Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
"Lukoil" daje benzinske stanice na dilersko upravljanje
"Lukoil Srbija" predaje svoje benzinske stanice na dilersko upravljanje. U pitanju je 27 benzinskih stanica širom Srbije, među kojima su dve pozicionirane duž autoputa, dve su u Zemunu, a četiri u Novom Sadu.

Zainteresovani mogu da dostave ponude do 11. maja 2015. godine u 16 sati.


Kragujevački metalci traže pomoć - U "21. oktobru" i "Metal sistemima" organizovani proizvodnja i iz
Posle skoro dvodecenijske poslovne agonije, preduzeća "Metal sistemi" i "21. oktobar" organizovala su proizvodnju, pa čak svoje proizvode i izvoze. Ima i zainteresovanih kupaca, ali je pre toga neophodno rešiti određene probleme.

Zbog toga su se članovi Socijalno-ekonomskog saveta grada načelno dogovorili da pokrenu inicijativu za zakazivanje sastanka predstavnika nadležnih ministarstava i jednog broja ovdašnjih preduzeća metalskog kompleksa kako bi se razmotrile sve mogućnosti uspešnog rešavanja statusa ovih firmi.

Menadžment ova dva preduzeća je svoje predloge već dostavio nadležnima. "Metal sistemi" našli su se u grupi od 188 firmi u restrukturiranju u kojima će biti pokrenut stečaj, dok se "21. oktobar" sprema za privatizaciju.

Prema rečima Gorana Stojkovića, direktora "21. oktobra", za uspešnu privatizaciju ove, ali i brojnih firmi u Srbiji, neophodna je delimična izmena zakonskih rešenja, kako bi se rasprodao višak imovine, da bi se zdrave celine lako privatizovale. Njegov kolega Siniša Otašević, iz "Metal sistema", kaže da bi u firmama, poput ove, trebalo sačekati sa socijalnim programom. Prvo bi, tvrdi on, trebalo naći strateškog partnera, pa tek onda eventualnom višku radnika izmiriti otpremnine.

- Očekujemo da se stvore zakonski preduslovi da preduzeća u čijim se celinama uspešno proizvodi, ostanu u životu sve dok se ne nađe novi vlasnik, a ne da se to oroči na period do nove godine - kaže Goran Stojković.
- Ako se ne usliši naš predlog, doći ćemo u nelogičnu situaciju da imamo glomazna preduzeća za koja ne postoje zainteresovani novi vlasnik, a ona imaju biznis od kog mogu da žive velike i uspešne celine.

Posle uspešno sprovedenog socijalnog programa, u "21. oktobru" radi tek 195 zaposlenih. Oni uspešno izrađuju paletu plastičnih proizvoda za "Gorenje", dok su "Metal sistemi" ugovorili izvoz većeg broja svojih proizvoda.

Veće muke

Za razliku od ova dva preduzeća, koja su ponudila odgovarajuća rešenja, status "Zastavine" Fabrike kamiona je potpuno neizvestan. Slična je situacija i sa fabrikom "Rezervni delovi", a o svojoj sudbini brinu i zaposleni i preduzeću "Zastava impro"...


Radnici PKB-a zabrinuti zbog najavljene privatizacije
Još nisu poznati detalji kako će teći privatizacija Poljoprivredne korporacije Beograd, ali je svima jasno da je reč o zlatnoj koki. Država je odlučila da je proda, a sindikati sumnjaju da bi neko mogao da je kupi za male pare i "očerupa". Najava srpskih biznismena, Miodraga Kostića i Matijevića, da će se udružiti kako bi preuzeli PKB, najavljuje oštru borbu za imovinu, zemljište, životinje, mehanizaciju i stručnjake u Padinskoj skeli. U redu za ovog poljoprivrednog giganta stoje i firme iz Danske, Nemačke i Kine.

Skupština Grada Beograda je odlučila da se ovo preduzeće privatizuje modelom prodaje dela imovine, a privatizacioni savetnik "pravi" paket imovine koji će biti stavljen pred potencijalne kupce. Najavljeno je da će polovinom godine biti objavljen javni poziv zainteresovanim investitorima, ali sindikati smatraju da taj postupak treba obustaviti.

- Procenili su celu firmu na 210 mil EUR, a mi smatramo da vredi tri puta više - kaže Milisav Đorđević, predsednik Samostalnog sindikata radnika PKB.
- Prodali smo četiri hektara zemlje kod novog mosta "Mihajlo Pupin" za 800.000 EUR, a mi na tom potezu imamo još 300 hektara. Samo ta zemlja ima veću tržišnu vrednost od čitave sume za koju hoće da nas prodaju. A mi imamo i 9.000 krava, 20.000 grla ostale stoke, 29.000 hektara zemlje... Već su počeli da prave ustupke, pa se priča da će tražiti da novi vlasnik očuva delatnost u narednih pet godina i da zaposleni dobiju otpremnine od po 300 EUR po godini staža. A mi pitamo, šta posle tih pet godina?

Stručnjaci u Srbiji, takođe, smatraju da će novi vlasnici uništiti najperspektivnije poljoprivredno gazdinstvo u Evropi.

- Strahujem da će buduće gazde brzo povratiti mala uložena sredstva i zaraditi višestruki iznos kapitala, samo po osnovu preprodaje i prenamene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko - priča profesor Miladin Ševarlić, agroekonomista.
- Bilo da od toga napravi industrijsko ili građevinsko zemljište. Ako sadašnja generacija, sa ovoliko resursa, nije sposobna da organizuje poljoprivrednu proizvodnju na održiv način, kako da to očekujemo kada je u rukama malog broja zemljoposednika.

Prema rečima profesora Ševarlića, postavlja se pitanje ko je dozvolio Gradu Beogradu da prodaje društvenu imovinu. Kako kaže, čak ni Ustav Srbije ne dozvoljava prodaju prirodnih resursa.

- PKB je najuređenija poljoprivredna površina u Evropi - ističe profesor Ševarlić.
- Oni imaju nekoliko prednosti u odnosu na sve druge firme. Zbog lokacije imaju manje troškove transporta, pa je potrebno kratko vreme za snabdevanje voćem i povrćem u svežem stanju. To teško može da ima bilo koji grad u svetu.

Profesor Ševarlić svima koji se zalažu za privatizaciju poljoprivrednog zemljišta savetuje da prodaju svoje stanove strancima i da ih onda od njih iznajme da u njima žive.

Predlog

Zaposleni u PKB protive se najavljenoj privatizaciji ovog preduzeća. Predstavnici oba reprezentativna sindikata PKB-a predložili su alternativni model mešovitog vlasništva koji bi, prema njihovom mišljenju, kompaniji omogućio da inkasira više od 400 mil EUR.

Kontrolni paket od 51% akcija u PKB-u trebalo bi da, prema tom predlogu, trajno pripadne državi, još 15% bilo bi podeljeno svim građanima, a nekoliko procenata dobili bi zaposleni i penzioneri firme. Ostalih tridesetak odsto bilo bi ponuđeno na berzi.


"Galenika" uvećala proizvodnju za 26%
Kompanija "Galenika" je u prvom kvartalu ove godine proizvela 9,4 miliona pakovanja lekova i drugih farmaceutskih proizvoda, što je 1,0% iznad plana, a za 26% više nego u prvom tromesečju prošle godine, izjavio je danas Tanjugu v.d. direktora "Galenike", Nedeljko Pantić.

Pantić, koji je na funkciji v.d. direktora "Galenike" od kraja prošle godine, kaže da je fabrika u proteklih godinu i po dana uspela da sopstvenim snagama, reorganizacijom i smanjenjem troškova poslovanja, preokrene silazni trend poslovanja u rast, ali da se došlo do tačke kada je za sledeću fazu rasta neophodna podrška države.

- Od toga i zavisi kako će "Galenika" proći kroz ovu 2015. godinu u kojoj obeležava 70 godina postojanja i kako će nastaviti dalje - naglasio je on.

Nekada najveća domaća farmaceutska kompanija u ovoj godini obeležava sedam decenija poslovanja, a sudeći po najnovijim podacima o poslovanju u prvom ovogodišnjem kvartalu, oporavak proizvodnje i prodaje se nastavlja, uprkos agoniji koja za zemunsku fabriku lekova traje već godinama.

- Vrednost proizvodnje u prvom ovogodišnjem kvartalu je 1,83 milijarde dinara, što je četiri odsto više u odnosu na plan, dok je u odnosu na prošlu godinu vrednost proizvodnje veća za 38%. Što se tiče realizacije za prva tri meseca, ona iznosi 1,8 milijardi dinara, odnosno 91% planirane, a devet odsto više u odnosu na proteklu godinu - naveo je Pantić.

Prema njegovim rečima, prodaja na domaćem tržištu povećana je za devet odsto u odnosu na prvi kvartal prošle godine, a što se tiče izvoza, realizacija je veća za devet odsto u odnosu na prošlogodišnju, ali je realizovano tek 52% u odnosu na plan, "jer je lestvica postavljena visoko u planu izvoza za 2015. godinu".

Rast proizvodnje i dobiti iz tekućeg poslovanja u 2014. godini, nastavak rasta u prvom kvartalu ove godine, ali i neizvesnost šta će se dogoditi posle 31. maja sa firmama u restrukturisanju i šta će država uraditi sa svojom imovinom - glavne su teme kojima je okupirana "Galenika", nekada najveća domaća farmaceutska fabrika.


Prodaje se imovina preduzeća "Hovex"
Stečajni upravnik novosadskog preduzeća u stečaju "Hovex" d.o.o. oglasio je prodaju imovine ove firme, čija se vrednost procenjuje na 22.711.265 dinara.

Pod imovinu na dobošu spadaju poslovni objekat u Subotici u Preradovićevoj ulici površine 1.428 m2, zatim poslovni prostor u Kuli u Ulici Veljka Vlahovića površine 895 m2, kao i oprema i inventar, viljuškar i putničko vozilo.

Ponude se dostavljaju do 19. maja ove godine do 12 časova, a javno nadmetanje će se održati 21. maja u 12 sati u Novom Sadu.


Na prodaju ribnjak preduzeća "Transpetrol" iz Sečnja
Ribnjak za uzgoj konzumnog šarana u vlasništvu preduzeća u stečaju DOO "Transpetrol" iz Sečnja stavljen je na prodaju. Početna cena na javnom nadmetanju biće 134.663.022 dinara. Ribnjak se nalazi u katastarskoj opštini Sutjeska na teritoriji opštine Sečanj.

Licitacija će biti održana 18. maja ove godine u 12 časova u Zrenjaninu. Zainteresovani za kupovinu ovog ribnjaka mogu da šalju ponude do 11. maja 2015. godine.

Ovo je novi pokušaj da se deo imovine "Transpetrola" rasproda, pošto je prethodna prodaja propala pre mesec dana.


Na pomolu novi članovi Nadzornog odbora - Vanredna sednica Aerodroma "Nikola Tesla" 30. aprila
Aerodrom "Nikola Tesla" Beograd objavio je juče poziv za vanrednu sednicu skupštine akcionara. Sednica je zakazana za 30. april sa početkom u 12 časova.

Na ovoj sednici dnevni red nalaže utvrđivanje kvoruma, usvajanje zapisnika sa 10. vanredne sednice održane sredinom februara, a zatim i razrešenje članova Nadzornog odbora, imenovanje novih članova Nadzornog odbora i odobravanje ugovora između preduzeća i članova pomenutog odbora.
 


Stabilno poslovanje "Iritela" u 2014. - Dobit 33,6 miliona dinara
Kompanija za razvoj i proizvodnju telekomunikacione opreme, "Iritel", objavila je rezultate poslovanja za prošlu godinu u kojoj je zadržan nivo aktivnosti iz 2013. godine.

"Iritel" je ostvario poslovni prihod od 591 milion dinara što je smanjenje od nepunih 4% dok je poslovna dobit usled nižih poslovnih rashoda skočila 45,2% na 60,9 miliona dinara. Neto dobit je ipak bila viša tek 3,5% i iznosila je 33,6 miliona dinara usled viših ostalih rashoda i odloženih poreskih rashoda.

Akcije ove kompanije od početka godine porasle su čak 152%, a po poslednjoj ceni tržišna kapitalizacija "Iritela" iznosi 266,9 miliona dinara (2,2 mil EUR).


Referentna kamatna stopa smanjena na nivo od 7 odsto
Nakon razmatranja aktuelnih ekonomskih kretanja i procena za naredni period, Izvršni odbor Narodne banke Srbije je na današnjoj sednici odlučio da referentnu kamatnu stopu smanji za 0,5 procentnih poena, tako da ona od danas iznosi 7 odsto.

Odluku da nastavi ublažavanje monetarne politike Izvršni odbor je doneo pre svega imajući u vidu da su, pored niske inflacije, dodatno snižena i inflaciona očekivanja, koja su više od godinu dana u granicama cilja, kao i da su i dalje prisutni dezinflatorni pritisci po osnovu niske agregatne tražnje. Pored toga, inflacija u međunarodnom okruženju je izuzetno niska, čak i negativna u mnogim zemljama. Aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom, po oceni Izvršnog odbora, potvrda je usmerenosti nosilaca ekonomske politike ka obezbeđenju dugoročno održivog oporavka domaće ekonomije. Globalna likvidnost se zbog kvantitativnog popuštanja Evropske centralne banke povećava, što, uz dosledno sprovođenje fiskalne konsolidacije i strukturnih reformi, utiče na povećano interesovanje investitora za ulaganja u Srbiju.

Izvršni odbor je konstatovao da je rast potrošačkih cena od početka godine uslovljen jednokratnim faktorima, pre svega poskupljenjem voća i povrća, i da ne ukazuje na rast inflatornih pritisaka, što potvrđuje i niska bazna inflacija. Povratak inflacije u granice cilja očekuje se u drugoj polovini godine, čemu će doprineti do sada preduzete mere monetarne politike i iscrpljivanje efekta faktora s privremenim dezinflatornim uticajem, pre svega niskog rasta regulisanih cena i niskih cena primarnih proizvoda na svetskom i domaćem tržištu.

Naredna sednica Izvršnog odbora na kojoj će se doneti odluka o referentnoj kamatnoj stopi održaće se 11. maja.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta