Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Ovo je lista firmi zaštićenih od poverilaca nakon 31. maja
FAP iz Priboja, beogradski poljoprivredni kombinat PKB, "Politika" AD i proizvođač lekova "Galenika", neke su od firmi koje će država, najviše još godinu dana, nastaviti da štiti od poverilaca, saznaje Tanjug.

Kako Tanjug saznaje u Socijano-ekonomskom savetu, na spisku zaštićenih, pored navedenih, nalaze se još i Fabrika maziva FAM iz Kruševca, pančevačka "Petrohemija", rudnici "Resavica" i RTB "Bor", te Holding kompanija Pamučni kombinat "Yumco" iz Vranja…

Na listi su i proizvođač guma "Trayal" iz Kruševca, zatim autobusa "Ikarbus" iz Beograda, kao i holding preduzeća "Kablovi Jagodina" i "Prva petoletka" iz Trstenika.

Rok u kojem drzava štiti preduzeća u restrukturiranju od plaćanja poveriocima ističe 31. maja, ali su nadležni u Vladi Srbije već najavili da će za firme koje su od strateškog značaja za državu taj rok biti produžen.

To, međutim, ne može biti duže od godinu dana, a zatim će poverioci moći da krenu u naplatu svojih potraživanja.

Nedavno je i ministar privrede Željko Sertić najavio da će vlada predložiti izmene nekoliko članova Zakona o privatizaciji, te da će tražiti podršku Skupštine Srbije da se rok zaštite za ta preduzeća pomeri za godinu dana.

Prema njegovim rečima, preduzeća kojima će država produžiti zaštitu biće izabrana po preciznim kriterijumima, a imaće oročenu zaštitu.

- Aktom vlade za svako preduzeće će biti opisano šta je to što bi trebalo da se uradi i u kom periodu. Dakle, neće sva preduzeća imati tih godinu dana zaštite. Imaćemo jasno definisane timove koji će da rade za svako preduzeće i sa spoljnim savetnicima i sa predstavnicima stručne javnosti ovde u Srbiji - kazao je nedavno Sertić.

Produžetak rokova Vladi Srbije odobrio je i Međunarodni monetarni fond.


PRIVATIZACIJA Bez posla ostaje 40.000 ljudi
Još jedan javni poziv za privatizaciju biće raspisan do kraja maja za 28 preduzeća u restrukturiranju.

Reč je o preduzećima: “Budimka”, “Mostogradnja”, “Rudnik Kovin”, te poljoprivredno dobro “Aleksa Šantić” i još desetak poljoprivrednih kombinata, saznaje “Blic”. Oni će biti zaštićeni od prinudne naplate dugova sledećih šest meseci.

Sad su 502 firme u restrukturiranju koje je Vlada ponudila na prodaju avgusta 2014. podeljene u četiri grupe. U prvoj grupi je 17 firmi koje su zaštićene od poverilaca sledećih godinu dana, u drugoj grupi je pomenutih 28,
u trećoj 117 kojima zaštita od poverilaca prestaje 31. maja, a za preostalih 340 nema nade.

FIRME ZAŠTIĆENE GODINU DANA
Galenika
Politika
FAP…
PKB
FAM Kruševac
Petrohemija
Resavica
RTB Bor
Jumko
Simpo
Trajal
Ikarbus
Kablovi “Jagodina”
Prva petoletka
14. oktobar
Mostogradnja
MSK Kikinda

- To znači da će morati u stečaj. Validna dokumentacija je spremna samo za 28 firmi i za njih ćemo ovih dana raspisati drugi javni poziv za prodaju - objašnjava sagovornik “Blica” iz Nemanjine 11.


Od 1. juna državni i komercijalni poverioci mogu da naplate svoja potraživanja.


- Radi se o milijardama evra duga i taj stampedo nestrpljivih poverilaca mogao bi već u prvom naletu, od 1. juna, da zbriše s lica zemlje sve te firme u kojima radi oko 20.000 ljudi. Pored njih, još toliko ljudi iz drugih kompanija koje ne mogu da nađu kupca do kraja godine može da ostane bez posla. To znači da će 40.000 ljudi iz tih firmi ove godine ostati bez posla - tvrdi sagovornik “Blica”.


To potvrđuje i Dragan Stevanović, državni sekretar u Ministarstvu privrede.


- Što se tiče 28 preduzeća za koja ćemo raspisati javnu nabavku, ona će se štititi do 31. oktobra, odnosno do onog trenutka kad se okonča treći poziv za prodaju kapitala. Ukoliko se to ne desi, i ona će morati u stečaj zbog finansijskog bilansa i stanja u kome se nalaze - poručio je Stevanović.


Još jedan investitor ulaže u Zrenjanin
U Zrenjaninu je danas potpisan ugovor sa italijanskom kompanijom Tehnostruture (Tecnostrutture), sa sedištem u Beogradu, o kupovini građevinskog zemljišta u industrijskoj zoni. Investicija je u vrednosti tri do ccetiri miliona evra.

Ugovor su potpisali gradonačelnik Zrenjanina Čedomir Janjić i predstavnik kompanije Simon Apoloni koji je rekao da Tehnostruture proizvode čelične konstrukcije za naftnu industriju i specijalne čelične konstrukcije.

Kako je rekao, u prvoj fazi planu je izgradnja pogona u zrenjaninskoj industrijskoj zoni “Jugoistok”, površine oko 4.000 kvadratnih metara, gde će biti zaposleno 50 do 70 ljudi.

“U planu je i dalji razvoj jer postoji mogućnost za proširenje kapaciteta i izgradnju još jednog objekta, a proizvodi će biti namenjeni za izvoz, pre svega u Ukrajinu, Rusiju, u nekadašnji istočni blok, jer već imamo dosta kupaca sa tog područja”, kazao je Apoloni.

On je rekao da se početak izgradnje hale očekuje juna ove godine, što zavisi od završetka projektne dokumentacije koja je u izradi, dok je vrednost investicije tri do četiri miliona evra.

“Izgradnja hale će biti relativno brzo zavrtšena, u roku od četiri do pet meseci” dodao je on.

Gradonačelnik Janjić rekao je da je ovo šesti ugovor o kupovini zemljišta potpisan u poslednjih dvadesetak dana.

Krajem aprila ugovore o kupovini zemljišta su potpisali predstavnici zrenjaninskih firmi Rakić plast, preduzeća Ekometal komerc i kompanije Gomeks, i i italijanski Fulgar koji već nekoliko godina posluje u Zrenjaninu, kao i rusko-srpska kompanija Kraun.

“Budući da postoji još zainteresovanih investitora za kupovinu zemljišta i izgradnju pogona u našoj industrijskoj zoni, uskoro nam predstoji potpisivanje novih ugovora, a to znači otvaranje novih radnih mesta, što je za nas od velikog značaja”, kazao je Janjić.

Kako je rekao, šest do sada potpisanih ugovora doneće Zrenjaninu blizu 500 novih mesta.


U 2015. stagnacija privrede, u 2016. rast potrošnje i BDP
Srbija je u ovoj godini izbegla deflaciju i pored snažnih dezinflatornih pritisaka koji su prusutni već duže vreme, tako da će se inflacija vratiti u planirane okvire u drugoj polovini godine, privredna aktivnost u ovoj godini će stagnirati, a rast BDP-a očekuje se u 2016. godini i to do nivoa od 1,5 odsto, navodi se u "Izveštaju o inflaciji za maj 2015", koju je danas objavila NBS.

"U Srbiji, kao i u okruženju, već duži vremenski period prisutni su snažni dezinflatorni pritisci, a inflacija se kreće ispod dozvoljenog odstupanja od cilja i relativno je stabilna", rekao je viceguverner NBS Veselin Pješčić na prezentaciji tog izveštaja.

Dezinflatorne pritiske u Srbiji ublažile su monetarne mere koje je preduzimala centralna banka, kao i kontrolisano slabljenje dinara u drugoj polovini prošle godine.

Ekonomska kretanja od početka godine obeležili su i dalje prisutni deflatorni pritisci, umereni oporavak industrijske proizvodnje, relativna stabilnost kursa dinara i relaksacija monetarne politike, naveo je Pješčić.

"Pozitivan doprinos privrednoj aktivnosti potiče pre svega po osnovu pada cena nafte na svetskom tržištu i efekata mera monetarnog labavljenja od strane evropske centralne banke, koji su ubrzali privredni oporavak zone evra i naših najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera. U tom smislu, doprinos privrednom rastu pre svega od neto izvoza ali i nešto manje pada privatne potrošnje", kazao je viceguverner NBS.

Pješčić je preneo očekivanja NBS da će se inflacija vratiti u granice cilja u drugoj polovini godine i tome će, pre svega, doprineti isčezavanje efekata niskih cena primarnih poljoprivrednih proizvoda i rast regulisanih cena.

U odgovoru na pitanje koliko bi trebalo da iznosi poskupljenje struje da bi se ostvarila projekcija inflacije NBS, Pješčić je rekao da je NBS uzela srednju vrednost o kojoj se ranije razgovaralo, odnosno 7,5 odsto, koje bi trebalo doprinese povećanju indeksa potrošačkih cena za 0,35 baznih poena.

Prema njegovim rečima, korekcija kontrolisanih cena ubrzaće povratak inflacije u granice cilja, "ali će do njega svakako doći". "Mere monetarne politike koje je NBS do sada preduzela trebalo bi, takođe, da obezbede povratak inflacije u granice cilja i da se ona krajem godine kreće oko cilja od četiri odsto", kazao je Pješčić.

Viceguverner NBS je istakao da će se u 2015. završiti pad potrošnje domaćinstava, tako da centralna banka naredne godine očekuje postepen oporavak potrošnje, koja bi trebalo da doprinese privrednom rastu.

"Naša procena rasta u narednoj godini ostala je nepromenjena na nivou od 1,5 posto, i ona će pre svega biti vođena neto izvozom, i investicijama koje će biti posledica doslednog sprovođenja strukturnih reformi", kazao je Pješčić.


Poziv za privatizaciju "Studija B" do 1. juna
Agencija za privatizaciju oglasiće iduće nedelje prodaju "Studija B" - najavio je danas direktor te agencije Ljubomir Šubara.

On je u razgovoru sa novinarima kazao da je pripremljena sva dokumentacija za privatizaciju tog medija.

Država ima većinski udeo u 72 medija, koja po Zakonu o javnom informisanju treba da budu privatizovana do 1. jula ove godine, a po rečima Šubare postoje veliki problemi da se taj postupak sprovede u zakonskom roku.

Najveći problem je, kako je rekao, što mediji nisu pripremili neophodnu dokumentaciju da se objave javni pozivi zainteresovanim kupcima, a ni lokalne samouprave, kao vlasnici najvećeg broja neprivatizovanih medija, nisu donele potrebne odluke.

Zakon o javnom informisanju propisano je da mediji čiji je osnivač država ili lokalna samouprava, moraju biti privatizovani do 1. jula ove godine, nakon čega će prestati njihovo finansiranje iz budžeta.

Ukoliko mediji ne budu privatizovani do tog roka, predviđeno je da vlasništvo bude ponuđeno zaposlenim u tim medijima. Ukoliko zaposleni to ne budu prihvatili, mediji će biti brisani iz registra javnih glasila.

Šubara je kazao da je eventualno produženje roka za privatizaciju medija u nadležnosti Ministarstva kulture i informisanja.


Rasprodaja imovine zrenjaninskog preduzeća "Luxol"
Stečajni upravnik preduzeća u stečaju "Luxol" iz Zrenjanina oglasio je prodaju celokupne pokretne i nepokretne imovine u vlasništvu ovog stečajnog dužnika, zajedno sa žigom, licencom i postojećim procedurama proizvodnje.

Procenjena vrednost imovine iznosi 569.050.993 dinara.

Ponude se mogu slati do 23. juna 2015. godine do 12 sati. Javno otvaranje pristiglih ponuda zakazano je za isti dan sa početkom od 12.15 časova.


Sale of property at Zrenjanin-based Luxol
Trustee in bankruptcy of Zrenjanin-based Luxol announced the sale of entire property of this debtor in bankruptcy, together with a stamp, license and existing production procedures.

Property is estimated at RSD 569.050.993.

Offers can be submitted until June 23, 2015 by 12. Public opening of offers is scheduled the same day at 12.15.


Na prodaju beogradsko preduzeće TP "Atako"
Stečajni upravnik preduzeća u stečaju TP "Atako" iz Beograda oglasio je prodaju ove firme.

Ova firma se bavi veleprodajom čvrstim, tečnim, gasovitim gorivima i sličnim proizvodima. Preduzeće poseduje skladišta tečnog naftnog gasa u Kovačici i Kraljevu, nepokretnosti u Pančevu, Kosjeriću i Beogradu. Pokretnu imovinu čine transportna i putnička vozila.

Početna cena na javnom nadmetanju, koje je zakazano za 22. jun 2015. godine od 12 časova, biće 109.852.525 dinara. Prijave za učešće na javnom nadmetanju se mogu slati do 15. juna 2015. godine.


Čadež: Srbiji treba jaka Privredna komora
Privredna komora Srbije (PKS), zajedno sa regionalnim privrednim komorama radi na uspostavljanju jedinstvenog komorskog sistema u našoj zemlji, što je jedan od uslova za jačanje i unapređenje domaće privrede, izjavio je danas u Staroj Pazovi predsednik PKS Marko Čadež.

Srpskoj privredi je neophodan "jedinstven, jak i organizovan glas i to je ono što Privredna komora Srbije želi da stvori od komorskog sistema", rekao je Čadež novinarima uoči razgovora za sremskim privrednicima, kojima je predstavio novi koncept uređenja komorskog sistema, koji se radi u partnerstvu sa Privrednom komorom Austrije.

Napominjući da je sa svih 19 regionalnih privrednih komora u Srbiji postignut sporazum o zajedničkom delovanju na reorganizovanju i stvaranju jedinstvenog komorskog sistema, Čadež je istakao da bi ubuduće trebalo da imamo efikasniji i za privredu pogodniji i korisniji komorski sistem.

To konkretno znači da će, uz ostalo, članovi Privredne komore ubuduće plaćati jednu članarinu "za koju će znati šta dobijaju", kao i da će odgovarajući domaći ili međunarodni privredni projekti biti jedinstveno sprovođeni, odnosno brže i efikasnije nego do sada.

Čadež je naveo da postoje takozvana tri stuba u procesu reogranizovanja komorskog Sistema u Srbiji, od kojih je prvi taj jedinstveni način zastupanja interesa privrede pred lokalnim samoupravama, državnim institucijama kao i u inostranstvu.

Drugi stub je internacionalizacija, koja podrazumeva pre svega novi sistem povezivanja naših privrednih kompanija sa onima u svetu, razmena znanja i iskustava kao i efikasniji ulazak na nova tržišta.

"Ne vidim drugi prostor za rast srpske privrede, sem u povezivanju i ulasku na nova tržišta", naglasio je Čadež i dodao da je od početka ove godine, kada je došao na čcelo PKS, organizovano oko 15 značajnih privrednih foruma u inostranstvu i još više u zemlji.



Treći bitan stub je edukacija budućih privrednika, odnosno stvaranje uslova za uvođenje dualnog obrazovanja, koje podrazumeva to da učenici paralelno sa pohađanjem nastave u školama, posećuju i privredne kompanije, kako bi se mladi što bolje pripremili za zahteve savremenog tržišta rada, rekao je predsednik PKS.

Čadež je objasnio da je za reorganizovanje domaćeg komorskog sistema prihvaćen austrijski model, jer je reč o zemlji slične veličine kao i privredne strukture, pa takav koncept može da bude primenjiv i kod nas.

Delegacija PKS i Regionalne privredne komore Srema, pre razgovora u Kući fudbala o reformi komorskog sistema i stanju u domaćoj privredi, posetila fabriku autodelova "IGB Automotiv" u Inđiji, čiji je većinski vlasnik nemačka kompanija "Baurhin".

Vlasnik te kompanije Jozef Hilmer istakao je da je ta njihova investicija u Srbiji veoma uspešna i najavio nova ulaganja i proširivanje pogona, čime će u naredne tri godine biti uposleno još oko 500 novih radnika.

Taj proizvođač grejača za automobilska sedišta i volane, klima sisteme i senzore za auto pojaseve trenutno zapošljava više od 1.300 radnika od kojih su oko 90 odsto žene.

Čadež je posle razgledanja pogona izrazio zadovoljstvo što imamo u Srbiji takvu fabriku i ocenio da je to jedna od najuspešnijih i najvažnijih investicija u domaćem sektoru proizvodnje delova i opreme za autoindustriju.

Posle razgovora sa rukovodstvom "IGB Automotiv" kao i nakon posete staropazovačkom privrednom društvu "Artinvest", koje nudi tržištu najkvalitetnije i najsavremenije proizvode za proizvodnju nameštaja, Čadež je istakao da PKS može dosta da pomogne privrednim preduzećima u njihovom poslovanju i nastupu na tržištu.

S druge strane, za PKS su takođe značajne sugestije i predlozi koje dolaze iz tako uspešnih firmi kao što su te dve, rekao je Čadež.

U razgovoru sa sremskim privrednicima učestvovao je i predsednik Regionalne privredne komore Srem Đorđe Božić, koji je napomenuo da privrednici s velikom pažnjom očekuju novi zakon o komorama, koji bi trebalo da bude primenjivan već iduće godine.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta