Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Sporazum o saradnji srpskih i italijanskih privrednika
Privredna komora Beograda i Komora italijansko-srpskih privrednika potpisaće danas sporazum o poslovnoj saradnji, čiji je cilj povezivanje i ostvarivanje zajedničkih interesa članova obe komore, odnosno sveobuhvatno stimulisanje poslovnih aktivnosti privrednika obe zemlje.

Kako je saopštila Privredna komora Beograda, sporazum će potpisati predsednik Komore italijansko-srpskih privrednika Klaudio Ćezario i predsednik Privredne komore Beograda Milivoje Miletić.

Zahvaljujući tom sporazumu, italijanska i srpska preduzeća će kroz direktnu saradnju dobiti još konkretniju podršku u privrednoj razmeni, uvozu i izvozu, pronalasku strateških partnera, analizi tržista, kao i olakšani pristup Evropskim fondovima i finansiranju.

Kako je saopšteno, sporazum podrazumeva i učestvovanje u preduzetničkim misijama, sajmovima i drugim događajima u organizaciji komora, kao i dobijanje svih relevantnih informacija kada je reč o poslovanju u obe zemlje.

"Reč je o još jednoj potvrdi tradicionalno dobrih i prijateljskih odnosa Italije i Srbije, snažne bilateralne saradnje i trgovinske razmene", navodi se u saopštenju.


Bogosavljević: Suficit agrara veći za 49 odsto
Srbija je za pet meseci ove godine ostvarila suficit u razmeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda sa svetom od 483 miliona evra, što je 49 odsto više nego u istom lanjskom periodu, izjavila je danas Tanjugu ministarka poljoprivrede i zaštite životne sredine Snežana Bogosavljević Bošković.

Vrednost izvoza hrane iz Srbije od januara do kraja maja bila je veća od milijardu evra, a u eksportu su dominirali žitarice i proizvodi od žitarica, voće i povrće, navela je ministarka.

Ona je dodala da je i kod izvoza zabeleženo povećanje od 21 odsto.

"Ovi izvozni rezultati još jednom potvrđuju da je poljoprivreda izuzetno važna za privredu Srbije i ekonomski rast i razvoj - da poljoprivreda ima svoje mesto i šansu i da se u narednom periodu treba maksimalno angažovati da se pomogne proizvođačima, posebno malim", naglasila je Bogosavljević Bošković.

"Analizom je ustanovljeno da je u ovom periodu povećan izvoz ka EU za 20 odsto, ka zemljama CEFTA za 14 odsto, i ka ostalim zemljama za oko 39 odsto", kazala je Bogosavljević Bošković.

Hrana iz Srbije je najviše plasirana u zemlje EU (52 odsto), CEFTA (30 odsto) i ostale zemlje (18 odsto), rekla je Bogosavljević Bošković.

U ovom periodu izvezeno je voća i povrća za 217 miliona evra, dok je vrednost uvoza bila 120 miliona evra, što znači da smo i tu zabeležili suficit od 100 miliona evra, precizirala je Bogosavljević Bošković.

Za pet meseci 2015. godine u Srbiju je uvezeno poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za 543 miliona evra, što je povećanje od četiri odsto u odnosu na isti period pethodne godine, rekla je Bogosavljević Bošković.

Hranu smo najviše uvozili iz EU (66 odsto), CEFTA (11 odsto) i ostalih zemalja (25 odsto), pri čemu se uvoz iz ostalih zemalja pre svega bazira na uvozu kafe, čaja i začina, navela je Bogosavljević Bošković.

Pozitivan spoljnotrgovinski bilans beleži se i kod mleka i mlečnih proizvoda, gde zabeležili suficit - više smo izvozili nego uvozili, naglasila je ministarka, dodajući da je suficit bio manji nego lani.

Ona je objasnila da je tržište CEFTA bilo značajno za naš izvoz mleka i mlečnih proizvoda prošle godine, ali da su sada viškovi iz EU zauzeli mesto na tom tržištu što je smanjilo prostor za našu robu.

Kada je reč o zaštitnim merama za uvoz mleka i mlečnih proizvoda, Bogosavljević Bošković je rekla da njihove efekte tek treba sagledati u narednom periodu, ali da su oni već primetni i pozitivni kod maslaca i pojedinih tarifnih linija sira.

Takođe, i za pojedine vrste voća i povrća (jabuke, višnje, jagode, papriku, paradajz krastavac...) i posle isteka tranzicionog perioda, odnosno 2014. godine, zadržane su određene zaštitne mere, bilo konstantne, bilo sezonske, napomenula je Bogosavljević Bošković.


Turci isplatili, preuzimaju Štofaru
Turska kompanija uplatila je ostatak novca do 108 miliona dinara, za koliko je kupila paraćinsku Štofaru u stečaju, potvrdio je stečajni upravnik Saša Jovanović
Novi vlasnik "Štofare" kompanija "Fiset internešenel" je 25. aprila ove godine uplatila depozit od 30 miliona dinara. Novi vlasnik se tim obavezao da će kupoprodajnu cenu isplatiti u roku od 90 dana, ali do sada nije saopšteno čime će se baviti.

Od te prodaje oko 180 bivših radnika Štofare, koji imaju rešenja, mogu da očekuju isplatu 12 minimalnih zarada i uplatu doprinosa za dve godine staža.Turskoj kompaniji su prodati objekti na oko 6,5 hektara zemljišta i tekstilne mašine.

Industrija tekstila "Branko Krsmanović" je otišla u stečaj 1997. godine, a deo tog nekadašnjeg giganta, koji je zapošljavao od 2.000 do 3.000 radnika, kupila je italijanska firma "Dale karbonare", koja ju je zatim prodala poljskoj firmi "Tepisat".

"Štofara" je obustavila proizvodnju 2009. godine, a u stečaju je od oktobra 2011. godine na zahtev velikog broja poverilaca, lokalne samouprave i oko 180 radnika koji su tužili fabriku za neisplaćene lične dohotke. Bankrotstvo je proglašeno marta 2012. godine.

Paraćinska "Štofara", koja je bila jedna od najstarijih tekstilnih fabrika u Srbiji, počela je proizvodnju 1904. godine pod imenom Fabrika vunenih tkanina "Vlada Teokarević i kompanija".


"Don Don" za godinu dana u niški "Žitopek" uložio 2 mil EUR
Početkom jula prošle godine kada je kompanija "Don Don" preuzela najveću pekaru u Nišu, novi većinski vlasnik "Žitopeka" je obećao da će raskrstiti sa prošlošću, revitalizovati pogon, remontovati dotrajalu opremu, uložiti u novu, obnoviti maloprodajne objekte i proširiti asortiman. Do danas je u "Žitopek" uloženo više od 2 mil EUR u remont stare i nabavku nove opreme za proizvodnju, navodi se u saopštenju "Don Dona".

- U pogonu za proizvodnju peciva postavljena je nova fermentaciona komora, urađena je kompletna rekonstrukcija pogona, proširenje su rampe kao i proizvodni i magacinski prostora. Kupili smo nove roto peći i otvorili 10-ak novih linija isporuke. Broj proizvodnih jedinica je povećan za 16.000 komada linijskog hleba i 13.500 komada dnevno svežih specijalnih vrsta hleba, a specijalne vrste su inače noviteti u proizvodnji u niškom pogonu - navodi rukovodilac proizvodnje "Žitopeka" Emil Tanackov.

"Žitopek" je od prošle godine do danas unapredio i obnovio maloprodajne objekte, poboljšao kvalitet proizvoda i kvalitet dostave i odnosa sa kupcima.

- Do sada je ispunjeno sve što je obećano – proizvodnja je povećana, a kvalitet proizvoda poboljšan, asortiman je proširen dnevno svežim specijalnim hlebom i novim proizvodima. Takođe, unapredili smo i distribuciju, sve u cilju zadovoljavanja potrošača i stvaranje boljih socijalnih veza sa lokalnom zajednicom. U našem pogonu svakoga dana se utroši 30 tona brašna za proizvodnju hleba i peciva, a osim niškog okruga, proizvodimo i za borski, zaječarski, pomoravski, rasinski, toplički, jablanički i pirotski okrug - nastavlja Tanackov.

U saradnji sa Nišlijama, Gradom i Kliničkim centrom organizovana je akcija "1 dinar za inkubator" u kojoj su prikupljana sredstva za nabavku opreme za odeljenje neonatologije u Nišu. Od svakog prodatog belog i belog rezanog hleba od 500 grama "Žitopek" je odvajao po 1 dinar u periodu od 1. decembra 2014 do 31. marta 2015, a u akciji je prikupljeno skoro 1.2 miliona dinara od kojih su nabavljeni inkubator i infuziona pumpa.

Plan za naredni period je dalje ulaganje u kvalitet, ljude i razvoj asortimana, uvođenje novih proizvoda, povećanje proizvodnje za 20% i otvaranje novih maloprodajnih objekata, već krajem ove godine, što će sve dovesti i do otvaranja novih radnih mesta. Od početka godine je zaposleno 15 novih ljudi, a danas u "Žitopeku" ima oko 130 zaposlenih.


Zastoj zbog investicija i remonta u HIP-Petrohemiji
Proizvodna postrojenja HIP Petrohemija od 1. avgusta do 19. septembra privremeno će obustaviti rad zbog remonta, saopštilo je danas to preduzeće.

Taj period biće, kako je navedeno, iskorišćen za izvođenje investicionih projekata kako bi se poboljšala energetska efikasnost i smanjenje troškova proizvodnje, kao i za remont postrojenja.

"Zastoj fabrike PENG zbog generalnog remonta kompresora C-202 planiran je od 1. avgusta. Zastoj u fabrici Etilen i ostalim proizvodnim postrojenjima počeće 19. avgusta i trajaće do 19. septembra. Pored investicionih aktivnosti u fabrikama Energetika, Etilen i PEVG tokom zastoja biće realizovane i remontne aktivnosti na procesnoj opremi u ostalim pogonima", precizirao je izvršni direktor funkcije proizvodnje i tehničke podrške HIP-Petrohemija Miša Bulajić.

On je dodao da su svi blagovremeno obavešteni o isporukama robe tokom avgusta i septembra, kada ponovo počinje proizvodnja.

Investicione aktivnosti u fabrici Etilen i u Energetici su fokusirane na povećanje energetske efikasnosti, čime će se postići smanjenje potrošnje prirodnog gasa za deset odsto i popraviti poslovanje naše kompanije.

Kako se dodaje ti projekti su prvi veći projekti koji su finansirani iz kredita koji je podržala Vlada Republike Srbije.

"Planirane remontne aktivnosti obezbediće nastavak bezbednog i efikasnog rada kompanije i obavljaće se prema prethodno utvrđenom planu. Sve radne aktivnosti tokom zastoja proizvodnje u HIP-Petrohemiji u potpunosti su usklađene sa važećim bezbednosnim procedurama kompanije", navodi se u saopštenju.


"Telenor" ostvario prihod od 11,3 milijarde dinara u drugom kvartalu 2015.
Prihodi "Telenora Srbije" u drugom kvartalu 2015. iznosili su 11,3 milijarde dinara, čime se nastavlja pozitivan razvoj u odnosu na prošlu godinu, objavila je danas ta kompanija.

- Sa uspostavljanjem domaće SMS interkonekcije i uvođenjem finansiranja mobilnih uređaja, to je rast od 11% u poređenju sa drugim kvartalom 2014 - piše u saopštenju.

"Telenor Srbija", kako je navedeno, ima 3,1 miliona korisnika, što je za 0,3% više u poređenju sa istim periodom prošle godine.

- Ekonomska situacija u Srbiji i dalje je puna izazova što se, zajedno sa opadajućim cenama terminacije, odražava na ukupno tržište telekomunikacija. Ipak, održavamo lidersku poziciju i zdravo poslovanje nastavljajući sa ulaganjima - izjavio je u saopštenju Erlan Neten, izvršni direktor finansija "Telenora Srbije".

On je naveo da, "Telenor", unoseći inovacije na tržište i uvodeći integrisane ponude Telenor banke i "Telenora", ostaje posvećen potrebama korisnika i povećanju kvaliteta usluga i proizvoda. "Telenor Srbija" deo je "Telenor grupe", jednog od najvećih svetskih mobilnih operatora koji ima više od 190 miliona korisnika na 13 tržišta. "Telenor" je najveći pojedinačni investitor u Srbiji sa početnim ulaganjem od 1,53 mlrd EUR.

Sa 3,1 milion korisnika, "Telenor Srbija" pomaže ljudima da iskoriste sve prednosti savremenih komunikacija. Ova kompanija ima 119 prodavnica u 84 grada i oko 1.000 zaposlenih, dok Pametna mreža pokriva više od 80% stanovništva.

U drugom kvartalu 2015. kako je navedeno, prema izveštajima "Telenor" grupe, ostvareni su prihodi od 30,2 milijarde norveških kruna, što je organski rast prihoda od 6%. EBITDA je, pre odbitka ostalih stavki, iznosila 10,6 milijardi norveških kruna, a EBITDA marža 35%, dok je novčani tok od poslovanja iznosio četiri milijarde norveških kruna.


Hemijska industrija "Župa" otišla u stečaj
Privredni sud u Kraljevu doneo je odluku o otvaranju stečajnog postupka u hemisjkoj industriji "Župa" u Kruševcu.

Za stečajnog upravnika imanovana je Agencija za privatizaciju, a ročište za ispitivanje potraživanja zakazano je za 25. novembar 2015. u prostorijama Privrednog suda u Kraljevu.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta