Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
I Nemci "merkaju" PKB - Novi vlasnik stiže do kraja godine
Poljoprivredna korporacija "Beograd" dobiće do kraja godine novog vlasnika, a pozitivno poslovanje PKB-a privuklo je pažnju potencijalnih kupaca iz zemlje i inostranstva. Kako "Novosti" saznaju, najozbiljniji su "MK Group" i Industrija mesa "Matijević", a interesuju se i investitori iz Nemačke, Danske, Hongkonga, Austrije, Kine i Rusije. PKB je lane imala poslovni dobitak 232,8 miliona dinara, pa predstavlja rekordera u proizvodnji mleka u Srbiji, a sa devet gazdinstava, jedna je od deset najvećih farmi u Evropi.

Ova korporacija je izabrala privatizacionog savetnika i u toku je, potvrđeno je "Novostima", izrada paketa imovine koji će se prodavati. Prema rečima Dragiše Petrovića, direktora PKB, polovinom godine biće objavljen javni poziv zainteresovanim investitorima za prikupljanje ponuda, a zatim sledi izbor najboljeg ponuđača sa kojim će se pregovarati oko kupovine. Petrović očekuje da će se ceo proces završiti do kraja godine, a PKB će se privatizovati modelom prodaje dela imovine.

- U okviru tog dela imovine biće sva imovina PKB, zemljište, životinje, mehanizacija, tehnološki proces ratarske proizvodnje, proizvodnje mleka, potreban broj zaposlenih. Uslov budućem kupcu biće da se određeni broj godina mora zadržati stočarska proizvodnja na ovom nivou - objašnjava Petrović.

Građevinsko zemljište biće izuzeto iz paketa i ono ostaje u vlasništvu grada. Kolika je to vrednost znaće se uskoro, čim se izradi privatizacioni paket i proceni vrednost imovine.

PKB se sredinom maja našao na spisku 17 preduzeća koja je država zaštitila još godinu dana od zaostalih potraživanja poverilaca. Zbog lošeg poslovanja i nekoliko vlasničkih transformacija, od početka devedesetih do 2010. godine napravljeni su dugovi od 27 mil EUR.

Stanje u preduzeću se promenilo kada je Grad Beograd 2010. preuzeo vlasništvo nad firmom. Mehanizacija se obnovila, a podignuto je i nekoliko novih modernih štala. Tokom 2013. od 8.585 muznih krava, proizvedeno je 61.115.960 litara mleka. Već sledeće dobijeno je 3,2 miliona više. Za prva četiri meseca ove godine trend povećanja proizvodnje je nastavljen, pa je iz šest farmi proizvedeno 22.662.775 litara mleka. Prosečna dnevna proizvodnja mleka je 180.000 litara.

- Pored povećanja proizvodnje mleka, imamo i veći prinos biljnih kultura. Prošle godine aktivirali smo i dve farme, u Lepušnici i Kovilovu, sa tovnim svinjama - objašnjava Dragiša Petrović.

Prema njegovim rečima, na farmama PKB korporacije, pored 8.583 muzne krave, nalazi se 9.235 grla podmlatka, 3.423 tovnih junadi, 4.035 svinja i 1.805 ovaca, zbog čega su apsolutni lideri u ovom delu Evrope.

Predstavnici Samostalnog i Nezavisnog sindikata Korporacije su protiv privatizacije PKB. Oni su umesto svojinske transformacije predložili alternativni model mešovitog vlasništva, po kome bi država bila vlasnik 51% akcija. U prilog argumentima protiv privatizacije, predstavnici sindikata naveli su i to da je proizvodnja hrane jedini izvestan biznis u čitavom svetu, zbog sve većeg broja stanovnika.

Resursi

- PKB ima 1.880 zaposlenih, raspolaže sa 21.565 hektara obradivog zemljišta i 9.000 hektara infrastrukturnog zemljišta.

- U štalama se nalazi oko 21.200 grla goveda, 4.000 svinja i 1.800 ovaca.

- Od mehanizacije raspolaže sa oko 300 traktora, 26 kombajna, 24 utovarivača i 1.374 priključne mašine.

Rešenje problema

- Novi most koji spaja Zemun i Borču, kao i saobraćajna obilaznica, izgrađeni su na zemljištu PKB. Za eksproprijaciju zemljišta nije izdvojen ni dinar. PKB je time uštedeo državi milione evra - priča sindikalni vođa Nikola Lazić, naglašavajući da se nasleđeni dugovi mogu izmiriti prodajom svega 100 od 30.000 hektara zemljišta.

Rast proizvodnje

Tokom 2013. godine PKB korporacija je zasejala 19.594 hektara u prvoj i 658 hektara u drugoj setvi. U 2014. godini ostvarena je setva na 17.336 hektara u prvoj i 654 u drugoj setvi. Oko 2.500 hektara nije iskorišćeno usled prolećnih poplava 2014. godine. Ove godine u obe setve biće zasejano 20.562 hektara.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta