sagledati i glavne probleme zbog kojih se zemlja i našla u toj situaciji.

"Smatramo da treba najpre rešiti probleme koji su nasleđeni, kada su u pitanju komercijalne i državne institucije. Tokom protekle dve godine smo na tome insistirali, ali to treba dalje ponavljati", istakao je Verheijen.

Poslovna atmosfera je, kako je rekao, bila takva da se vršio budžetski pritisak na vladu od firmi poput Puteva Srbije, EPS-a.

"Vlada je napravila ozbiljne korake u tom procesu da reši rpobleme, posebno za 144 firme koje su u restruktuiranju poslednjih 15 godina"0, naveo je on dodajući da je u toj oblasti vlada uradila više nego što je Svetska banka očekivala.

"Govorimo o velikom broju zatvorenih firmi, što je bio težak korak. Ali srpski političari su pokazali spremnost na reforme, a građani su shvatili da je to potrebno", rekao je Verheijen,

Govoreći o 17 strateških firmi za koje su produženi rokovi privatizacije, on je rekao da je ta institucija shvatila da se proces dešava.

"Postoji još ozbiljnih problema, Galenika i Petroheija za koje je potrebno naći rešenja. Nadamo se da će to biti urađeno u prvoj polovini 2016.", ocenio je Verheijen.

Drugi deo začarnog kruga u kojem se našla Srbija 2013.dodao je on, bio je budžetski deficit i izloženost firmi poput Srbijagasa, EPS-a, Puteva Srbije.

"Taj problem se sada rešava, imamo više optimizma da će problem biti rešen", rekao je Verheijen.

Šef Svetske banke u Srbiji je poručio da, iako su za sada postignuti dobri rezultati, postoji mnogo toga da se uradi na duže staze da bi se situacija dovela na nivo koji je potreban.


Viktorija grupa povećala prihode 15 odsto u agro godini
Viktorija grupa je u takozvanoj agro godini, u periodu od septembra 2014. do avgusta 2015, prema konsolidovanim rezultatima poslovanja prihodovala od prodaje više od 380 miliona evra, što je skok od 15 odsto u poređenju sa prethodnom agro godinom.

Rast su zabeležile kako domaća, tako i prodaja na inostranim tržištima, pri čemu je izvoz generisao preko 40 odsto prihoda od prodaje.

Operativna dobit (EBITDA), uvećana je za 10 miliona evra, odnosno za trećinu, kao rezultat bolje iskorišćenosti fabričkih kapaciteta, smanjenja troškova proizvodnje, povećanja prodaje, ali i rekordnog otkupa uljarica kao važnog preduslova na početku agro godine.

Fabrike Sojaprotein i Viktoriaoil, kompanije članice Viktorija grupe sa najboljim performansama, preradile su ukupno 500.000 tona uljarica - soje, suncokreta i uljane repice.

"Različiti faktori otežavaju poslovanje u poljoprivredno-prehrambenom sektoru kako u zemlji, tako i u regionu, ali i u takvim uslovima postižemo stabilnu proizvodnju i u kontinuitetu obezbeđujemo sertifikovani kvalitet prema evropskim standardima", saopštio je Izvršni odbor Viktorija grupe.

Kako je navedeno, investicije u energetsku efikasnost i rekonstrukciju i proširenje pojedinih proizvodnih linija omogućile su korišćenje punih prerađivačkih kapaciteta njihovih fabrika.

"Jedan od efekata je i širenje izvoznih aktivnosti, što nas je pozicioniralo kao najvećeg neto izvoznika prehrambeno-prerađivačke industrije. U ovoj agro godini očekujemo dalji rast prodaje. Iako je započinjemo sa posledicama ovogodišnje suše i skupljom sirovinom, već smo obezbedili količine za maksimalne kapacitete Sojaproteina i Viktorijaoila", ističu u Viktorija grupi.

Napominju da nastavljaju sa orijentacijom na tržište regiona i tržište EU, kao i sa proizvodnjom i plasmanom proizvoda višeg stepena prerade.

Sojaprotein je u agro godini 2014/15 ostvario prihode od prodaje u vrednosti 113,3 miliona evra. Uz rast prodajnih rezultata od 15 odsto, povećanje efikasnosti u proizvodnji dovelo je i do porasta EBITDA za 62 odsto, i ona sada iznosi 16,1 miliona evra.

Tradicionalno dobri rezultati postignuti su u prodaji teksturiranih sojinih proteina, segmentu u kome Sojaprotein već godinama drži više od 50 odsto udela na evropskom tržištu, pri čemu se nastavlja fokus na proizvode višeg stepena dodate vrednosti i sojine proteinske koncentrate.

Prihodi od prodaje uljare Viktoriaoil iznose 141,6 miliona evra, što je 32 odsto više u poređenju sa prethodnom agro godinom.

Izvoz je zabeležio rast od 16 odsto, tako da čini 41 odsto ukupne vrednosti prodaje. EBITDA je, sa uvećanjem od 40 odsto, premašila 15 miliona evra. Ostvarena je rekordna prodaja flaširanog suncokretovog ulja od blizu 90 miliona litara, a pratila ju je odlična prodaja sirovog suncokretovog ulja.


Završena prva faza privatizacije "Telekoma"
Državni sekretar u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija Vesna Kovač izjavila je da je prva faza prodaje "Telekoma" završena, kao i da očekuje da će, nakon ubrzanja izdavanja građevinskih dozvola konačno početi gradnja tržnog centra "Ikea" u Srbiji.

Vesna Kovač je, na Regionalnom investicionom forumu NIN Fokus u Aranđelovcu, rekla da se privatizacija "Telekoma" vodi po proceduri utvrđenoj uredbom o postupku privatizacije velikih sistema.

"Ta procedura se obavlja u dve faze, a prva faza je završena", navela je Kovačeva uz opasku da zbog obaveze čuvanja poverljivih podataka ne može da iznosi detalje.

"Prvi poziv koji je obavljen bio je za prihvatanje ponuda. Nakon toga usledila je procedura u kojoj komisija pregleda neobavezujuće ponude i bira ko može da uđe u dalji postupak preuzimanja dokumentacije. To je proces i on traje", rekla je Kovačeva i dodala da potom sledi predaja obavezujućih ponuda.

Govoreći o otvaranju novih prodajnih lanaca, Kovačeva je istakla da se nada da će "Ikea" i "Lidl" početi sa gradnjom svojih objekata u Srbiji, nakon što je ubrzano dobijanje građevinskih dozvola.

Ona smatra da je dolazak stranih trgovinskih lanaca dobar potez, jer oni omogućavaju domaćim proizvođačima da plasiraju svoje proizvode na domaćem ali i inostranom tržištu.

Bitno je, prema njenim rečima, da se proizvođači prilagode promenama i shvate da je rad na poboljšanju kvaliteta šansa za njih.

Probleme mogu imati, kako je ocenila, sitni domaći trgovci, koji izlaz treba da traže u prilagođavaju konkretnim kupcima, približavaju potrošačima na terenu.

Kovačeva je istakla da, prema Zakonu o trgovini, sva roba u Srbiji ima jednak položaj i da svi trgovci, domaći i strani, imaju jednak tretman, te da država ne može da deluje protekcionistički.


EBRD očekuje rast BDP-a Srbije od 0,5 odsto
Početni znaci privrednog oporavka ukazuju na kraj recesije u Srbiji, koja bi ove godine trebalo da evidentira rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 0,5 odsto, mahom zahvaljujući solidnom izvozu, saopštila je danas Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD).

Snažna tražnja iz inostranstva i niske cene nafte uspeli su da eliminišu kratkoročne negativne efekte fiskalne konsolidacije koja je preduzeta u okviru programa Međunarodnog monetarnog fonda, navodi se u saopštenju EBRD dostavljenom Tanjugu.

Privredni rast Srbije će 2016. ubrzati na 1,8 odsto zahvaljujući jačanju ekonomija EU i rastu domaćih investicija. Ipak, visok nivo nenaplativih zajmova po svoj prilici će biti rešavan postepeno, a obim kreditiranja ostaće skroman, navodi EBRD.

U prognozi za ekonomije jugoistočne Evrope (JIE) EBRD predviđa skroman rast, jer će te zemlje ostvariti korist od programa monetarnog labavljenja koji sprovodi Evropska centralna banka, slabijeg evra i nižih cena nafte. JIE će ove godine ostvariti privredni rast od 1,6 odsto, navodi banka.

Na zapadnom Balkanu, snažan rast ostvariće privreda Makedonije, 3,5 odsto ove i isto toliko iduće godine, zatim Crne Gore, 3,0 odsto ove i 4,0 odsto iduće godine, Albanije 2,3 odsto 2015. i 3,3 odsto 2016, Bosne i Hercegovine 2,8 odsto 2015. i 3,0 odsto 2016.

Eksperti Evropske komisije takođe su ukazali na ekonomski oporavak Srbije, uz očekivano ubrzanje tokom narednih godina.


Novi finansijski instrumenti na Beogradskoj berzi - dugoročne obveznice Republike Srbije
Od 12. novembra 2015. godine u ponudi finansijskih instrumenata kojima se trguje na Beogradskoj berzi naći će se grupa potpuno novih dužničkih hartija od vrednosti. Naime, na Prime Listing regulisanog tržišta Beogradske berze danas su uključene 64 emisije dugoročnih dužničkih hartija od vrednosti čiji je izdavalac Republika Srbija, sa rezidualnim rokovima dospeća od jedne do jedanaest godina, nominovane u dinarima i evrima, saopštila je Beogradska berza.

Uvođenje dugoročnih obveznica Republike Srbije u redovno trgovanje na Beogradskoj berzi omogućiće pristup ovim atraktivnim hartijama od vrednosti i individualnim investitorima, pružajući im mogućnost da na jednostavan i transparentan način plasiraju svoja sredstva po značajno povoljnijim uslovima u odnosu na klasičnu štednju, koja je do sada bila jedini instrument investiranja uz minimalan rizik.

Po svojoj suštini, hartije od vrednosti koje emituje država se smatraju prvoklasnim finansijskim instrumentima i najsigurnijim vidom ulaganja, jer nose najniži kreditni rizik, s obzirom na to da je garant ispunjenja obaveza - država.

Kamata ostvarena po osnovu dužničkih hartija od vrednosti čiji je izdavalac Republika ne podleže obavezi plaćanja poreza na prihod od kapitala, odnosno ista ne ulazi u poresku osnovicu.

Sekundarna trgovina državnim dužničkim hartijama od vrednosti se do sada obavljala na OTC tržištu, bez posebne platforme za trgovanje, kroz bilateralne ugovore investitora. Od 12. novembra 2015. godine sekundarno trgovanje će se obavljati i na regulisanom tržištu Beogradske berze na BelexFIX platformi, posredstvom članova Beogradske berze.

Takođe, putem servisa za distribuciju informacija Beogradske berze informacije o ponudi, tražnji i rezultatima trgovanja postaju istovremeno dostupne i profesionalnim i individualnim investitorima, na lokalnom i globalnom tržištu.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta