Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Srbija postaje energetsko čvorište regiona
Pokretanje berze struje za Srbiju i jugoistočnu Evropu SEEPEX predstavlja dobar potez jer će omogućiti "Elektroprivredi Srbije" da trguje, a "Elektromreži Srbije" da se snabde potrebnim količinama električne energije, objašnjava za "Danas" Slobodan Ružić, direktor kompanije "Energy Saving Group".

Sagovornik " Danasa" ističe da će na berzi SEEPEX učestvovati regionalni proizvođači električne energije, trgovci strujom kao i neki veliki potrošači iz regiona.

- Reč je o berzi struje koja funkcioniše po principu "danas za sutra". Drugim rečima, isporuke se ugovaraju dan unapred. To je prilika za EPS da na toj berzi plasira svoje viškove električne energije, kada ih ima, i da inkasira određena novčana sredstva. Takođe, to je prilika i za EMS da nabavi potrebne količine struje. Za razliku od EPS-a, EMS kao preduzeće nema pravo da trguje električnom energijom ali ima pravo da je kupuje kako bi pokrio gubitke i obezbedio balansiranje mrežnog sistema. Sasvim je izvesno da će se na ovoj berzi pojaviti i trgovci električnom energijom ali i neke kompanije. Pretpostavljam, bar na samom početku, da među tim kompanijama neće biti onih iz Srbije jer su preduslovi za izlazak na berzu dobra organizacija i poznavanja pravila trgovanja strujom na berzi - ističe Ružić i konstatuje da će pokretanje jedne takve berze podjednako biti dobra stvar za sve njene učesnike.

Berza struje za Srbiju i jugoistočnu Evropu SEEPEX zvanično je registrovana u Agenciji za privredne registre Srbije u utorak (14. jula 2015. godine), a trebalo bi da počne da radi krajem novembra. Uspostavljanje berze, odnosno organizovanog tržišta struje napraviće od Srbije svojevrsno energetsko čvorište čitavog regiona jugoistočne Evrope. SEEPEX je kompanija čiji su vlasnici "Elektromreža Srbije" i Evropska berza električne energije, a prva sednica Nadzornog odbora Sepeksa održana je u sredu. Tržišna pravila, kao i procedura prijema za buduće članove SEEPEX-a biće objavljeni tokom jula i avgusta, a oficijelno testiranje sistema sa potencijalnim učesnicima na berzi započeće u septembru.

U EMS-u navode da će SEEPEX podržati razvoj konkurentnog, transparentnog i pouzdanog tržišta struje za Srbiju i jugoistočnu Evropu i značajno uticati na povećanje obima trgovanja strujom u regionu. SEEPEX predstavlja bitan korak u kreiranju i primeni adekvatnog rešenja za uspostavljanje regionalnog tržišta struje u jugoistočnoj Evropi, kao i za njegovu buduću integraciju u jedinstveno panevropsko tržište.


"Indoadriatic Industry" otvara fabriku u Inđiji u decembru 2015. godine
Prvi indonežanski investitor u Srbiji ali i u Evropi "Indoadriatic Industry" privodi kraju radove na izgradnji fabrike za proizvodnju supa i nudli u Inđiji, u kojoj će posao u prvoj fazi naći oko 80 ljudi.

Reč je o investiciji ukupne vrednosti oko 15 mil EUR, koja se gradi u severoistočnoj radnoj zoni u neposrednoj blizini dve velike kompanije "Grundfos" I IT park.

Kako najavljuju iz menadžmenta firme svečano otvaranje je planirano za decembar, a kako se može uočiti na terenu više od 80% građevinskih radova je završeno.


Indoadriatic Industry is opening plant in Indjija in December 2015
The first Indonesian investor in Serbia and in Europe, Indoadriatic Industry has been finishing construction of the plant for production of soups and noodles in Indjija where 80 people will be employed.

The investment totals EUR 15 m which is built in the northeast working zone near two large companies Grundfos and IT park.

As the company management announces, official opening was planned for December and as it is visible on site, more than 80% of construction works have been completed.


Srpska roba stiže i na daleko azijsko tržište
Tek je kap u moru, ali ga je makar malo dosolila. Tako izgleda srpski izvoz u Kinu. U postojbinu većine proizvoda koje koristi prosečno srpsko domaćinstvo, u prvih pet meseci ove godine, stigla je 8,3 mil USD vredna roba iz naše zemlje. I to je za 81% bolji rezultat nego lane. Istovremeno, za prvih šest meseci, ova zemlja je uvezla robe za blizu 800 mlrd USD. Iako u skromnim količinama, srpska "marka" stiže i do probirljivih japanskih potrošača - rezultat je 10 mil USD za prvih pet meseci. Naši proizvodi leže i na indijskim rafovima, doduše ove godine vredni tek 2,9 mil USD.

Do dalekih kineskih kupaca srpske firme šalju obrađeno bukovo drvo, cirkulacione pumpe za grejne sisteme, delove za mašine, otpatke i ostatke od plemenitih metala, pribor za cevi i creva od plastičnih masa, hartiju i karton. Godinama unazad među najvećim izvoznicima na kinesko tržište je mala firma "Trifeks" iz Beograda. Oni u Aziju šalju građu raznih veličina. Iako na tolikom tržištu, prostora ima i za druge, reklo bi se da se retko koja srpska kompanija upušta u taj poduhvat.

- Poslovanje nije ništa manje komplikovano nego sa drugim tržištima - kaže Branislav Đorović, generalni direktor "Trifeksa". - Oni su verovatno ispred Italijana, pa i Grka i drugih mediteranskih zemalja kada je u pitanju korektnost. Malo je teže uskaliditi rad sa njihovim bankama. Jeste komplikovanije organizovati prevoz i mehanizam naplate. Potrebno je strpljenje dok se dođe do prve isporuke. Nije lak prvi plasman. Mi smo radili sa Španijom, Poljskom, Nemačkom i Austrijom, ali poslednjih godina je Kina naše glavno izvozno tržište.

U Zemlju izlazećeg sunca, Srbija izvozi proizvode za ishranu, maline, cirkulacione pumpe za grejne sisteme, neaktivni kvasac, smrznuto voće, voćne džemove, želee i marmelade, pire od voća, cigarete, perje i paperje, kukuruz...

Zato je na spisku vodećih izvoznika i beogradska firma "Master frigo".

- Japan je vrlo zahtevno tržište, gde se ceni tačnost, preciznost i konstantan kvalitet na visokom nivou - objašnjava Milena Cvetić iz "Master friga".

- Neophodno je poštovati zahteve globanih standarda u proizvodnji hrane (IFS i BRC), ali i zadovoljiti stroge provere japanskih kupaca, koje traju čak do pet dana. Već nekoliko godina uspešno sarađujemo sa njima. Na japansko tržište izvozimo pasterizovani smrznuti pire od voća i zamrznuto voće iz Srbije - maline i jagode. Zamrznuto voće izvozimo i na evropsko tržište, u Rusiju, Izrael i Tursku.

Indijcima barut i duvan

Srbija je lane u Indiju izvozila barut, cigarete, derivate, pribor za plastične cevi i creva, komutacione aparate za telefoniju i telegrafiju, delove transmisionih elemenata od livenog gvožđa ili čelika, mašine za štampanje, mašine za pakovanje ili zavijanje, otpatke i ostatke od cinka, mašine za sečenje limova... To su podaci Uprave carina.


Poljski "OT Logistics" postaje suvlasnik "Luke Rijeka"
Dokapitalizacija Luke Rijeka je, čini se, uspela i u tri kruga je prikupljeno najmanje 240 miliona kuna (31,6 mil EUR), što je bio minimalan iznos koji se tražio u ovom postupku. Iako je, kako tvrde izvori "Novog lista", ostalo još oko 700.000 neupisanih deonica, što je manje od 10% ponuđenih, očekuje se da će i one biti upisane u sledećem krugu, pa se već sada može reći da je "Luka Rijeka" dobila nove deoničare koji će imati značajne udele u tom društvu.

Prikupljanje oko 240 miliona kuna kroz dokapitalizaciju znači i da je "Luka Rijeka" osigurala oko 70% potrebnih sredstava za modernizaciju pozadinskog terminala Škrljevo, projekta čija je ukupna vrednost oko 352 miliona kuna.

"Novi list" nezvanično saznaje da će penzijski fondovi imati ukupno 26% deonica. Njihov ulazak u "Luku Rijeka" nije iznenađenje jer se najavljivalo da će učestvovati u drugom krugu dokapitalizacije, ali uz njih se u dokapitalizaciju te riječke kompanije uključila i poljska kompanija "OT Logistics", koja ima više od 400 plovila, ali zajedno s povezanim društvom "OT Logistics Group" pruža sve usluge vezane uz rečni i morski prevoz, poput utovara ili pretovara robe, skladištenja ili iznajmljivanja nekretnina. Grupu čine 24 povezanih kompanija, posluju već 69 godina i pokrivaju oko 80% tržišta unutranjeg plovnog prevoza tereta u Poljskoj.

Poljaci bi u "Luci Rijeka" trebalo da imaju između 17 i 18% vlasništva, a preostale deonice u dokapitalizaciji su upisivali bivši i sadašnji radnici "Luke Rijeka".

No, dok se zvanično ne zatvori priča o dokapitalizciji, niko ne želi da iznosi precizne brojke o novoj vlasničkoj strukturi u "Luci Rijeka". Tek nakon što se proces završi videće se je li u dokapitalizaciji 51% udela u "Luci Rijeka" dobilo nove vlasnike i na koliko je točno pao udeo države, koja će ostati najveći pojedinačni vlasnik.


Preprodaja čačanskih fabrika
Leta 2007, u razmaku od četiri sedmice, Agencija za privatizaciju prodala je na aukciji dva čačanska preduzeća, Fabriku hartije "Božo Tomić" sa 495 radnika, i "Niskogradnju" gde je bilo 127 zaposlenih. Ovih dana, posle tačno osam godina, Agencija je u istoj sedmici objavila da ponovo prodaje ova privredna društva jer su u međuvremenu bankrotirala. I to opet istovremeno.

To je slika i prilika privatizacije u čačanskom kraju koji je osamdesetih prošlog veka bio na velikom glasu po privrednom usponu, mnoštvu proizvodnih pogona i zanatskih radnji okupljenih u zadruzi "Univerzal" i naslonjenih na velike fabrike. A poslovnu današnjicu u ovom gradu simbolizuju dva rečena preduzeća i – njihova propast.

Fabrika hartije, prva industrija u Čačku, počela je da radi 2. juna 1930. godine pod nazivom "Pantić i drug", izrađujući sve vrste fine hartije. Nije obustavljala proizvodnju ni početkom Drugog svetskog rata. Jedini zastoj zabeležen je 1944. godine, ali su i tada mašine povremeno pokretane. Rad je normalizovan 1945, uvozom celuloze iz SSSR-a i kamenog uglja iz Bugarske. Te godine ovde je počela izrada papira za novčanice Narodne banke Jugoslavije, prve u oslobođenoj zemlji, a mašine su bez prekida pravile hartiju i u doba sankcija devedesetih, i za vreme bombardovanja 1999. Ali, sve linije zaustavljene su, i to konačno, 12. marta 2011. kad je isključena struja zbog neplaćanja. Vlasnik fabrike ubrzo je isekao jednu od tri papir mašine i prodao kao staro gvožđe.

Na aukciji 12. jula 2007. godine Fabriku hartije u kojoj je 70% kapitala bilo procenjeno na 378,8 miliona dinara (4,6 mil EUR), kupio je Hristo Kovački iz Sofije, po početnoj ceni od 90,9 miliona dinara. Danas, Agencija prodaje ovu fabriku kao pravno lice, prikupljanjem ponuda. Procenjena vrednost je 588 miliona dinara (ili 4,9 mili EUR), a stečajni upravnik dužan je da prihvati najvišu dostavljenu ponudu, ukoliko je bar jedan dinar iznad polovine procenjene vrednosti. Istovremeno, priznata potraživanja od fabrike iznose čak 2,15 milijardi dinara (17,9 mil EUR), ali to ne ide na teret novog vlasnika već stečajne mase gde će se poverioci namiriti, u najboljem slučaju, sa desetak odsto.

Fabrika, inače, ima dve papir mašine, energanu snage čak 8,6 megavata i sve instalacije pripremljene za još jedan toliki izvor struje, 23.814 kvadrata hala i 12,88 hektara zemljišta skoro u centru grada.

Jedan deo problema, Fabrici hartije pričinio je laki uvoz svih vrsta papira, i teško je bilo opstati u takvoj konkurenciji. Mnogo teže bilo je upropastiti "Niskogradnju" koja je bila glavni favorit na lokalnim gradilištima. Godine 2002. dobila je i nagradu opštine Čačak kao najbolje preduzeće u ovom gradu, da bi posle samo osam godina bankrotiralo.

"Niskogradnju" je na aukciji, 14. juna 2007. godine, kupio Milenko Zimonjić iz Beograda. Procenjena vrednost kapitala (70%) bila je 102,9 miliona dinara, početna cena na nadmetanju 23 miliona, a Zimonjić je pobedio ponudivši čak 230 miliona dinara. Agencija danas prodaje "Niskogradnju" kao pravno lice, upravnu zgradu i radionice, asfaltnu bazu i 1,7 hektara zemljišta, javnim nadmetanjem po početnoj ceni od 70 miliona dinara. U odvojenom postupku, takođe javnim nadmetanjem, kupcima se nudi 21 mašina i vozilo ovog putarskog kolektiva, po početnoj ceni od 13,5 miliona dinara. Inače, priznata potraživanja poverilaca prema "Niskogradnji" iznose 229,7 miliona dinara (1,9 mil EUR).

Krajem 2013. godine Gradska uprava za lokalni ekonomski razvoj u Čačku objavila je konačni bilans privatizacije preduzeća u ovom gradu, koja je započela 20. decembra 2002. prodajom hemijske industrije "PKS Lateks" na zatvorenom tenderu, a bila završena sedam godina kasnije, 11. decembra 2009, aukcijskom prodajom Televizije Čačak. Uzdajući se u podatke Agencije za privatizaciju, Gradska uprava je saopštila da je od 60 društvenih preduzeća zatečenih u gradu na početku ovog veka 16 otišlo u stečaj jer nije bilo zainteresovanih kupaca a prodata su 44, od kojih je još 17 naknadno bankrotiralo ili uvedeno u stečaj.

To je, pokazalo se na kraju, bila prodaja upola cene. Jer, ukupna vrednost 44 ponuđena preduzeća bila je procenjena na 5,58 milijardi a prodata su za 2,86 milijardi dinara. Ako se za srednji kurs uzme 80 dinara za jedan evro, proizilazi da su privredna društva koja vrede 70 prodata za 35 mil EUR, a u njima je u trenutku privatizacije bilo 4.640 zaposlenih.

Regionalna privredna komora iz Kraljeva saopštila je svojevremeno, pozivajući se na podatke Republičkog zavoda za statistiku, da je 1988. na području grada Čačka (tada opštine) bilo 38.768 zaposlenih, dok je 2010. na istoj teritoriji registrovan samo 26.571 zaposleni.


Prodaja "Fiata" u Evropi porasla 17,7%
Italijansko-američki proizvođač automobila "Fiat Crysler automobili" (FCA) prodao je u junu ove godine u Evropi 87.438 vozila, 17,7% više u odnosu na isti mesec 2014, saopšteno je iz kompanije.

Rezultati FCA nadmašili su ukupan rast prodaje na evropskom tržistu automobila koji je u junu iznosio 14,8% na godišnjem nivou, prema podacima Asocijacije evropskih proizvođača automobila (ACEA), prenosi agencija ANSA.

- Premašili smo prosek u industriji šesti uzastopni mesec, uz najveći rast prodaje od januara 2010. i uvećali smo tržišni udeo u Evropi na 6,2%, navodi FCA.

Kompanija je takođe premašila prosek industrije od početka godine, uz rast prodaje od 12,6%, na 473.000 vozila, i udeo od 6,4% na evropskom tržištu.

ACEA navodi da je u Evropi prošlog meseca registrovano 1,41 milion novih automobila, dok je u šest meseci zaključno sa junom prodato 7,41 milion vozila, 8,2% više u odnosu na isti period lane.


Produžen rok za dostavljanje ponuda za kupovinu kapitala "Studija B" do 3. avgusta
Agencija za privatizaciju produžila je rok za dostavljanje ponuda za kupovinu kapitala "Studija B" do 3. avgusta, a otvaranje ponuda je 5. avgusta 2015. godine.

Prodaja je bila oglašena 25. juna, kada je rok za dostavu bio 27. jul, a otvaranje ponuda je bilo zakazano za 29. jul.

Predmet prodaje je 100% kapitala u vlasništvu Grada Beograda, čija vrednost prema izveštaju ovlašćenog procenitelja iznosi 528.626 evra, što je i početna cena za tu medijsku kuću. Skupština grada usvojila je juče odluku da se "Studio B" ponudi na prodaju za 51% procenjene vrednost, ako ta gradska informativna kuća ne bude privatizovana do 1. novembra. Gradonačelnik Beograda Siniša Mali izjavio je da očekuje uspešnu privatizaciju "Studija B" za koji postoji nekoliko potencijalnih kupaca.

Izmenama Zakona o javnom informisanju i medijima rok za privatizaciju medija produžen je do 31. oktobra, a prvobitno je bio 1. jul.

Izmenama tog zakona utvrđeno je i da Vlada Srbije donese akt kojim će bliže urediti postupak privatizacije podelom akcija zaposlenima bez naknade. Predviđeno je da će medij, u slučaju da zaposleni ne prihvate prenos akcija bez naknade, prestati da postoji i brisaće se iz Registra medija.


"Vip mobile" povećao prihode za 9% u prvoj polovini 2015.
Kompanija "Vip mobile" saopštila je danas da je u prvih šest meseci 2015. u Srbiji ostvarila prihod od 11,1 milijardi dinara, što je 9% više nego u prvoj polovini prošle godine.

Kako se navodi u saopštenju, na kraju juna Vip je imao više od 2,1 miliona korisnika, što je porast od tri odsto u poređenju sa istim periodom 2014, dok tržišno učešće tog operatera mobilne telefonije iznosi 22,4%.

- Od januara do juna Vip je uložio više od 24 mil EUR, najvećim delom u uvođenje i širenje prve 4G LTE mreže u Srbiji, i modernizaciju postojeće 3G i 2G mreže širom zemlje. Planiramo da u ovoj godini uložimo više od 30 mil EUR u mrežnu infrastrukturu - rekao je direktor "Vip mobile"-a Andreas Graf.

On je rekao da je kompanija zadžala trend rasta u svim segmentima poslovanja, uprkos izazovnom makroekonomskom okruženju, činjenici da, usled nižih prihoda domaćinstava, korisnici optimizuju svoju mobilnu komunikaciju, i značajnim investicijama u poslovanje i mrežu.

- Nastavićemo da širimo pokrivenost naše mreže četvrte generacije prvo u većim gradovima - rekao je Graf.

"Vip mobile" je i dalje najveći grinfild investitor u Srbiji jer je u poslovanje do sada uloženo 878,6 mil EUR.

Kompanija zapošljava više od 900 domaćih stručnjaka i menadžera i svoje usluge pruža na preko 330 prodajnih mesta širom Srbije, uključujući 84 Vip centara.

Vip je član "Telekom Austria" grupe, koja je u prvom polugodištu 2015. godine ostvarila prihode od 1,94 mlrd EUR. Grupa je prisutna u 8 zemalja regiona, zapošljava oko 16.000 ljudi i ima gotovo 23 miliona korisnika.


NIS prodaje kompleks Geofizičkog instituta u Zemunu
"Naftna industrija Srbije" (NIS) oglasila je danas prodaju Geofizičkog instituta u Zemunu.

Ovaj kompleks nalazi se na Batajničkom drumu broj 18, na 1,7 km od autoputa Beograd-Budimpešta, u neposrednoj blizini Dunava.

Čini ga 8 objekata, izgrađenih na parceli površine 40.849 m2.

Početna cena kompleksa je 2.950.000 EUR.

Više informacija pogledajte OVDE.


NIS is selling Geophysical Institute in Zemun
The Oil Industry of Serbia (NIS) has released sale of the Geophysical Institute in Zemun.

The complex is at Batajnicki drum, no 18, 1,7 km far from the Belgrade-Budapest, near the Danube.

It contains 8 facilities on 40.849 m2.

The initial price is EUR 2.950.000.


Hypo banke na Balkanu dobile novog vlasnika
Investicioni fond "Advent International" i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) uspešno su okončali akviziciju Hypo Group Alpe Adria AG (HGAA), bankarske mreže koja posluje u regionu jugoistočne Evrope,od "Heta Asset Resolution", entiteta nekadašnje Hypo Alpe Adria banke u vlasništvu Republike Austrije koji postepeno prestaje sa radom do potpunog gašenja, saopštila je danas Hypo grupacija.

Preuzimanje je formalno završeno danas, čime su svi uslovi iz kupoprodajnog ugovora koji je potpisan 22. decembra 2014. godine stupili na snagu.

Hypo Group Alpe Adria AG, bankarsku mrežu koja posluje u regionu jugoistočne Evrope, predvodiće novoimenovani predsednik Izvršnog odbora Grupe Ulrih Kising, uz Johanesa Prokša (Johannes Proksch), člana Izvršnog odbora zaduženog za finansije (CFO), Štefana Zeldena (Stefan Selden), člana Izvršnog odbora zaduženog za rizike (CRO) i Rajnera Ziherta (Rainer Sichert), člana Izvršnog odbora zaduženog za operativno poslovanje (COO) i direktora prodaje. Izvršni odbor Grupe biće i dodatno ojačan, a detalji će biti objavljeni u narednim nedeljama. Novi vlasnici potvrdili su da regionalni rukovodeći timovi u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori ostaju na svojim pozicijama. Sedište jugoistočno-evropske bankarske mreže biće u Klagenfurtu, a poslovaće sa austrijskom bankarskom licencom.

Iznos koji će "Advent" i EBRD platiti na ime ove akvizicije kretaće se u rasponu koji je preciziran Ugovorom o kupopordaji, u zavisnosti od rezultata koje će HGAA ostvariti do kraja 2015. godine. Postojeće linije za obezbeđivanje likvidnosti u vrednosti od oko 2,2 mlrd EUR koje je obezbedila Republika Austrija ostaju nepromenjene. Ugovorne strane dogovorile su se o uslovima otplate ovih kreditnih linija tokom narednih godina.

- Danas preuzimamo vlasništvo nad bankarskom mrežom sa jakim bilansom stanja i stabilnim dugoročnim finansiranjem - izjavio je u Frankfurtu dr Kristijan Štofel (Christian Stoffel), direktor investicionog fonda "Advent International". - Oko 1,2 miliona korisnika, 250 filijala u pet zemalja, pokazatelj kapitala iznad 20 odsto, obezbeđenim sredstvima u vrednosti od više od 2 mlrd EUR za dugoročno finansiranje likvidnosti, čist kreditni portfolio sa procentom nenaplativih kredita oko 12% i snažan upravljački tim daju nam odličnu poziciju sa koje se HGAA može razvijati u banku izbora za svoje korisnike.

Nick Tesseyman, izvršni direktor EBRD-a, povodom uspešnog završetka akvizicije istakao je da je kao suvlasnik ova finansijska institucija "posvećena pružanju izuzetnih usluga građanima, malim i srednjim preduzećima, korporativnim klijentima i klijentima koji dolaze iz javnog sektora u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori, sa ciljem da Grupa bude među pet vodećih banaka u regionu. EBRD će obezbediti finansijska sredstva i ekspertizu kako bi omogućili snažan razvoj Grupe od koje se očekuje da odigra vitalnu ulogu u razvoju ekonomija zemalja u kojima posluje."

- Vratili smo se u igru sa snažnim i stabilnim vlasnicima i odličnim timom - istakao je Ulrih Kising, predsednik Upravnog odbora Grupe. - Radimo veoma naporno kako bismo ponudili inovativne visoko kvalitetne proizvode i sigurne usluge i ostvarili značajno povećanje naše rastuće baze klijenata u segmentu poslovanja sa građanima i malim i srednjim preduzećima i kako bismo ostali snažan partner našim korporativnim i klijentima u javnom sektoru.

Novi vlasnici HGAA imaju dugu istoriju i izuzetne rezultate u investiranju kapitala u sektoru finansijskih usluga, kao i kada je reč o investiranju u centralnoj i jugoistočnoj Evropi, s obzirom da je tokom prethodnih 20 godina "Advent International" investirao u 40 kompanija u regionu. Osim toga, ovaj investicioni fond ima veliko iskustvo u oblasti finansijskih usluga koji obuhvata investiranjeu više od 60 kompanija u ovom sektoru širom sveta.


Zagrebačka berza preuzela Ljubljansku, cena tajna
Zagrebačka berza je, nakon ekskluzivnih pregovara koji su počeli u junu ove godine, juče u Beču potpisala ugovor o kupovini stoprocentnog vlasništva nad Ljubljanskom berzom od CEE Stock Exchange Group (CEESEG), koju predvodi Bečka berza.

Krajem juna Zagrebačka berza (ZSE) je odabrana kao potencijalni preuzimač Ljubljanske berze (LJSE) i ušla je u ekskluzivne pregovore s CEESEG-om, prenosi Tportal.

Posle odobrenja regulatornih tela u obe zemlje i sprovođenja potrebne dokapitalizacije Zagrebačke berze, očekuje se da će transakcija biti realizovana u poslednjem kvartalu ove godine.

Pregovaračke strane su se saglasile da neće objavljivati cenu preuzimanja, saopštila je Zagrebačka berza.

Bečka i Zagrebačka berza potpisale su i pismo namere s ciljem ostvarivanja partnerstva u tehnološkom smislu, koje bi Zagrebačkoj berzi omogućilo korišćenje trgovinskog sistema "Xetra Deutsche Borse", za koji je Bečka berza distributer za ovaj deo Europe.

Kako se navodi, mogućnost prelaska Zagrebačke berze na novi trgovinski sistem razmatraće se u kontekstu prednosti koju ista pruža članovima ZSE, u vezi sa efikasnošću, ekomičnošću, funkcionalnošću i zaštitom ulagača, kao i vrstom finansijskih instrumenata kojima se trguje, i obimom trgovanja.

- Ulagači na hrvatskom i slovenačkom tržištu ova da tržišta često posmatraju kao jedno, a hrvatski ulagači značajno su prisutni u slovenačkim kompanijama - izjavila je predsednica Uprave Zagrebačke berze Ivana Gažić.

Očekuje da će preuzimanje Ljubljanske berze od strane Zagrebačke doneti pozitivne efekte za obe berze i oba tržišta kapitala.

Najveći pojedinačni vlasnik Zagrebačke berze je brokerska kuća "Investko" sa 9,94% udela u osnovnom kapitalu. Sledi "Intercapital" sa 8,86% vlasništva, firma "Euro Jezici" sa 5,1%, i "Hromos agro" sa 4,79% učešća u kapitalu.


Zagreb Stock Market took over Ljubljana Stock Market, price is confidential
After exclusive negotiations which started in June this year, the Zagreb Stock market yesterday in Vienna signed contract on purchase of a 100% at Ljubljana Stock market from CEE Stock Exchange Group (CEESEG), headed by the Vienna stock market.

In late June, Zagreb stock market (ZSE) was selected as potential takeover party of Ljubljana Stock market (LJSE) and has stepped into exclusive negotiations with CEESE, Tportal portal.

After approval of regulatory entities of both countries and essential capital increase of the Zagreb stock market, it is expected that transaction will be implemented in the last quarter this year.

Negotiating parties agreed they will not announce price of takeover, Zagreb stock exchange announced.


Alpha banka izlazi iz Bugarske
Grčka Alpha banka prodala je svoje aktivnosti u Bugarskoj grčkom konkurentu Eurobanci, uključujući 83 poslovnice koje zapošljavaju 744 radnika, navodi se u saopštenju Alpha banke.

Alpha banka navodi da je prodaja njenog biznisa bugarskoj filijali Eurobanke, Postbank Eurobanci, deo obećanja datog Evropskoj komisiji koje se tiče smanjenja njenog međunarodnog poslovanja nakon što joj je u julu 2014. odobren plan restrukture, prenosi grčka agencija ANA.

Transakcija će biti okončana u trećem kvartalu 2015.

Alpha banka je 2013. prodala svoje ukrajinske filijale lokalnoj finansijskoj grupaciji, Delta banci.

U tekstu se navodi da je Alpha banka u Bugarskoj držala 2,5% udela na tržištu zajmova i 1,0% na tržištu depozita.


Uplaćen socijalni program za "IMK 14. oktobar"
U Industriji mašina i komponenata (IMK) "14. oktobar" u ponedeljak, 20. jula, počeće isplata socijalnog programa za 755 radnika, pošto je novac uplaćen fabrici, rekli su u petak (17. jul 2015. godine) u fabričkom sindikatu Nezavisnost.

- Uplaćeno je 425 miliona dinara za 755 radnika koji su se prijavili za socijalni program, od poslovodstva smo dobili informaciju da će sa raskidom radnog odnosa krenuti od ponedeljka i da će taj postupak trajati do kraja meseca jer ima mnogo radnika - rekao je agenciji Beta predsednik fabričkog sindikata Nezavisnost Dejan Mutavdžić.

On je rekao da će u fabrici nakon toga ostati 31 radnik, a oni koji ostaju, kako je dodao, ne znaju kakav je njihov dalji status, pogotovu imajući u vidu da se čitav mendžment prijavio za socijalni program. Vlada Srbije omogućila je isplatu otpremnina od 200 EUR po godini staža ili maksimalno 8.000 EUR po radniku.

Do socijalnog programa došlo je nakon što se "14. oktobar" nije našao na spisku 17 preduzeća u restrukturiranju kojima je rok za zaštitu od naplate poverilaca produžen za godinu dana.

Nakon prestanka zaštite fabrika je podnela zahtev za pokretanje stečajnog postupka, poslovodstvo priprema Unapred pripremljeni plan reorganizacije, o kome bi poverioci trebalo da se izjasne na prvom ročištu, a od toga će, kako je kazao Mutavdžić, zavisiti kako će biti povezan staž radnicima.

- Dok se ne definiše konačan status preduzeća radnici neće moći da znaju šta je sa njihovim radnim stažom jer je Uredbom koju je u junu donela Vlada predviđeno povezivanje radnog staža za radnike koji u ovoj godini stiču uslov za penziju i za one čija preduzeća u ovoj godini odlaze u stečaj - rekao je on.

Precizirao je da to znači da ukoliko plan reorganizacije bude prihvaćen mora da se traži drugi model za povezivanje staža, uz podsećanje da je on radnicima IMK "14. oktobar" povezan zaključno sa 2010. godinom, te da se zaposlenima duguje i 25 plata iz prethodnog perioda.

Mutavdžić je rekao da i on odlazi iz fabrike i da će na osnovu toga što ima 20 godina radnog staža, devet meseci moći da prima nadoknadu kao nezaposlena osoba.

Od osam kruševačkih preduzeća koja su bila u restrukturiranju u predstečajnom postupku je njih pet, produžetak zaštite od naplate poverilaca dobili su "Trayal" korporacija i "Fabrika maziva", dok je za pekarsku industriju "Branko Perišić" objavljen poziv za privatizaciju.

Kroz socijalne programe krajem 2013. godine iz četiri fabrike je otišlo više od 650 radnika, krajem prošle i početkom ove godine još skoro hiljadu ljudi je na isti način napustilo preduzeća, a osim 755 radnika koji sada odlaze iz IMK "14. oktobar" to je učinilo i oko 50 zaposlenih u Radio televiziji Kruševac, dok se u "Trayalu" priprema socijalni program za još 300 radnika.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta