Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
I ,,Magnohromu” se žuri u privatizaciju
Jesenas se na pozivno pismo javilo više od desetak zainteresovanih za kupovinu fabrike, ali od tada se ništa ne događa

Kraljevo – Nepoznata je i neizvesna sudbina ,,Magnohroma“, nekadašnjeg giganta vatrostalne industrije. Tako je bar što se lokalne sredine tiče, jer u Kraljevu niko ne zna, kada će, posle davne propasti prve privatizacije, biti raspisan novi tender. To je prepušteno resornom ministarstvu i Agenciji za privatizaciju, a takva situacija izgleda i pogoduje lokalnoj vlasti, pošto joj je jedan problem manje još samo da se reše bivših radnika koji se povremeno okupljaju ispred zgrade gradske uprave tražeći rešenje za isplatu zaostalih plata...

– Ne znam šta se čeka, još u decembru je trebalo da se raspisuju pojedinačni tenderi, ali još ništa. Na pozivno pismo o zainteresovanosti za kupovinu imovine dve ,,Magnohromove” fabrike, Pogona za proizvodnju vatrostalnog materijala i Pogona elektrotermičkih proizvoda, javilo se jedanaest potencijalnih kupaca. Ima tu veoma ozbiljnih kompanija, mi sa njih nekoliko održavamo kontakt, ali sve teže nalazimo opravdane razloge za odugovlačenje. Uz to strahujemo da se ne ,,ohlade”, jer imamo primer iz 2013.godine kada je poznata kompanija u ovoj oblasti RHI, čekajući na naše procedure, u međuvremenu kupila fabriku u Turskoj – objašnjava nam Đorđe Kosanović, direktor i zastupnik državnog kapitala u ,,Magnohromu”.

Inače, u oba pomenuta pogona trenutno radi 214 stalno zaposlenih radnika i stotinak na određeno vreme. Pogon elektrotermičkih proizvoda radi, istina ne punim kapacitetom, a u vatrostalnom delu trenutno se doprema ruda iz ,,Magnohromovih” rudnika u okolini Čačka kako bi u aprilu počela nova kampanja proizvodnje sinter magnezita. Taj proizvod najvećim delom se izvozi pa ova ,,Magnohromova” fabrika iako sada ne proizvodi ni 10 odsto sintera godišnje u odnosu na ranije najbolje godine, ipak, spada među najveće izvoznike na ovom području.

– Trenutno radimo i na opremanju, odnosno pripremi za pokretanje iskopa rude na Zlatiboru. Tamo imamo rezervi veoma kvalitetne rude magnezita od oko 3,2 miliona tona što bi bilo dovoljno za buduću proizvodnju sintera i opeka od oko tri decenije. Pri tom računam na godišnju proizvodnju od oko 80.000 tona i bez ambicija da se dostignu nekadašnji rekordi – kaže Kosanović.

Naš sagovornik još dodaje da za ovaj obim proizvodnje postoje tržište i kupci, a podizanje iskorišćenja kapaciteta na pomenuti nivo pretpostavljao bi zaposlenost, u obe fabrike, od oko 600 radnika.

Bez sumnje, najveći mamac za buduće kupce ,,Magnohromove” fabrike vatrostalnih proizvoda je istražno pravo na pomenutim rudnicima magnezitne rude na Zlatiboru. Samo treba da se ubrza postupak jer, kako nam radnici rekoše i ,,Magnohromu” se kao FAP-u, železari u Smederevu, „Petoletki”, oko kojih se ponajviše i Vlada Srbije angažuje, takođe, žuri.


Akcionari protiv dalje privatizacije "C marketa"
Biro za društvena istraživanja (BIRODI) i oštećeni akcionari "C marketa" pozvali su danas Agenciju za privatizaciju da obustavi postupak prodaje 16,26 odsto preostalog državnog kapitala u tom preduzeću zbog, kako navode, činjenice da je imovina pod sporom, saopšteno je iz tog biroa.

Navodi se, naime, da proces utvrđivanja postojanja slučajeva kršenja zakona u slučaju "C market" nije završen, te da je sporna prodaja 154.000 akcija radnika-akcionara "C marketa" biznismenima Milanu Beku i Miroslavu Miškoviću.

Prodaja državnog udela nema osnov ni sa aspekta isplativosti, jer je i sama početna cena po akciji značajno manja od one po kojoj je sadašnji vlasnik "C marketa", "Delez", kupio od Miroslava Miškovića, stoji u saopštenju.

U javnom pozivu od 27. februara koji je raspisala Agencija za privatizaciju, procenjena vrednost ponuđenog paketa iznosi 9,302,244 evra, a ova procena je rađena na dan 31.12.2013. godine i manja je u odnosu na procenu od 31.12.2011. godine koja je za isti paket akcija iznosila 9,723,600 evra. Razlika je 421.356 evra, a za toliko je navodno pala vrednost akcija za samo dve godine, kaže se u saopštenju.

BIRODI i oštećeni akcionari "C marketa" pitaju da li je u periodu od decembra 2013. godine do danas, došlo do rasta ili pada akcija "C marketa", te zašto procena nije ažurirana u poslednjih 12 meseci.

Pitaju i da li je neažuriranje procene vrednosti akcija "C marketa" zaključno sa 31.12.2014. godine posledica loših privatizacionih propisa ili namera pojedinaca da ne štite interese države?

Jasno je da "Delez" ima interes da kupi preostale akcije "C marketa" po nižoj ceni, ali to ne znači da državni organi svojim nečinjenjem treba da štite interese privatnih kompanija, navodi se u saopštenju.

Činjenica da se Ustavni sud Srbije nije izjasnio po ustavnoj žalbi akcionara podnetoj 2012. i da slučaj "C marketa" nije kao deo "24 slučaja korupcije u privatizaciji" na kojima EU insistira završen, čini sveukupno opravdanim zahtev da Agencija za privatizaciju povuče odluku o prodaji 16,26 odsto državnog udela do završetka svih sudskih postupaka i utvrđivanja stvarne tržišne vrednosti.


Menadžment HPK Inženjeringa u Železari za oko mesec dana
Dolazak novog menadžmenta kompanije HPK Inženjering u smederevsku čeličanu treba očekivati za oko mesec i po dana, izjavio je danas izvršni direktor Železare Bojan Bojković a potpisivanje ugovora o upravljanju sa tom holandskom kompanijom uslediće u naredna tri dana.

"Potpisivanje ugovora će biti realizovano u najkraćem mogućem roku, a to je u naredna tri dana. Formalno upravljanje počinje za tri-četiri nedelje s obzirom na to da moramo da dobijemo odobrenje antimonopolske komisije Srbije", rekao je on gostujući na RTS-u.

Imajući u vidu te procedure, Bojković je rekao da se dolazak novog menadžmenta kompanije HPK Inženjering očekuje u "nekom periodu od mesec-mesec i po dana".
"Nezaboravite, svi ti ljudi rade i u velikim sistemima", napomenuo je.

Ugovorna obaveza HPK je, kaže, da Železara počne da ostvaruje profit za šest meseci, ali i ukazao da vlada očekuje da se to dogodi dosta ranije.

Upitan u čemu se ogleda suština prednosti HPK Inženjeringa u odnosu na ostale kompanije koje su ušle u završnu trku za upravljanje srpskom čeličanom, Bojković je rekao da je prevagnuo dodatni kapital od 20 miliona dolara koji će ta kompanija uneti u Železaru.
"To nije investicija, već je u pitanju dodatni kapital za sirovine koje su nam potrebne u vremenu kada čekamo kreditne linije kako bi se druga peć pokrenula za tri-četiri meseca", objasnio je on.

HPK Inženjering je, kako je naveo, bila jedina kompanija koja je ponudila taj dodatni kapital, otkriva Bojković istakavši da je to neuobičajeno za taj tip ugovora.

Ugovor je, kaže, potpisan na tri godine, al on može i da bude prekinut ako se u međuvremenu pojavi solidan kupac za Železaru Smederevo.
"Jedan od uslova ugovora je da i oni mogu učestvovati u procesu privatizacije", naveo je.

Na pitanje koje će biti obaveze 24 direktora koje HPK dovodi u Smederevo, on je rekao "apsolutno sve", te dodao da će sve funkcije biti dualne.
"To znači da će HPK imati svoj menadžment, ali isto tako i Vlada Srbije svoj menadžment. Postavlja se pravo tzv supotpisa", objasnio je.

Ko su novi menadžeri Železare Gudiš i Kamaraš?

"HPK inženjering" formirali su Petar Kamaraš i Džon Gudiš, ljudi koji, ne slučajno, odlično poznaju posrnulu smederevsku kompaniju.

Gudiš je, naime, bio izvršni potpredsednik "Ju es stila", američke kompanije, koja je svojevremeno kupila Železaru u Smederevu, kao i predsednik Nadzornog odbora u Košicama u Slovačkoj, odakle dobro poznaje i Kamaraša.

On je bio je jedan od zagovornika "Ju es stila" za širenje u Evropi, u Slovačkoj, i za kupovinu "Železare Smederevo" još 2003. godine, smatra urednica magazina Biznis Radojka Nikolić.

Gudiš je krajem 2010. godine otišao u penziju posle 40 godina staža i posle više decenija provedenih u američkoj kompaniji "Ju es stilu".

On je jedan od potpisnika memoranduma o kupovini "Železare Smederevo" sa bivšim premijerom Zoranom Đinđićem krajem 2002. godine.

I Gudiš i Kamaraš važe za stručnjake u industriji čelika svetskog formata, sa iskustvom u ogromnim kompanijama u više zemalja u svetu.

Kamaraš je u vreme "Ju es stila" snabdevao "Železaru Smederevo" sirovinama.

U opciji privatizacije Železare, Kamaraš je u okviru ponude "Esmarka" trebalo da bude snabdevač sirovinama, a sada će upravljati zajedno sa Gudišom.

Nikolić: Angažovanje menadžmenta jedino moguće rešenje

Glavna i odgovorna urednica magazina "Biznis" i "Ekonometar" Radojka Nikolić izjavila je da odluka da se upravljanje smederevskom železarom poveri "HPK inženjeringu" predstavlja jedino moguće rešenje.

Nikolić je u Jutarnjem programu TV Pink rekla da nije bilo drugog rešenja, jer je bila neophodna ili prodaja ili zatvaranje i skidanje sa budžeta smederevske železare, što je bila obaveza prema sporazumu sa MMF-om i protokolu EU.

Ona je istakla da su kompaniju "HPK inženjering" formirala dva čoveka koji odlično poznaju železaru u Smederevu - Kamaraš i Gudiš, koji su svetskog formata, međunarodnog profila upravljanja sa iskustvom u ogromnim kompanijama u više zemalja u svetu.

Nikolić je najavila da će nova uprava formirati tim u kojem će biti 12 ljudi, međunarodnih eksperata i da će njihovo upravljanje železarom će trajati godinu i po dana i da je u prvih šest meseci dozvoljeno da železara ima gubitke.
"Privatizacija dolazi posle isteka od godinu i po dana", najavila je Nikolić.

Ona je podsetila da je jedan od uslova bio, ne samo očuvanje broja zaposlenih, nego i zapošljavanje novih ljudi, ukoliko neko ode u penziju ili mu iz bilo kog razloga prestane radni odnos u železari.

Nikolić je potvrdila da je "HPK inženjering" prihvatio da će plate zapolenih biti povećane za 10 odsto i da će u usavršavanje proizvodnje biti investirano 20 miliona dolara.

Govoreći o dosadašnjem poslovanju smederevske železare, Nikolić je ocenila da "nismo imali dovoljno sposobne ljude" i da postoji druga mogućnost "da se mnogo kralo".

Na pitanje novinara o mesečnom trošku za 24 menadžera od 350.000 evra, Nikolić je odgovorila da to treba uporediti sa 10 do 12 miliona dolara, koji su se mesečno izdvajali iz budžeta za rad železare, koja pri tom nije pravila profit.


HPK Engineering to manage Smederevo Steelworks
The Serbian government has decided to entrust the management and consulting of the Smederevo Steelworks to the company HPK Engineering BV.

As the Serbian government's press office stated in a release, the government accepted the decision by the commission tasked to choose the best offer, and recommended the steel mill's bodies and ordered the ministry of economy to carry out all necessary activities for concluding the agreement on the provision of management and consulting services for the Smederevo Steelworks.


NEW MANAGEMENT IN STEEL MILL IN ABOUT ONE MONTH

The new management of Dutch company HPK Engineering is about to arrive in the state-owned steel mill Zelezara Smederevo in about a month and a half, Zelezara Executive Director Bojan Bojkovic said on Wednesday.

The agreement will be signed in the next three days, and the Dutch company will start running Zelezara in three or four weeks, given that we have to get an approval from the Serbian Commission for Protection of Competition, Bojkovic said in a live broadcast on Radio-Television of Serbia (RTS).

It is HPK Engineering's contracting obligation that Zelezara starts making a profit in six months, but the government expects this to happen much earlier, he said.

Bojkovic said that HPK Engineering's core advantage over other companies that entered the final race for managing the Serbian steel mill is an additional capital of USD 20 million that the company will bring into Zelezara.


Nemačka kompanija "Tonnies" počinje izgradnju tovilišta polovinom 2015. godine - Farme pune već od n
Temelji za prvih pet farmi koje će nemačka kompanija "Tonnies" izgraditi u Srbiji biće izliveni najkasnije za tri meseca. Prvi objekti, kako "Novosti" saznaju, nići će u Plandištu, Sečnju, Odžacima, Čalmi i Apatinu, a uzgoj svinja u njima bi trebalo da počne u novembru. Cilj ove kompanije je da u narednih godinu dana u Srbiji podigne još 15 farmi.

- Nemci ne žele da kupe nijedan poljoprivredni kombinat koji je u procesu privatizacije, jer hoće da izgrade objekte po svojim standardima - objašnjava izvor "Novosti". Jednom nedeljno njihovi stručnjaci dolaze u Srbiju i detaljno su razradili plan poslovanja. Izračunali su da im se više isplati da grade, nego da renoviraju postojeće farme.

Vlada Srbije i Privredna komora Srbije uključene su u pregovore sa investitorom iz Nemačke, koji planira da uzgaja oko 80.000 svinja godišnje. Trebaće im, međutim, mnogo više krmača nego što mogu da proizvedu i zbog toga planiraju da naprave široku mrežu kooperanata.

- Po farmi im treba 3.000 hektara obradivog zemljišta, koje će uzeti u zakup, kako bi proizvodili hranu za životinje - objašnjava izvor "Novosti".
- Investitor je najviše zainteresovan za Vojvodinu i Mačvu, jer u tom kraju postoji tradicija uzgoja svinja. Odgovara im i što postoje velike površine obradivog zemljišta zbog stočne hrane, za razliku od drugih delova Srbije gde su posedi isparčani. Insistiraju na izgradnji novih tovilišta, po standardima koji zadovoljavaju njihove kriterijume.

Ukoliko ulaganje nemačke firme bude teklo po planu, biće im potrebno nekoliko stotina radnika koji će biti angažovani na poslovima od proizvodnje hrane za životinje do uzgoja svinja. Zbog toga razmatraju i mogućnost saradnje sa Poljoprivrednom školom iz Futoga, kod Novog Sada.

- U našoj školi bi mogao da zaživi sistem dualnog obrazovanja i da đaci odlaze na nove farme na praksu - priča Dušan Gagić, direktor škole. Mi već imamo obrazovne profile koji bi odgovarali nemačkoj kompaniji, ali bi glavne novine bile što bi deca imala mnogo više prakse i posle bi ih čekalo sigurno radno mesto. Nama bi to mnogo značilo, jer je praktična nastava za poljoprivredne smerove veoma skupa.


German Tonnies starts construction of farms in mid-2015 - Farms to be filled as of November already
The foundations for five farms which German Tonnies will build in Serbia will be built in three months latest. The first facilities, as Novosti finds out, will be in Plandiste, Secanj, Odzaci, Calma and Apatin, and pigs breeding there should start in November. The company’s objective is to build 15 farms more in Serbia in the next year.

-Germans do not want to buy none of the agricultural combine which has been in privatization since they want to build facilities in line with their standards – the source of Novosti explains. Once a week, their experts visit Serbia and they have developed business plan in details. They calculated it is more remunerative to build then to renovate existing farms.

The Government of Serbia and the Serbian Chamber of Commerce participate in negotiations with German investor which is planning to breed 80.000 pigs annually. They will, however, need much more pigs than they can produce and they are planning to make a wide network of cooperatives.

If investment of the German company runs smoothly, they will need a few hundred employees to be hired on animal food production works to cattle breeding. Therefore, they are considering the option to cooperate with the Agricultural school from Futog at Novi Sad.


Česi preuzeli "Radensku"
Slovenački proizvođač mineralne vode "Radenska", u vlasništvu "Pivovarne Laško", postao je deo češke "Kofole", koja je Pivovarni platila kupoprodajnu cenu od 51,8 mil EUR.

"Kofola" je stekla 87,16% deonica "Radenske", a očekuje da će još 6,82% deonica otkupiti u narednim danima.

Firma "Kofola" i "Pivovarna Laško" su 19. decembra prošle godine potpisali ugovor o prodaji i kupovini većinskog paketa deonica proizvođača mineralne vode. Sporazum uključuje neke preliminarne uslove koji su morali biti ispunjeni pre isplate kupoprodajne cene i prenosa deonica. Svi uslovi ugovora, uključujući odobrenje Agencije za zaštitu tržišne konkurencije sada su ispunjeni.

Česi su odlučili da preuzmu "Radensku" kako bi popunili svoj portfolio mineralnom vodom, budući da proizvode samo sokove i druga bezalkoholna pića.


Usvojen plan reorganizacije preduzeća "Vujić Valjevo"
Privredni sud u Valjevu usvojio je ponuđeni plan reorganizacije u PP "Vujić Valjevo", koje proizvodi PVC stolariju, saopšteno je danas (18. mart 2015. godine).

Najveći poverioci, među kojima su bile i banke, prihvatili su predlog za uvođenje predstečajnog postupka, dok su u manjini ostali Grad Valjevo i Poreska uprava, čiji su zastupnici imali primedbe, ali su preglasani.

PP "Vujić Valjevo" je u neprekidnoj blokadi računa 900 dana sa dugom od 3,9 milijardi dinara i imovinom procenjenom na 38,3 mil EUR.

Svih 66 zaposlenih biće isplaćeno u naredne dve godine, dok će ostalim poveriocima dug biti izmiren tokom 12 godina s grejs periodom od četiri godine iz sredstava dobijenih prodajom imovine preduzeća.

Biće prodati, kako je predloženo, hotel i nekadašnja upravna zgrada GP "Jablanica", odmaralište "Crni vrh" na Divčibarama i eventualno fabrika "Vujić vode" u Petnici.

Poverioci će biti namirivani i iz prihoda hotela i drugih preduzeća koja poseduju privrednici Vidoje i Vlajko Vujić.

Ročište o planu reorganizacije Ugostiteljskog preduzeća "Sloga", takođe vlasništvo braće Vujić, na kojem će se odlučivati o predlogu za uvođenje predstečajnog postupka, u Privrednom sudu je zakazano za 19. mart.

Preduzeće "Vujić" je prvo u bivšoj Jugoslaviji počelo proizvodnju PVC stolarije. Potom je otvorilo lokalnu TV stanicu, izgradilo fabriku vode u Petnici, na tenderu kupilo hotele "Sloge", kao i deo GP "Jablanica" posle neuspešne privatizacije.

Usledile su teškoće u poslovanju, a Vujići su se, prema procenama ekonomista, i "nerealno preinvestirali".

Mnogi za njihove kredite vežu "potapanje" nekadašnje Valjevske banke, dok su sada među najvećim poveriocima Nova Agrobanka i Credit Agricole banka.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta