Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Produžen rok za dostavljanje ponuda za privatizaciju Tanjuga
Agencija za privatizaciju produžila je rok za prikupljanje ponuda za privatizaciju novinske agencije Tanjug za deset dana, do 11. avgusta.

U oglasu koji je objavljen u današnjoj Politici navodi se da zainteresovani mogu da se jave do 11. avgusta do 15.00 sati, umesto do 30. jula kako je prvobitno bilo predviđeno.

Otvaranje ponuda obaviće se 13. avgusta u prostorijama Agencije za privatizaciju u Beogradu.

Agencija za privatizaciju Srbije uputila je krajem juna javni poziv za prikupljanje ponuda za privatizaciju Novinske agencije Tanjug iz Beograda.

U oglasu je navedeno da Republika Srbija prodaje 100 odsto udela u vlasništvu u Tanjugu a da je, prema izveštaju ovlašćenog procenitelja, vrednost kapitala 760.936 evra.

Pravo na učešće u tom postupku imaju domaća i strana, fizička i pravna lica, kao i konzorcijumi, a naknada za otkup prodajne dokumentacije je 100.000 dinara.


Država odlučila da privatizuje BIP
Država odustaje od iznajmljivanja pogona Beogradske industrije piva, jer je odlučila da pokuša da dugogodišnjeg gubitaša privatizuje.

Ovo je, kako Večernje novosti saznaju epilog sastanka malih akcionara i sindikata BIP sa premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem, ministrom privrede Željkom Sertićem i direktorom Agencije za privatizaciju Ljubomirom Šubarom.

Prema pisanju lista, predstavnici države će pokušati da ubede makedonskog biznismena Svetozara Janevskog da učestvuje u privatizaciji BIP. Makedonac je u nedavnom razgovoru za Večernje novosti potvrdio da se dugo godina interesuje za BIP, a da li će prihvatiti ponudu da kupi srpsku pivaru, ostaje da se vidi.

Osim Janevskog, prema nezvaničnim saznanjima, za kupovinu BIP su zainteresovane još tri kompanije. Jedna iz Nemačke, "Perla" iz Poljske i "Lav import Čikago" iz SAD.

Agencija za privatizaciju ima rok od tri meseca da realizuje prodaju BIP. U Ministarstvu privrede ističu da se BIP trenutno nalazi u predstečajnom postupku i napominju da će upravo stečajni upravnik i nadležni sud utvrditi na koji će se način voditi postupak.

Država je BIP-u tokom 2012. i 2013. otpisala oko dve milijarde dinara duga. Staro rukovodstvo je i pored toga nastavilo da gomila dugove, koji trenutno premašuju 1,7 milijardi dinara - više od 15 miliona evra, od toga više od 800 miliona dinara za neplaćene akcize. BIP je u prethodnim godinama beležio stalno smanjenje proizvodnje, kao i tržišno učešće koje u ovom trenutku iznosi manje od 3 odsto za celu Srbiju. Vrednost akcije ovog preduzeća pala je sa 720 dinara, 2007. godine, na 21 dinar, kolika je trenutna cena akcije BIP-a na berzi.

"Nakon što je 31. maja za BIP prestala da važi zaštita od prinudne naplate, račun preduzeća je blokiran na iznos veći od 850 miliona dinara", objašnjavaju u Ministarstvu. - Procenjeno je da preduzeće ima sirovine za još dva meseca i da bi neminovno došlo do zaustavljanja proizvodnje. Oko 500 radnika ostalo bi bez posla.


Hypo banka nastavlja poslovanje u Srbiji i regionu - Do 2022. ulaže 2 mlrd EUR
Bankarska grupa Hypo Alpe Adria nastaviće da posluje i investira u Srbiji i regionu i to će podržati sa više od dve milijarde evra do 2022. godine, izjavio je danas u Beogradu predsednik Izvršnog odbora Hypo grupe Ulrih Kising (Urich Kissing).

U fokusu Hypo banke biće širenje poslovanja sa stanovništvom i malim i srednjim preduzećima, kao oblastima u kojima postoji najveći potencijal za rast, rekao je u razgovoru sa novinarima Kising koji je od polovine jula na čelu grupacije sa poslovanjem u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.

Kising je rekao da neće biti prekinuto ni poslovanje sa kompanijama i javnim sektorom, ali da se u poslovina sa stanovništvom i malim i srednjim preduzećima očekuje brži rast od proseka tržišta.

- Sredstva veća od dve milijarde evra za likvidnost i kapital omogućiće da se posao razvija - rekao je on, ali je istakao da će banke morati tokom vremena da razvijaju i sopstvenu bazu sa finansiranje.

Kising je rekao da grupa sa pokazateljem adekvatnosti kapitala iznad 20% i čistim kreditnim portfoliom sa procentnom nenaplativih kredita oko 12%, ima odličnu osnovu za razvoj.

On je rekao i da su fond Advent i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) kao investitori u finansijskom sektoru poznati po tome da razvijaju poslovanje i da nisu preuzeli Hypo grupu da bi je brzo preprodali.

- Nameravamo da investiramo, razvijamo posao na održivim i profitabilnim osnovama - istakao je Kising.

Na pitanje da li bi bili zainteresovani za preuzimanje neke od grčkih banaka u Srbiji, ukoliko budu ponuđene na prodaju, Kising je rekao da su, za sada, usredsređeni na unapređenje i razvoj sopstvenog posla, ali i da imaju krute okvire za to koliko su spremni da plate za neku banku.

Hipo grupa ima oko 1,2 miliona korisnika i 250 filijala u pet zemalja regiona.

Investicioni fond "Advent" i EBRD okončali su u julu 2015. preuzimanje Hypo grupe Alpe Adria od "Heta Asset Resolution", entiteta nekadašnje Hypo Alpe Adria banke u vlasništvu Austrije.


Srbija od sutra ponovo u statusu povlašćene nacije u trgovini sa SAD
Srbija će od sutra ponovo moći bez carina da izvozi u SAD oko 5.000 proizvoda i taj povlašćeni status važiće do kraja 2017. godine, saopštila je Privredna komora Srbije.
Srbija od sutra ponovo u statusu povlašćene nacije u trgovini sa SAD

Prethodni Generalni sistem preferencijala (GSP), koji je američki Kongres odobrio Srbiji, istekao je 31. jula 2013. godine, pa su kompanije iz Srbije morale da plaćaju carinu i na robu koja je ranije bila na režimu bescarinskog uvoza u SAD.

Nova odluka Kongresa, kojom se Srbiji obnavlja status povlašćene nacije u trgovini, omogućava retroaktivnost, tako da će carinska služba SAD vratiti srpskim izvoznicima carine koje su platili tokom prekida GSP tretmana.

Izvoznici mogu da očekuju povraćaj novca 90 dana od obrade podataka.

Bescarinski izvoz u SAD primenjuje se na najveći broj industrijskih i poljoprivrednih proizvoda, sa izuzetkom većine tekstilnih proizvoda, odeće i obuće, satova, ručnog putnog pribora, radnih rukavica, kožne odeće, čelika i proizvoda od čelika, stakla i proizvoda i proizvoda elektronike.

Roba treba da zadovolji i kriterijum porekla, odnosno mora da bude proizvedena u Srbiji sa najmanje 35 odsto vrednosti i da bude direktno isporučena iz Srbije.

Preduzeća iz Srbije do sada nisu dovoljno koristila trgovinske pogodnosti SAD, a najviše se izvozi naoružanje, automobili, električni motori, generatori, smrznuto voće i povrće.

Vrednost izvoza srpske privrede u SAD u 2013. godini iznosila je 524 miliona, a u 2014. oko 280 miliona dolara.


Telekom Austrija zainteresovan za Telekom Srbije
Telekom Austrije (TA) je zainteresovan za otkup Telekoma Srbija, čiju privatizaciju su objavile srpske vlasti, tvrdi bečki ekonomski dnevnik „Virtšaftsblat“.

List navodi da je TA već predao „pismo o namerama“, što u Beču danas ta kompanija nije želela da potvrdi.

Pre četiri godine je posao između TA i vlade Srbije o prodaji Telekoma Srbije bio neuspešan, podseća „Virtšaftsblat“.

List ističe da su Austrijanci, međutim, sada najiizgledniji kupci i da su predali „pismo o namerama“.

Zvanično to nije potvrđeno, dodaje dnevnik, podsećajući da je vrednost Telekoma Srbije 2011.procenjena na 2,2 milijardi evra, kada je TA ponudila samo 1,1 milijardu evra za udeo od 51 odsto, dok je srpska vlada zahtevala 1,4 milijardi evra.

TA je već aktivna u Srbiji i morala bi u slučaju kupovine Telekoma Srbije da proda svog mobilnog operatera „VIP“, konstatuje list dodajući da je Telekom Srbija aktivan i izvan Srbije, te da je većinski vlasnik Telekoma Srpske, a zajedno sa tom kompanijom i vlasnik crnogorskog „Mtel-a“.

Kupovinom Telekoma Srbije otvorilo bi se tržište u BiH, kao i Crnoj Gori, podvlači „Virtšaftsblat“.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta