Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Ruski "Taif" i "Net oil" zainteresovani za "Petrohemiju"
Hemijski kompleks iz Pančeva ide u ruke Azijata, saznaju "Novosti". U prethodnim danima dogovoreni su ključni parametri oko prodaje "Petrohemije" za koju su ozbiljno zainteresovane dve firme "Taif", iz Kazana i svetska kompanija "Net oil", koja mahom posluje na azijskom, a zatim i afričkom i evropskom tržištu.

Tatarski "Taif" zapošljava 50.000 radnika, a osnovna delatnost ove kompanije jeste realizacija investicionih programa od prioritetnog značaja za privredu Tatarstana i Rusije. Firma ima 67 partnerskih kompanija, i prevashodno se bavi poslovima iz oblasti prerade nafte i gasa i petrohemije, a zatim i telekomunikacija, građevine, bankarstva i investicija, kao i usluga.

Glavna oblast u "Net Oil" je energetika, pored finansija.


Holcim Srbija od danas u CRH grupi
Fabrika cementa "Holcim Srbija" iz Popovca kod Paraćina, pridružila se globalnoj kompaniji za građevinske materijale CRH, saopštila je danas Informativna služba Cementare.

"Današnji dan označava veliku prekretnicu za "Holcim Srbiju" i cementaru Novi Popovac koja se pridružuje CRH Grupi kao deo najveće ikada preduzete transakcije", navodi u saopštenju menadžer komunikacija Holcima, Aleksandar Milošević.

Ova transakcija je deo globalnog dogovora, na osnovu kojeg je CRH kupio određenu imovinu Lafraža i Holcima u ukupnoj vrednosti 6,5 milijardi evra, objašnjava se u saopštenju, i podseća da je CRH "danas objavila da je dovršen proces preuzimanja "Holcima Srbija".

Odluka CRH-a da kupi ove kompanije demonstrira poverenje u njihov snažan učinak i performanse u regionu, ocenjuje se u saopštenju, i dodaje da će "one sada, kao deo CRH-a, imati pristup globalnoj kompanijskoj ekspertizi, najboljim praksama, inovacijama i veštinama čitave CRH grupe".

"Danas izražavamo toplu dobrodošlicu za 15.000 novih kolega koji se pridružuju CRH-u. Njihova stručnost i talenat u kombinaciji sa snagom trenutno zaposlenih, omogućavaju CRH-u da bude korak bliže svom cilju, a to je da postane vodeća svetska kompanija u industriji građevinskih materijala", rekao je izvršni direktor CRH-a Albert Manifold.

Kako je istakao, kompanije koje ĆR sada preuzima, a koje se odlično geografski uklapaju u postojeće operacije CRH-a, imaju snažnu preformansu u svojim oblastima rada.

"Integracija nove visokokvalitetne imovine, preuzete na osnovu procenjene atraktivne vrednosti i u pravo vreme, osnažiće naše prisustvo na mnogobrojnim ključnim tržištima i obezbediće nam nove platforme za strateški rast. To će nam dodatno poboljšati efikasnost, ubrzati proces inovacija i čak obezbediti bolju uslugu i našim kupcima", poručio je Manifold.

Na globalnom nivou, transakcija će udvostručiti kapacitete proizvodnje cementa CRH i proširiti portfolio u agregatima i gotovim betonima. Kao rezuiltat, CRH postaje treća po veličini kompanija u svetu u industriji građevinskih materijala, i druga u agregatima.

U saopštenju se ističe da ovo preuzimanje predstavlja deo globalne transakcije koja uključuje i najvećeg proizvođača cementa u centralanoj Kanadi, što se odlično uklapa sa postojećim poslovanjem "US Materials", i što će osnažiti CRH poziciju u ovom ključnom severnoameričkom regionu.

"CRH će integrisati novopreuzetu imovinu na 685 lokacija i u 11 zemalja, ovaj proces će biti direktno nadgledan od strane izvršnog direktora i višeg operativnog tima. Broj zaposlenih u CRH će se povećati za 15.000 radnika tako da će ukupan broj biti 91.000 zaposlenih", precizira se u saopštenju.

Akcionari CRH su odobrili ovu transakciju u martu a odobrenje Evropske komisije je dobijeno u aprilu ove godine.

CRH je vodeća internacionalna grupa u oblasti građevinskih materijala, koja zapošljava 91.000 radnika na blizu 4.000 operativnih lokacija u 37 zemalja širom sveta. Sa tržišnom kapitalizacijom od 22 milijarde evra (jul 2015), CRH je najveća kompanija u industriji građevinskih materijala u severnoj Americi i treća na svetu.

Grupa ima lidersku poziciju u Evropi kao i uspostavljenu stratešku poziciju na tržištima u razvoju u Aziji i Južno Americi. CRH se nalazi na listi "Fortune 500" i konstitutivni je član FTSE 100 indeksa i ISEQ 20 sa American Depositary Shares kotiranim na NJujorškoj berzi.


Opelo za srpskog giganta, odlazi u istoriju
Nekadašnja perjanica i gigant tekstilne industrije SFRJ definitvno odlazi u istoriju. Kobna je bila druga privatizacija kada je fabriku kupila slovenačka "Mura"

Otpuštanjem i prijavljivanjem preko 1.300 radnika pirotskog "Prvog maja" na evidenciju ovdašnje Nacionalne službe zapošljavanja, stavljena je tačka na višegodišnju tranzicionu agoniju nekadašnjeg tekstilnog giganta, koji je kao i mnoga druga preduzeća iz ovog kraja definitivno otišao u istoriju, pišu Večernje novosti.

Za nekadašnju firmu sa oko 7.000 radnika, desetak fabrika i oko 150 prodavnica širom SFRJ, u kojoj su se odevali jugoslovenska elita i nacionalne selekcije sportista, ali i Italijani, Nemci, Rusi, bila je kobna druga privatizacija, kada su "prvomajci", postali vlasništvo slovenačke "Mure", tačnije njene gazdarice Mojce Lukančič.

Dragan Nikolić je bio nekoliko decenija na čelu ovog preduzeća. Sedamdesetih godina prošlog veka u svom sastavu imao je drugoligaški fudbalski klub Radnički, biblioteku, vrtić, muzej, zoološki vrt, zbirku od preko 200 umetničkih dela, celine za ugostiteljstvo i turizam.... Bila su to zlatna vremena za preduzeće koje je imalo i vrtić za decu svojih radnika. Raditi u "Prvom maju", dobitniku nagrade AVNOJ-a za kulturu, u to vreme je bila čast i privilegija, nešto slično kao što je to danas sa "Tajersom", jedinom preostalom kompanijom iz vremena kada je Srbije bila industrijska zemlja, a Pirot sa još nekim manjim gradovima industrijsko čudo.

Pomenuto slovenačko preduzeće koje je bankrotiralo, za sobom je u stečaj povuklo i Piroćance, kojima ostaje samo da se sećaju vremena kada su ih prepoznavali po "Prvom maju", u čijim su se pogonima poslednjih meseci krojili i šili džakovi za žito, kukuruz i drugu "rasutu" robu.

"Prvi maj" je osnovala grupa od desetak pirotskih šnajdera daleke 1958. godine, a među osnivačima je bio i znameniti Dragan Nikolić.

Prvi problemi za "Prvi maj" usledili su devedesetih kada se raspala velika Jugoslavija. Na smanjenom tržištu nije bilo mesta za gigante poput njih, uz "Beko", "Jumko" i druge moćne firme ondašnjeg vremena. Krajem prve decenije 2000. usledila je prva privatizacija kada je "Prvi maj" postao vlasništvo beogradskog konzorcijuma "Irva investicije".

