Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Komisija prihvatila pet ponuda za Železaru
Komisija koja razmatra ponude za upravljanje Železarom prihvatila je danas ponude pet kompanija koje su imale potpunu dokumentaciju i sa kojima će se narednih dana nastaviti razgovori, saopštilo je Ministarstvo privrede.

U saopštenju se precizira da je od šest kompanija, koje su poslale zvanične ponude za profesionalno upravljanje smederevskom Železarom, Komisija na sednici prihvatila pet.

Komisija će do kraja sedmice izabrati najbole kandidate koji će svojim prezentacijama pokazati na koji način misle da unaprede proizvodnju, zadrže radnike, i obezbede da Železara radi punim kapacitetom i bude profitabilna kompanija,dodaje se u saopštenju.

Odluku o tome da se raspiše javni poziv za profesionalni menadžment Vlada Srbije je donela posle neuspelih pregovora za strateško partnerstvo sa kompanijom Esmark, o preuzimanju 80,01 odsto kapitala Železare u vlasništvu države.


Javni poziv za privatizaciju PKB sredinom 2015.
Javni poziv za privatizaciju Poljoprivredne korporacije Beograd (PKB) očekuje se sredinom ove godine, a cela transakcija bi mogla biti gotova u četvrtom kvartalu 2015, izjavio je Tanjugu generalni direktor PKB Dragiša Petrović.

PKB je velika kompanija koja i sada funkcioniše na zadovoljavajući način, pa su za nju zainteresovani brojni investitori, istakao je Petrović.

Do sada je, kaže, zvanično PKB posetila samo kineska delegacija, a direktnih pregovora sa potencijalnim kupcima za sada nije bilo.
"Interesovanje je veliko, što se vidi i po broju pristiglih pisama o zainteresovanosti. Naravno, ta pisma o zainteresovanosti nisu ograničavajuči faktor i ne sprečavaju da se još neko ko je zainteresovan javi za kupovinu imovinskog paketa ", naveo je Petrović.

Podseća da je Skupština PKB krajem februara izabrala privatizacionog savetnika koji treba da napravi paket za prodaju imovine.

Posle toga, dodao je, vlasnik, odnosno Grad Beograd treba da usvoji taj paket, a zatim sledi raspisivanje javnog oglasa, prikupljanje ponuda, odabir najboljeg ponuđača, pregovori sa najboljim ponuđacem i zaključivanje ugovora o prodaji.

Grad Beograd je, podseća, 30. decembra doneo odluku o modelu i metodu privatizacije PKB-a,i to kroz model prodaje dela imovine Subjekta privatizacije,metodom javnog prikupljanja ponuda sa javnim nadmetanjem.
"Zamišljeno je da se napravi imovinski paket koji će u sebi sadržati dovoljno poljoprivrednog zemljišta za održavanje stočarske proizvodnje na ovom nivou, životinje, mehanizaciju, objekte koji su vezani za poljoprivrednu proizvodnju i broj zaposlenih koji je potreban da to sve funkcioniše na jednom dobrom nivou", pojasnio je Petrović.

Čelnik PKB je kazao da PKB trenutno, sa zavisnim društvima, ima 2.108 zaposlenih, a u samom PKB-u broj je nešto manji od 1.900 ljudi.

Petrović je istakao da je kompanija u 2014. godini ostvarila značajan rast poslovnih prihoda od oko osam odsto u odnosu na prethodnu godinu izraženo u EUR-ima.

On je precizirao da je PKB u 2014. godini zabeležio oko 54 miliona evra prihoda, a u 2013. godini 50 miliona evra.
"Poslovne rashode, koji su nažalost ovde "neelastični", držali smo na istom nivou, odnosno relno su manji oko tri odsto u odnosu na 2013.godinu", napomenuo je Petrović.
Petrović je istakao da su dobri rezultati ostvareni i u proizvodnji mleka, koja je u 2014. iznosila 65,4 miliona litara i bila je za pet odsto veća nego 2013.

"Ono što je takođe interesantno da je PKB korporacija jedini proizvođač mleka, koji je u toku prošle godine ostao bez celokupnog iznosa premije za mleko, donošenjem pravilnika Ministarstva poljoprivrede, mi smo praktično ostali prošle godine u odnosu na prethodne godine, "zakinuti" za više od tri miliona evra", kazao je Petrović.

On je podsetio da je PKB u prethodnih nekoliko godina uložila više od 10 miliona evra u farmu muznih krava koja je među najsavremenijim u ovom delu Evrope, a ulagalo se i u sisteme za navodnjavanje čiji je ukupni kapacitet 5.600 hektara.
U PKB se trenutno obrađuje oko 21.000 hektara zemljišta, a oko polovine od toga služi za proizvodnju stočne hrane.

Što se stočarske proizvodnje tiče, PKB ima oko 22.000 grla goveda, od čega oko 9.000 muznih krava. PKB je aktivirao i farmu svinja i očekuje da u toku ove godine isporuči 9.000 tovljenika.

Taj poljoprivredni gigant ima i farme sa 20.000 koka nosilja i 2.000 ovaca.

Pored toga, PKB ima fabriku stočne hrane, koja trenutno radi sa 30 odsto kapaciteta.

PKB takođe ima svoja zavisna preduzeća - veterinarsku stanicu sa dovoljnim brojem veterinara, koji pokrivaju praktično kontrolu proizvodnje u PKB-u, setifikovanu "Ekolab" laboratoriju koja pored toga što radi za PKB, radi i na trzištu i za druge, PKB avijaciju i Institut Agroekonomik koji ima svoje sorte semena određenih kultura. PKB se prošle godine sertifikovao i za ISO standarde, Hasap (Hačp) i Global gep (Global gap).


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta