Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
"Mitros" počinje proizvodnju u oktobru
U Sremskoj Mitrovici je počela rekonstrukcija pogona sremskomitrovačkog "Mitrosa" koji je sredinom januara prodat austrijskom "Gierlinger holdingu" za 800.000 EUR. Početak proizvodnje najavljen je za oktobar, a posao će odmah dobiti 300 radnika.

Generalni direktor "Mitrosa" Ramo Adrović izjavio je juče da će se u "Mitros" do 2017. godine uložiti 20 mil EUR, umesto 12 mil EUR kako je bilo prvobitno najavljeno. U novim pogonima posao će odmah dobiti 300 radnika, a sa proširenjem proizvodnje porašće i broj radnika. Ramović kaže da je krajnji cilj da se 2020. godine dostigne dnevni nivo prerade 5.000 tovljenika i uposlenost više od hiljadu radnika.

- Startujemo sa 300 zaposlenih i u drugoj fazi će ih biti puno više. Krajem aprila počinje kampanja sa farmerima, kako bi na vreme počeli tov, jer nama tovljenici trebaju već u oktobru mesecu. Sve što smo stočarima poručili na sastanku sredinom decembra, važi i danas. A naš cilj je da se baziramo na male proizvođače - poručio je Adrović.

On je pojasnio da će proizvodnja u oktobru početi s preradom hiljadu tovljenika dnevno.

- Naš plan je da se svake godine prerada povećava za hiljadu tovljenika dnevno, tako da 2020. dostignemo dnevno klanje 5.000 tovljenika. Tada će "Mitros" imati više od hiljadu zaposlenih. Proizvodnja se bazira isključivo na srpskoj sirovini i sve što proizvedemo namenjeno izvozu. Mi već sada možemo obećati da će Mitrovica dobiti jednu od najsavremenijih fabrika na Balkanu - poručio je Adrović.

Tokom posete "Mitrosu", koji je sada veliko gradilište, gradonačelnik Sremske Mitrovice Branislav Nedimović je izjavio da značaj ove investicije i to što će oživeti jedan od simbola Sremske Mitrovice.

- Najvažnije da "Mitros", jedan od najvećih simbola grada, ponovo kreće s proizvodnjom - rekao je Nedimović.

Inače, proizvodi "Mitrosa" neće biti u prodaji na domaćem tržištu, gde je austrijska kompanija "Gierlinger", koja je kupila "Mitros", prisutna godinama, ali kao proizvođač niza prehrambenih proizvoda s oznakom robne marke velikih trgovinskih lanaca koji posluju u Srbiji.


Koncesionari „sleću” na beogradski aerodrom
Vlada prošle nedelje formirala radnu grupu da utvrdi model strateškog razvoja beogradske vazdušne luke.

Kako će se ubuduće finansirati Aerodrom „Nikola Tesla”? Da li će dobiti koncesionara ili novog vlasnika? Odgovor na ova dva pitanja trebalo bi da predloži državna radna grupa koju je vlada formirala krajem prošle nedelje sa zadatkom da utvrdi strateške pravce razvoja beogradske vazdušne luke.

– Postupak utvrđivanja najpogodnijeg modela finansiranja razvoja započet je, ali ne postoji unapred određen termin privatizacije, niti se sa sigurnošću može tvrditi da će biti privatizovan i po kom modelu – kažu u Ministarstvu građevine, saobraćaja i infrastrukture.

Mada je Zoran Ilić, pomoćnik ministra za vazdušni saobraćaj, nedavno izjavio da je do sada razmatrana samo koncesija, jer se država time ne odriče vlasništva.

Uostalom i naša vlada je u Memorandumu MMF-u navela da će tokom ove godine razmotriti mogućnost za dugoročnu koncesiju. Prema tom dokumentu u maju bi trebalo da bude doneta odluka o rekonstrukciji i proširenju kapaciteta aerodroma.
U ministarstvu ne kriju da potencijalnih investitora ima iz svih krajeva sveta – od zapadne Evrope, Turske, Bliskog do Dalekog istoka.

Priče o privatizaciji beogradskog aerodroma počele su već posle ekspozea premijera po sastavljanju nove vlade, kada je najavljena privatizacija javnih preduzeća. Javno su izrazili interesovanje i iz Evropske banke za obnovu i razvoj, koja po pravilu u preduzeća ulazi samo kao manjinski akcionar, ali se spominju i nemačke i arapske kompanije. Kada je prošlog leta nemačka kompanija „Fraport” kupila ljubljanski rečeno je da ta kompanija merka i beogradski aerodrom. Kao jedan od zainteresovanih u javnosti je spominjan i „Etihad”. Pošto je taj avio-gigant iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, preuzeo manjinski paket, ali i kompletno upravljanje „Jatom”, koji je preimenovan u „Er Srbija”, objavljeno je da su kompanije iz te zemlje zainteresovane da preuzmu i sam aerodrom.

Međutim u vreme kada su Slovenci prodali svoj aerodrom mediji su pisali da naša vlada nije spremna da aerodrom proda, već da joj je bliža opcija da ga investitoru da pod koncesiju na najverovatnije 20 godina, tokom kojih bi on imao pravo da ubira sav prihod. Zauzvrat, država bi zahtevala da ulagač u Surčinu izgradi drugu pistu, treći terminal koji bi koristila isključivo „Er Srbija”, obnovi prvi terminal, izgradi hotel i najveći regionalni kargo centar. Ukupan iznos ovih investicija bio bi, prema tim procenama, oko milijardu evra.

Kada je reč o proceni vrednosti beogradske vazdušne luke u resornom ministarstvu navode da u ovom trenutku jedina zvanično procenjena vrednost jeste njegova berzanska vrednost.

Država je vlasnik 83 odsto akcija aerodroma. Ostatak akcija pripada građanima. Inače, cena akcija beogradskog aerodroma skočila je u proteklih godinu dana čak 105 procenata.

Aerodrom „Nikola Tesla” u protekloj, 2014. godini, napravio je do sada najbolji rezultat u svojoj istoriji, ostvarivši neto dobit od 27 miliona evra, naglašavaju u ministarstvu. Takođe, u 2014. rekordnih 4,6 miliona putnika koristilo je usluge beogradskog aerodroma, što je povećanje 31 odsto u odnosu na 2013.

Premijer Aleksandar Vučić krajem prošle godine izjavio je da aerodrom zahvaljujući uspešnom poslovanju „Er Srbije”, sada vredi tri puta više nego pre godinu dana, te da je plan da se tokom 2015. radi na pronalasku koncesionog partnera.

– Mi taj aerodrom koji vredi 250 miliona evra, sada za koncesiju možemo da uzmemo, i gledaćemo da to sledeće godine i radimo, 500 do 600 miliona evra. Plus milijardu u investicijama i to uz raskidni uslov – istakao je Vučić.

Iako je aerodrom jedno od malobrojnih državnih preduzeća koje u kontinuitetu pravi dobit, ni ono nije bez problema. U poslednjih desetak godina za ovu kompaniju vezano je više afera, a na optuženičkoj klupi su završili jedan ministar i tri generalna direktora. Takođe, rukovodstvo se po pravilu postavljalo partijskim putem, a očigledan je i politički uticaj na poslovanje kompanije tako što se godinama toleriše neplaćanje obaveza od najvećeg klijenta, „Jata”, a kasnije „Er Srbije”, što veoma umanjuje rezultate ovog preduzeća.

„Prema godišnjem izveštaju aerodroma za 2013, ispravka vrednosti potraživanja, drugim rečima obezvređena potraživanja za koja su male šanse da se naplate, iznosila su 4,3 milijarde dinara. Od toga 4,28 milijardi dinara (37,8 miliona evra) odnosi se na „Er Srbiju”, navedeno je u finansijskoj analizi ovog preduzeća.

Činjenica da su male šanse da će se nekom isplatiti da napravi novi aerodrom u okolini Beograda čini Aerodrom „Nikola Tesla” prirodnim monopolistom, slično kao što su to dalekovodi, železnička infrastruktura ili vodovodi. A privatizacije prirodnih monopolista svuda su u svetu škakljiva tema.


U Srbiju 2015. godine stiže 5 slovenačkih investitora
Ove godine će u Srbiji pet slovenačkih kompanija pokrenuti nove projekte. U pitanju su grinfild investicije, a prva od njih će biti realizovana u Novom Sadu, saznaje "eKapija". U glavni grad Vojvodine stiže slovenački "Kolektor", koji se bavi proizvodnjom plastičnih komponenti za autoindustriju.

- Kompanija "Kolektor" će u junu u Novom Sadu zvanično otvoriti pogon. U planu je još jedan, koji će biti pokrenut 2016. godine na jugu Srbije – najavila je Liljana Figar Ferme iz Ambasade Slovenije u Srbiji.

Prema njenim rečima, našu prestonicu posetiće i gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković, koji će 23. aprila prisustvovati Samitu gradonačelnika glavnih gradova regiona.

Na skupu, u organizaciji Grada Beograda i Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED), će biti reči i o "pametnim gradovima", a Liljana Figar Ferme je najavila da će o toj temi govoriti i predstavnici slovenačke firme "Eltec Petrol".


Serbia in 2015 to see five Slovenian investors coming
This year, five Slovenian companies will start new projects in Serbia. These are greenfield investments and the first of them will be implemented in Novi Sad, eKapija finds out. Slovenian Kolektor is coming to the capital of Vojvodina which operates in production of plastic componets for automotive industry.

- In June, Kolektor will officially open the section in Novi Sad. They are planning another one in 2016 which they will open in the south of Serbia - Liljana Figar Ferme from the Embassy of Slovenia in Serbia announced.

According to her, our capital will be visited also by the mayor of Ljubljana, Zoran Jankovic, who will April 23 attend the Summit of mayors of capitals of the region.

At the event organized by the City of Belgrade and the National Alliance for local economic development (NALED), they will discuss "smart cities", and Liljana Figar Ferme announced that representatives of Slovenian company, "Eltec Petrol", will talk about it.


Produžen rok za ponude za C market
Agencija za privatizaciju produžila je u petak rok za dostavljanje prijava za učešće u nadmetanju za kupovinu 16,3 odsto akcija trgovinskog preduzeća C market iz Beograda.

Novi rok za podnošenje prijava je 15. april, a otvaranje ponuda je 30. aprila.

Početna cena je 9,3 miliona evra, što je procenjena vrednost kapitala koji je ponudjen na prodaju na kraju 2013. godine.

C market je u većinskom vlasništvu belgijske kompanije Delez, a 23,2 odsto je društveni kapital. Agencija za privatizaciju prodaje 70 odsto društvenog kapitala, što je 16,3 odsto akcija, a prestali društveni kapital biće podeljen sadašnjim i bivšim radnicima C marketa.


Komisija uputila Pravobranilaštvu predmet "Politika"
Komisija za zaštitu konkurencije uputila je Pravobranilaštvu predmet koji se odnosi na prodaju dela vlasništva u društvu "Politika novine i magazini" (PNM) zbog sumnje da je nemački VAC svoj udeo od 50 odsto prodao moskovskoj Ist medija grupi, a da ga prethodno nije ponudio drugom vlasniku - državi čime je prekršio i osnivačke akte PNM.

Zbog pretpostavke da je takvom transakcijom ostvarena koncentracija vlasništva za koju nije dobijeno odobrenje Komisije, ona je naložila moskovskoj firmi da plati procesne penale u vrednosti 143.500 evra.

U saopštenju Komisije za zaštitu konkurencije navodi se da je predmet upućen državnom pravobranilištvu kako bi se ispitala punovažnost tog ugovora i odlučilo o eventualnom pokretanju spora,
novac (procesni penali, 143.500 evra) će biti uplaćen u budžet Srbije, a Ist medija grupi određeni su konkretno zbog toga što nije postupila po zaključku Komisije od 29. januara 2015. godine, kojim je naloženo dostavljanje podataka i dokumentacije za potrebe postupka.
"Ovim rešenjem Komisija jasno stavlja do znanja svim učesnicima na tržištu da će neispunjavanje Zakonom propisanih obaveza za dostavljanje podataka, potrebnih za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja, biti sankcionisano u skladu sa Zakonom", navodi se u saopštenju.

Drugim zaključkom Komisije prekinut je postupak protiv društva Ist medija, jer je neophodno da se reši prethodno pravno pitanje u ovom predmetu a to je: da li je punovažan ugovor o kupoprodaji udela između prethodnog vlasnika udela u društvu PNM Ost holding GmbH iz Beča (koji je povezano pravno lice nemačke medijske grupacije VAC) i društva Ist medija grupe.
"S obzirom na moguću štetu po imovinska prava i interese Republike Srbije, Komisija je, imajući u vidu značaj ovog pitanja, odlučila da uputi predmet Državnom pravobranilaštvu radi ispitivanja punovažnosti predmetnog ugovora i odlučivanja o eventualnom pokretanju spora", navodi se u saopštenju i dodaje da zbog značaja i složenost predmeta Komisija nastavlja aktivnu saradnju sa nadležnim organima u Srbiji i u inostranstvu.

Moskovska Ist medija grupa preuzela je 50 odsto udela u Politici jula 2012. od bečkog Ost holdinga, čiji se vlasnik nemački VAC povukao iz Srbije jer je bio nezadovoljan uslovima poslovanja, a prema sopstvenom priznanju, iza moskovske firme bio je u trenutku prodaje udela vlasnik Farmakoma Miodrag Bogićević.

Sve ovo, prema saznanjima Blica, vodi u moguće poništavanje ugovora o suvlasniku najstarije medijske kuće u Srbiji.


"Mitros" počinje proizvodnju u oktobru
U Sremskoj Mitrovici je počela rekonstrukcija pogona sremskomitrovačkog "Mitrosa" koji je sredinom januara prodat austrijskom "Gierlinger holdingu" za 800.000 EUR. Početak proizvodnje najavljen je za oktobar, a posao će odmah dobiti 300 radnika.

Generalni direktor "Mitrosa" Ramo Adrović izjavio je juče da će se u "Mitros" do 2017. godine uložiti 20 mil EUR, umesto 12 mil EUR kako je bilo prvobitno najavljeno. U novim pogonima posao će odmah dobiti 300 radnika, a sa proširenjem proizvodnje porašće i broj radnika. Ramović kaže da je krajnji cilj da se 2020. godine dostigne dnevni nivo prerade 5.000 tovljenika i uposlenost više od hiljadu radnika.

- Startujemo sa 300 zaposlenih i u drugoj fazi će ih biti puno više. Krajem aprila počinje kampanja sa farmerima, kako bi na vreme počeli tov, jer nama tovljenici trebaju već u oktobru mesecu. Sve što smo stočarima poručili na sastanku sredinom decembra, važi i danas. A naš cilj je da se baziramo na male proizvođače - poručio je Adrović.

On je pojasnio da će proizvodnja u oktobru početi s preradom hiljadu tovljenika dnevno.

- Naš plan je da se svake godine prerada povećava za hiljadu tovljenika dnevno, tako da 2020. dostignemo dnevno klanje 5.000 tovljenika. Tada će "Mitros" imati više od hiljadu zaposlenih. Proizvodnja se bazira isključivo na srpskoj sirovini i sve što proizvedemo namenjeno izvozu. Mi već sada možemo obećati da će Mitrovica dobiti jednu od najsavremenijih fabrika na Balkanu - poručio je Adrović.

Tokom posete "Mitrosu", koji je sada veliko gradilište, gradonačelnik Sremske Mitrovice Branislav Nedimović je izjavio da značaj ove investicije i to što će oživeti jedan od simbola Sremske Mitrovice.

- Najvažnije da "Mitros", jedan od najvećih simbola grada, ponovo kreće s proizvodnjom - rekao je Nedimović.

Inače, proizvodi "Mitrosa" neće biti u prodaji na domaćem tržištu, gde je austrijska kompanija "Gierlinger", koja je kupila "Mitros", prisutna godinama, ali kao proizvođač niza prehrambenih proizvoda s oznakom robne marke velikih trgovinskih lanaca koji posluju u Srbiji.


Mitros starts production in October
Reconstruction of the facility of Sremska Mitrovica-based Mitros, which was sold to Austria's Gierlinger Holding in mid-January for EUR 800,000, has commenced in Sremska Mitrovica. The start of production is scheduled for October, while 300 people will get a job right away.
Mitros General Manager Ramo Adrovic said yesterday that EUR 20 million would be invested in Mitros by 2017 instead of initially planned EUR 12 million. A total of 300 people will be hired immediately, and that number is expected to grow with the expansion of production. As he noted, the final objective is to increase the daily processing capacity to 5,000 fatlings and to employ over 1,000 workers by 2020.
He explained that the company would start production in October by processing 1,000 fatlings a day.
By the way, Mitros products will not be available in Serbia, where Mitros' owner Gierlinger from Austria has been operating for years.


Italijani hoće da zakupe "Aha Mura-Prvi maj"
Italijanska kompanija "Merkatus tekstil", izrazila je, pismom o namerama, želju da zakupi halu 1, fabrike "Aha Mura-Prvi maj" u Pirotu.

Kako je novinarima izjavio komercijalni direktor pirotskog preduzeća Veljko Krstić, reč je o pogonu u kome se proizvode muška odela.

U pismu italijanska firma navodi još da bi investirala u dodatnu opremu, čime bi proizvodnja bila osavremenjena, kazao je direktor Krstić.

Proteklih dana, ovde su boravili i predstavnici turske kompanije "Link-tekstil", ali i leskovačke "Densi" koji su izrazili nameru da kupe ovo preduzeće koje je u postupku Unapred pripremljenog plana reorganizacije (UPPR).

Ročište sa najvećim poveriocima:bankarima, dobavljačima i komunalnim preduzećima, koji bi trebali da odlože svoje potraživanja dok preduzeće ne otpočne s radom i proizvodnjom, zakazano je ze 24. april, pred niškim Privrednim sudom.


EY: Srbija na sedmom mestu po broju transakcija u 2014.
Srbija se nalazi na sedmom mestu prema broju obavljenih transakcija u 2014. godini, dok su tri prvoplasirane zemlje Turska, Poljska i Češka, pokazala je analiza najnovijeg barometra poslovnih transkacija centralne i jugoistočne Evrope revizorsko-konsultantske kompanije Ernst & Young (EY).

Pozicija na kojoj se Srbija našla predstavlja skok za jedno mesto u odnosu na 2013. godinu, navedeno je u saopštenju te kompanije.

Oko 50 odsto transakcija u Srbiji realizovano je između domaćih poslovnih subjekata, dok 34 odsto čine ulazne poslovne transakcije, a svega 16 odsto izlazne.
U prošloj godini u Srbiji se kao najaktivnija grana industrije, prema ovoj analizi, pokazala industrija usluga.
"Iako je ukupan broj ostvarenih spajanja i akvizicija u 2014. godini u centralnoj i jugoistočnoj Evropi opao, u Srbiji je broj transakcija porastao. U 2015. godini očekuje se porast, kako u broju poslovnih transakcija, tako i u njihovoj vrednosti usled konsolidacija u pojedinim sektorima koje su u toku, kao i nedavnim najavama privatizacija", izjavio je menadžer u kompaniji EY i stručnjak za spajanja i akvizicije u IT sektoru Andras Banyai.

Prema njegovim rečima, u regionu je najatraktivniji za ulaganja bio IT sektor sa 206 transakcija, od kojih se transakcija sa najvećom vrednošću odnosi na preuzimanje rumunske kompanije LiveRail Inc. od strane Fejsbuka (Facebook).

On veruje da će transakcije u okviru IT sektora ostati ključni pokretač na polju poslovnih transakcija i u budućnosti kako u regionu, tako i u Srbiji.
"U toku 2014. godine u Srbiji je ostvaren veliki broj aktivnosti na polju privatnog kapitala, a skoro trećinu svih poslovnih transakcija činili su finansijski investitori", kaže partner u sektoru za podršku pri poslovnim transakcijama (TAS) u Adria regionu kompanije EY, Urs Indermuhle.

U 2014. godini izvršeno je ukupno 1.304 poslovnih transakcija u regionu centralne i jugoistočne Evrope, što predstavlja pad od 16,9 odsto u odnosu na 2013. godinu.

Procenjena veličina tržišta centralne i jugoistočne Evrope se smanjila za 2,4 odsto u poređenju sa 2013. godinom.
Slično prethodnoj godini, većina transakcija bile su lokalne - koje čine 54 odsto od ukupnog broja transakcija, što znači da i kupac i prodavac potiču iz iste zemlje.

Takođe, kao i u 2013. godini, 67 odsto svih transakcija u 2014. godini obavili su strateški investitori, najaktivnija grana industrije je bio IT sektor, dok su se u pogledu vrednosti najveće transakcije dogodile u oblasti maloprodaje i velikoprodaje, kao i u sektoru nekretnina.


Nakon što je objavljena zvanična prodaja: Studio B žele da kupe i Rusi?
Do sada su pisma o zainteresovanosti poslali trgovinska firma „CTC Unit“ i građevinska firma „Gama sistem“, a direktorka Ivana Vučićević kaže da su za kupovinu zainteresovani i ruski mediji.
Dan nakon što je „Studio B“ proslavio 45. rođendan, Skupština grada zvanično je odlučila da proda tu medijsku kuću. Kako je „Blic“ već pisao, pisma o zainteresovanosti za kupovinu „Studija B“ poslale su samo dve firme: „CTC Unit“ po modelu privatizacije prodajom kapitala i „Gama sistem“ po modelu prodaje imovine.

Na naše pitanje kako komentariše to što su se do sada kao jedini potencijalni kupci prijavile firme koje nemaju veze s medijima, čak se jedna od njih bavi „prodajom čamaca i lustera“, direktorka „Studija B“ Ivana Vučićević kaže da one verovatno nisu jedine.

- Znam da su i neki ruski mediji bili zainteresovani, a to što nisu poslali pismo znači da verovatno nisu hteli da otkriju identitet pre javnog poziva. Očekujem raspisivanje poziva u narednih mesec i po. Uslove pod kojima će „Studio B“ biti prodat odrediće Ministarstvo privrede u konsultaciji s Vladom - kaže Ivana Vučićević.


Firma „CTC Unit“ iz Šimanovaca se, kako je već pisao „Blic“, dvadesetak godina bavi uvozom i veleprodajom električnih kućnih aparata. Vlasnici su Branimir Ibrahimpašić i Vladimir Pašić. Tada nismo uspeli da dobijemo direktora firme sa obrazloženjem da će „za komentar biti dostupan sledeće nedelje“. Ali komentar nismo dobili ni juče, kada nam je rečeno da ga možemo pozvati danas.

Prema našim saznanjima, firma „Gama sistem“ iz Zuca osnovana je 1992, vlasnik je Miloje Ilijevski, ali sem njegovog imena, podaci u APR-u ne pokazuju ni broj zaposlenih niti koliki profit ostvaruje. Firma nema ni sajt, niti smo uspeli da dođemo do broja telefona. Odbornici opozicije juče su istakli da se „CTC Unit“ bavi „prodajom čamaca, lustera i stanova“, a da je „Gama sistemu“ račun u blokadi od 2011.

U agenciji kažu da to što su prijavljene samo dve firme ne znači skoro ništa.

- I firme koje nisu poslale pismo o zainteresovanosti moći će da učestvuju na javnom pozivu. U toku je proces prikupljanja dokumentacije, a naredni vlasnik „Studija B“ će po zakonu morati da zadrži prvobitnu delatnost prvih pet godina - kažu u agenciji.
 
Vrednost procenjena na 18,8 miliona dinara

Vrednost „Studija B“ procenjena je na 18,8 miliona dinara. Potencijalni kupci će morati da otkupe tendersku dokumetaciju, da podnesu depozit (10 odsto od procenjene vrednosti), a javnim pozivom će biti dodati uslovi vezani za garancije i ozbiljnost učesnika javnog nadmetanja. Javno nadmetanje će, ako bude potrebno, biti sprovedeno u dva kruga. U prvom krugu biće ponuđeno 100 odsto vlasništva. Ako dođe do drugog kruga, početna cena biće 30 odsto ukupne vrednosti, a ako ni tada ne bude zainteresovanih, privatizacija se proglašava neuspelom. U tom slučaju sledi podela akcija zaposlenima, a ako ih zaposleni ne prihvate, preduzeće se briše iz registra i Grad kao osnivač odlučuje šta će dalje biti s njim.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta