Novosadska Industrija mesa "Matijević" Petra Matijevića kupila je na javnoj prodaji AD "Poljoprivreda" u stečaju iz Sente po početnoj ceni od 1.323.473.504 dinara, što je oko 11 mil EUR. IM "Matijević" se jedina prijavila na oglas za javnu prodaju senćanskog preduzeća.

Prethodni većinski vlasnik u procesu privatizacije, s kojim je ugovor raskinut 2011. godine, bio je kontroverzni biznismen Mile Jerković iz Bačke Topole koji je "Poljoprivredu" kupio u mnogo boljem stanju za svega 2 mil EUR.

Stečajni upravnik AD "Poljoprivreda" u stečaju Slobodan Ostojić izjavio je da se uspelo u stabilizaciji preduzeće, što je bio težak posao jer je bilo mnogo pritisaka i nerazumevanja.

– Prodaja "Poljoprivrede" kao pravnog lica u celini po toj ceni omogućiće da izmirimo dugove, koji iznose 9-10 mil EUR, i namirimo sve poverioce u stopostotnom iznosu – rekao je po okončanju postupka javne prodaje stečajni upravnik Ostojić.

– Nadamo se da će novi vlasnik još više unaprediti rad, svinjogojsku i govedarsku farmu i zaposliti nove radnike - dodao je on.

Ostojić je rekao i da AD "Poljoprivreda", osim farmi, ima 541 hektar poljoprivrednog zemljišta u svome vlasništvu i sistem za navodnjavanje na državnom zemljištu na površini od 2.400 hektara, koje je "Poljoprivreda" i do sada koristila po pravu prečeg zakupa na osnovu investicije u infrastrukturu.

Novi Sad-based Meat Industry Matijevic, owned by Petar Matijevic, acquired through public auction AD Poljoprivreda in bankruptcy from Senta at the initial price of RSD 1.323.473.504 which is almost EUR 11 m. Meat Industry Matijevic was the only bidder in public sale of Senta-based company.

Trustee in bankruptcy of a shareholder company Poljoprivreda in bankruptcy, Slobodan Ostojic, said that stabilization of company has been successful and it was a difficult task since there was a lot of pressure and lack of understanding.

Ostojic also said that Shareholder company Poljoprivreda, apart from farms has 541 ha of agricultural land in its ownership and the irrigation system at state-owned land on 2.400 ha which Poljoprivreda has been using so far based on the right of primary rent based on the investment in infrastructure.

Srbija je u najnovijem međunarodnom istraživanju o otvorenosti budžeta popravila svoju poziciju i ranigirana je na 47. mesto od 102 zemlje, sa 47 od mogućih 100 bodova.

U istraživanju "Indeks otvorenosti budžeta" Srbija je svrstana među države koje pružaju svojim građanima "ograničen broj informacija potrebnih za razumevanje i analiziranje budžeta".

Srbija je, kako pokazuju rezultati istraživanja, popravila poziciju od rangiranja za 2012. godinu (kada smo imali 39 bodova), ali je nešto ispod proseka regiona (53 boda).

Istraživanje, koje je osmislila američka nevladina organizacija International Budget Partnership, bilo je fokusirano na budžet za 2014. godinu, saopštila je Transparentnost Srbija, partner na projektu, uz podsećanje da smo sada lošije rangirani nego 2010. (54 poena) ali smo za nijansu bolji nego 2008. godine (46).

Na vrhu ovogodišnje liste nalaze se Novi Zeland i Švedska, slede Južna Afrika, Norveška i SAD, sa indeksom iznad 80.

Na samom začelju, sa indeksom nižim od pet nalaze se Čad, Ekvatorijalna Gvineja, Irak, Liban, Mjanmar, Katar i Saudijska Arabija.

Srbija deli 47. mesto sa Bocvanom, a od zemalja regiona Slovenija je najbolje plasirana, sa indeksom 68. Hrvatska ima indeks 53, BiH 43, Albanija 38, a Makedonija 35.

Na plasman Srbije, kako navode iz Transparentnosti Srbija, uticala je činjenica da Fiskalna strategija nije bila objavljena u propisanom roku, već zajedno sa predlogom budžeta, nije ni objavljen "građanski budžet", dokument u kojem bi predlog budžeta bio približen građanima, kao ni polugodišnji izveštaj o realizaciji budžeta.

Međutim, rezultat za 2014. i pored propusta, je bolji nego 2012. zbog objavljivanja većeg broja informacija u samom Zakonu o budžetu, što je delom posledica korisnih izmena Zakona o budžetskom sistemu iz septembra 2012, navodi se u saopštenju.

Izuzetno je važno istaći, dodaje se, da je u međuvremenu, 2015. godine, Srbija prvi put dobila budžet koji se u potpunosti vodi po programskom principu, što će uticati na popravljanje skora u budućnosti.

Iz Transprentnosti upozoravaju da, međutim, i dalje nema napretka u pogledu omogućavanja građanima, zainteresovanim grupama i stručnjacima da dobiju potpune i pravovremene informacije u toku pripreme budžeta i da kroz javne rasprave utiču na njegov sadržaj.

Rezultat Srbije za 2014. je najporazniji upravo u oblasti "učešća javnosti", sa svega 21 poen, za parlamentarni nadzor smo dobili 42 boda, a za revizorski 67 bodova, navodi se u saopštenju.

Transparentnost Srbija ukazuje da se mesto na toj uglednoj listi može popraviti ukoliko bi građani dobili više mogućnosti da utiču na planiranje i da prate izvršenje budžeta i kada bi Vlada, dodaje se, striktno poštovala postojeće zakonske rokove za donošenje budžeta.

Većem uspehu takođe bi doprinelo ukoliko bi Skupština efikasnije vršila svoju nadzornu ulogu i ako bi se u praksi obezbedio bolji pristup i pretraživost podataka o javnim rashodima.

Rezultati istraživanja prvi put su objavljeni 2006. a Srbija je prvi put rangirana 2008. godine.