Posle dve godine tavorenja, rada bez plata, bez overenih zdravstvenih knjižica i drugih prinadležnosti, ova privatizacija je raskinuta, a u "Prvom maju" posle nekoliko socijalnih programa ostalo je svega 1.500 radnika. Onda je usledilo znamenito "restrukturiranje", odnosno prodaja fabrike po celinama, da bi 2012. godine, uz pomoć državnih subvencija od oko 6 miliona evra, za 2,5 miliona, fabriku kupila Mojca Lukančič, vlasnica "Mure" iz Murske Sobote.

Za nekadašnje pogone Trikotaže nije bilo zainteresovanih, već ih je pod zakup uzeo jedan bugarski biznismen, koji je s vremena na vreme angažovao po tridesetak radnika na šivenju već pomenutih džakova. Tokom njenog gazdovanja, fabrički sindikati su organizovali bezbroj protesta, a razlog su neisplaćene zarade, porezi, doprinosi, neoverene knjižice i slično.

Pre godinu dana, kao grom iz vedra neba odjeknula je vest da je "Mura" bankrotirala i od tada, počinje definitivni krah pirotskog "Prvog maja", koji više ne postoji.


Aukcija "Zlatare Majdanpek" i "Megaplasta" 17. avgusta
Agencija za privatizaciju je krajem maja objavila javni poziv za javno prikupljanje ponuda sa javnim nadmetanjem radi prodaje imovine "Industrije za preradu Majdanpek" u čijem sastavu su "Zlatara Majdanpek" i "Megaplast Donji Milanovac".

Tržišna vrednost imovine 31. decembra 2013. godine prema izveštaju ovlašćenog procenitelja iznosila je više od 3,5 mil EUR koliko je bila i početna cena, a aukcija je bila zakazana za 22. jul.

Međutim, u skladu sa izmenjenim zakonskim propisima urađena je nova procena vrednosti kapitala nakon čega je usledila i izmena javnog poziva u delu koji se odnosi na procenjenu tržišnu vrednost imovine na kraju prošle godine. Na osnovu izveštaja ovlašćenog procenitelja, procenjena tržišna cena navedene imovinske celine sa stanjem na dan 31. 12. 2014. godine iznosi 2,99 mil EUR, što je i početna cena za prodaju imovinske celine koja je za pola miliona evra manja nego u majskom pozivu za privatizaciju majdanpečke "Industrije za preradu".

Promenjeni su i iznosi depozita kao i rokovi za podnošenje prijava, otkup prodajne dokumentacije i uplatu depozita. Otvaranje ponuda biće održano 17. avgusta u Beogradu kada će biti poznata i sudbina 319 radnika sada zaposlenih u "Zlatari Majdanpek" i "Megaplastu Donji Milanovac".


Nekoliko američkih kompanija zainteresovano za "Telekom"
Nekoliko američkih kompanija zainteresovano je za privatizaciju srpskog "Telekoma", rekao je danas američki ambasador Majkl Kirbi koji se sastao sa premijerom Aleksandrom Vučićem, saopštila je vladina kancelarija za saradnju s medijima.

Vučić i Kribi su danas razgovarali u Beogradu o bilateralnim odnosima Srbije i SAD, a pred posetu srpskog premijera Vašingtonu u septembru, na poziv potpredsednika SAD Džozefa Bajdena.

U razgovoru je konstatovano da postoje velike mogućnosti za ekonomsku saradnju dveju zemalja i da je prethodna poseta premijera Vučića SAD-u donela i veću zainteresovanost američkih kompanija za investicije na srpskom tržištu.

Predsednik Vlade Republike Srbije i ambasador SAD razgovarali su i o očuvanju regionalne stabilnosti na Zapadnom Balkanu.


Ljajić: Naredne dve sedmice analiziraćemo ponude za Telekom
Ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić izjavio je danas da će u narednih 14 dana Radna grupa Vlade Srbije analizirati sve prispele ponude za privatizaciju Telekoma i predloži kvalifikovane ponuđače.

"Danas počinje analiza prispelih neobavezujućih ponuda da se vidi koje su ponude kvalifikovane", rekao je Ljajić novinarima u Guči.

Naime, proces će se odvijati tako što će Radna grupa vlade Komisiji, koju čine ministri, nakon 17. avgusta, predložiti kvalifikovane ponude koje će, ako se prihvate, omogućiti ulazak tih ponuđača u Telekom kako bi se skeniralo poslovanje te kompanije.

Nakon toga, kako je objasnio, potencijalni kupci koji i dalje budu zainteresovani za preuzimanje Telekoma dostavljaju konkretnu ponudu.

"Ukoliko ponuda bude zadovoljavajuća ulazimo u proces privatizacije Telekoma, a ukoliko ih ne bude bilo, postupak će biti obustavljen, odnosno biće prekinuta privatizacija", istakao je Ljajić.

Ljajić je istakao da je započet proces privatizacije Telekoma, da su svi formalni preduslovi ispunjeni i da ima više neobavezujućih ponuđača, investicionih fondova i telekomunikacionih kompanija.

On je podsetio da je danas završen rok za prikupljanje neobavezujućih ponuda za privatizaciju Telekoma.


Nije stigla ni jedna ponuda za novosadski Dnevnik
Agencija za privatizaciju proglasila je neuspešnim postupak javnog prikupljanja ponuda za privatizaciju novosadskog "Dnevnika".

Postupak je proglašen neuspešnim od Komisije za sprovođenje ovog postupka, s obzirom da u predviđenom roku, Agenciji za privatizaciju nije dostavljena nijedna prijava za učešće u postupku javnog prikupljanja ponuda sa javnim nadmetanjem, saopštava Agencija.


"Tigar" zabeležio rast prodaje od 9%
Kompanija "Tigar" iz Pirota je od početka ove godine do kraja juna ostvarila prodaju u vrednosti 1,3 milijarde dinara, što predstavlja povećanje od 9% u odnosu na isti lanjski period.

U saopštenju "Tigra" se podseća da je za kompaniju 1. juna stupio na snagu Unapred pripremljen plan reorganizacije (UPPR), tako da je kompanija već tokom jula počela sa servisiranjem obaveza po ovom programu.

Prema rečima Branislava Ćurića, izvršnog direktora za komercijalu i marketing, skoro polovina pomenutog prihoda ostvarena je realizacijom proizvoda u izvozu, odnosno oko 625 miliona dinara.

- Veoma je važno što smo uspeli da zadržimo lidersku poziciju na domaćem tržištu i u regionu, ali i najznačajnije kupce iz zapadne Evrope, Skandinavije, Azije i Amerike - istakao je Ćurić.

On je rekao da je pirotski "Tigar" nastavio i sa snabdevanjem armije skandinavskih zemalja i vatrogasne jedinice u Hong Kongu.

- Za ova tržišta već imamo narudžbine od preko 30.000 pari čizama, koje treba da budu isporučene početkom naredne godine. Nažalost, takvu saradnju sa našim institucijama nismo jos uvek uspeli da ostvarimo, uprkos brojnim nastojanjima - kazao je Ćurić.

Najveće učešće ima "Tigar Obuća" sa prihodom od prodaje gotovih gumenih proizvoda u iznosu od 740 miliona dinara, što predstavlja rast od pet odsto u odnosu na period januar-jun 2014. U ovom periodu proizvedeno je skoro 700.000 pari gumene obuće, a iz "Tigra" poručuju da spremno dočekuju i deo sezone sa najvećim obimom prodaje.

Ostali proizvodni entiteti, fabrike tehničke gume i hemijskih proizvoda takođe beleže rast prodaje u odnosu na prethodni period, dok svi uslužni entiteti kompanije "Tigar" od sredine godine ulaze u zonu pozitivnog rezultata.

- Ovakvi polugodišnji rezultati su ohrabrujući i pokazuju da smo na pravom putu i da kompanija ima perspektivu, potencijal i svoje mesto na tržištu - zaključio je Ćurić.

Kompletan polugodišnji izveštaj o poslovanju "Tigra" biće publikovan do 31. avgusta.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta