Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Nove vlasnike dobili "RTV Stara Pazova" i "Nedeljne novine" iz Bačke Palanke
U Agenciji za privatizaciju potpisani su ugovori o prodaji kapitala "RTV Stara Pazova" i "Nedeljnih novina" iz Bačke Palanke. Novi vlasnik "RTV Stara Pazova" postao je "MR & CO" iz Beograda, dok je Milojko Pavlović iz Novog Sada kupio "Nedeljne novine".

Ugovori su potpisani u skladu sa rešenjem Komisije za sprovođenje postupka javnog prikupljanja ponuda sa javnim nadmetanjem, a Agencija za privatizaciju navodi da je, u skladu sa zakonima, bila u obavezi da pre potpisivanja ugovora dobije saglasnost Uprave za sprečavanje pranja novca pri Ministarstvu finansija i Regulatornog tela za elektronske medije – REM.

Agencija za privatizaciju do sada je potpisala osam ugovora o prodaji kapitala izdavača medija.


Francuske kompanije zainteresovane za beogradski aerodrom i metro
Gradonačelnik Beograda Siniša Mali dobio je danas u razgovoru sa ambasadorkom Francuske u Srbiji Kristin Moro potvrdu da su francuske kompanije zainteresovane za alaganja u Beogradu, pre svega za koncesiju Aerodroma "Nikola Tesla" i za igradnju metroa, saopštila je gradska uprava.

Mali je istakao da će do kraja ove i početkom sledeće godine biti izrađen smart-plan koji će definisati stvarne potrebe i izgled buduće tri prve linije metroa.

On je ambasadorki Francuske predočio velike projekte javno-privatnog partnerstva (JJP) koje Beograd planira da realizuje u narednom periodu.
Francuska kompanija Dalkia je zainteresovana za učešće u JPP projektu iz oblasti vodovoda i kanalizacije, dok su za projekat upravljanja otpadom Vinča interes već pokazale kompanije Suez Environment i Veolija, navodi se u saopštenju.

Mali je najavio otvaranje još nekoliko industrijskih zona u Beogradu i donošenje novog zakona o investicijama, koji će i gradskoj vlasti omogućiti da daje subvencije investitorima.


Srbija po konkurentnosti 94. od 140 zemalja
Srbija je zadržala 94. poziciju na ovogodišnjoj listi Svetskog ekonomskog foruma po indeksu konkurenosti, saopšteno je danas u Srpskoj asocijaciji menadžera u Beogradu.

Istraživač Fonda ta razvoj ekonomske nauke (FREN) Svetozar Tanasković je rekao da je Srbija među 140 zemlja na toj listi zabeležila pad vrednosti indeksa globalne konkurentnosti za 0,01, na 3,89.

Kako je naveo, taj pad je rezultat je pogoršanja u kategorijma infrastrukture, razvijenosti finansijskog tržišta i soficistiranosti poslovanja, ali je kompenzovan poboljšanjima u kategorijama zdravstva, osnovnog obrazovanja i makroekonomskog okruženja.

Ministar finansija Srbije Dušan Vujović na predstavljanju rezultata Globalnog indeksa konkurentnost rekao da nije iznenađen pozicioniranjem Srbije, ali da mu nije drago što rezultati nisu pozitivniji i što menadžeri nisu bolje videli pozitivne promene.

Indeks konkurentnosti 56 odsto čine indikatori dobijeni na osnovu ankete o očekivanjima među menadžerima, a ostali su ekonomski statistički podaci.


Srpska industrija ojačala za 6,9%
Industrijska proizvodnja u Srbiji u avgustu 2015. godine je bila veća za 12,9 odsto nego u istom lanjskom mesecu, objavio je Republički zavod za statistiku.
Snabdevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija ostvarilo je rast od 43,3 odsto, rudarstvo od 14,6 odsto, a prerađivačka industrija od 6,5 odsto.

Industrijska proizvodnja u period januar-avgust 2015. godine u poređenju sa istim periodom prošle veća je za 6,9 odsto.

Podaci o industrijskoj proizvodnji po namenskim grupama u avgustu 2015. godine, u odnosu na isti mesec prethodne godine, pokazuju da je došlo do rasta u proizvodnji energije (23,9 odsto), netrajnih proizvoda za široku potrošnju (15,3 odsto), intermedijarnih proizvoda, osim energije (6,6, odsto) i trajnih proizvoda za široku potrošnju (šest odsto).

Pad je zabeležen u proizvodnji kapitalnih proizvoda, i to od 6,4 odsto.

Obim industrijske proizvodnje u avgustu 2015. godine, u odnosu na avgust 2014., godine beleži rast kod 18 oblasti (učešće u strukturi industrijske proizvodnje - 77 odsto), a pad kod 11 oblasti (učešće u strukturi industrijske proizvodnje - 23 odsto).

Najveći uticaj na rast industrijske proizvodnje u avgustu 2015. godine, u odnosu na isti mesec 2014. godine, imale su: proizvodnja električne energije, prehrambenih proizvoda, osnovnih farmaceutskih proizvoda i preparata, eksploatacija uglja, i proizvodnja duvanskih proizvoda.


Spoljnotrgovinska razmena Srbije oko 18,63 mlrd EUR u prvih osam meseci 2015.
Ukupna spoljnotrgovinska razmena Srbije od januara do avgusta 2015. bila je oko 18,63 mlrd EUR, što je za 7,2% više nego u istom periodu prošle godine, saopštio je danas Republički zavod za statistiku (RZS) Srbije.

Iskazano u dolarima, ukupna spoljnotrgovinska razmena Srbije u prvih osam meseci 2015. godine bila je oko 20,7 mlrd USD ili za 12,5% manja nego u istom periodu prošle godine.

Izvezeno je robe u vrednosti od oko 7,97 mlrd EUR ili za 9% više u nego u periodu od januara do avgusta 2014. godine, dok je uvoz bio 10,66 mlrd EUR ili za 5,9% veći.

Deficit u prvih osam meseci, prema podacima RZS, bio je oko 2,69 mlrd EUR, što čini smanjenje od 2,2% u odnosu na isti period 2014. godine.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 74,7% i veća je u odnosu na isti period prethodne godine, kada je iznosila 72,6%.

U strukturi izvoza i uvoza po nameni proizvoda najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju (53,7% i 59,5%), roba za široku potrošnju (37,7 i 18,5%) i oprema (8,6% i 11,8%).

Prema podacima RZS, u prvih osam meseci ove godine, spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Zemlje članice Evropske unije čine 63,9% ukupne razmene.

Drugi po važnosti spoljno-trovinski partner su zemlje CEFTA sporazuma, s kojima Srbija ima suficit u razmeni od 1,14 mlrd USD, što je rezultat uglavnom izvoza poljoprivrednih proizvoda kao i izvoza proizvoda od metala i raznih gotovih proizvoda.

U izvozu, glavni spoljnotrgovinski partneri bili su Italija (1,52 mlrd USD), Nemačka (1,07 mlrd USD) i Bosna i Hercegovina (768,6 mil USD).

U uvozu, glavni spoljnotrgovinski partneri Srbije bile su Nemačka (1,47 mlrd USD) i Italija (1,27 mlrd USD) i Rusija (1,22 mlrd USD), Kina (961,1 mil USD) i Mađarska (55,6 mil USD).


Bjelogrlić: Erbas impresioniran kapacitetima u Srbiji
Predstavnici Erbasa su impresionirani kapacitetima u Srbiji, izjavio je danas vršilac dužnosti direktora Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza SIEPA Nenad Bjelogrlić i najavio rad sa Erbasom na pomoći domaćim kompanijama da dobiju potrebne sertifikate.

Bjelogrlić je na TV Pink rekao da vazduhoplovstvo u Srbiji ima dugogodišnju istoriju i da se u Srbiji proizvode ultralake i bespilotne letelice, da postoje kompanije koje proizvode simulatore letenja i da je to visoka tehnologija sa kojom Srbija raspolaže.

On je ukazao da je "najveći problem naš je izvoz i potpisivanje samih ugovora, naše kompanije nemaju sve potrebne sertifikate".

Govoreći o mogućnostima saradnje, Bjelogrlić je istakao da Erbas najveći potencijal vidi u proizvodnji delova i održavanju letelica.

"Imamo firmu u Beogradu, koja danas projektuje delove za Erbas avione", rekao je Bjelogrlić.

Govoreći o jednom od najvećih proizvođača civilnih i vojnih aviona u svetu, Bjelogrlić je istakao da je Erbas grupa evropski konzorcijum koji čine Francuska, Nemačka, Velika Britanija i Španija, da integriše vazduhoplovne, svemirske i vojne odbrambene kapacitete Evrope, sa godišnjim prihodima više od 60 milijardi evra, a da zapošljavaju više od 140.000 radnika.

Na pitanje o najavama ukidanja SIEPA i formiranja nove agencije, Bjelogrlić je odgovorio da je Ministarstvo privrede uradilo analizu poslovanja svojih agencija, da su uočeni načini unapređenja poslovanja, a da je deo te odluke da se ugasi SIEPA i Nacionalna agencija za regionalni razvoj.

Formiraće se nova razvojna agencije Srbije, koja će se nastaviti da se bavi aktivnostima kojima su se bavile te dve agencije, a baviće se i novim aktivnostima, potrebnim da bi se unapredio ekonomski razvoj, najavio je Bjelogrlić.

"Moramo da pomognemo našim malim i srednjim preduzećima, jer su oni okosnica naše privrede", dodao je Bjelogrlić.


EBRD veoma aktivan u Srbiji
Evropska banka za obnovu i razvoj na korak je od potpisivanja zajma za restrukturiranje EPS-a od 200 mil EUR, izjavio je direktor EBRD za Srbiju Daniel Berg, i dodao da će taj kredit biti potpisan najkasnije početkom novembra.

Prema njegovim rečima, to je važan kredit za sveobuhvatno restrukturiranje ove energetske kompanije.

- Partneri smo sa EPS-on duže vreme, imamo realizovane zajmove za unapređenje njihovih operacija. Sada sa njima radimo i na finansijskom restrukturiranju, te će naš kredit biti namenjen za podršku bilansa EPS-a, odnosno završnog računa - rekao je Berg.

Govoreći o Komercijalnoj banci, on je rekao da je EBRD godinama akcionar, da pomaže da se unapredi korporativno upravljanje, a sada je Komercijalna u procesu privatizacije.

- Uvek smo nameravali da privatizujemo Komercijalnu banku, vlada je nedavno odabrala savetnika i nadamo se da će do kraja sledeće godine, a najkasnije u ranoj 2017. Komercijalna banka dobiti novog vlasnika - poručio je on.

Komercijalna, kako je dodao, drži 13 ili 14% udela u bankarskom sektoru Srbije, te EBRD veruje da će uz odgovarajućeg vlasnika nastaviti da raste i da doprinosi srpskoj ekonomiji.On je podsetio da EBRD u Srbiji ima udeo i u agro kompanijama, a razmatra, kako je rekao i druge ponude.

- U tom smislu, očekujemo da se nastavi privatizacija "Telekoma Srbija". Savetnik je izabran, proces je u toku, a već smo izrazili interesovanje da učestvujemo sa kvalifikovanim kupcem - rekao je direktor EBRD-a u Srbiji.

Takođe, dodaje on, EBRD je ponudio Gradu Beogradu i Vladi Srbije da radi na privatizaciji ili koncesiji Aerodroma.

- U Gradu pokušavamo da se angažujemo, kroz koncesije ili javno privatno partnerstvo, u sektoru voda, otpada, transporta, daljinskog grejanja... Nije stvar samo u tome da kupujemo udele, spremni smo i da podržimo privatne investicije - objašnjava Berg i dodaje da posebno mesto za EBRD imaju mala i srednja preduzeća.

- Radimo sa bankama na kreditnim linijama, imamo efektan tim savetnika za mali biznis, a takođe radimo i investicije do 5 mil EUR u male lokalne kompanije - navodi Berg.

Prema njegovim rečima, saveti EBRD-a su dostupni svim firmama, a kreditne linije su dostupne preko lokalnih banaka. Kada je reč o investiranju u mali biznis, Berg navodi da takvu investiciju može da dobije nekoliko kompanija godišnje, a kako poručuje, dobrodošle su da konkurišu.

Berg je istakao i da je EBRD veoma posvećena obnovljivim izvorima energije i klimatskim promenama. I kredit za EPS od 200 mil EUR će, kako je naveo, pomoći da se podigne nivo energetske efikasnosti EPS-a. On je naglasio da je EBRD finansirala modernizaciju i izgradnju malih hidroelektrana u saradnji sa EPS-om, te da je posvećena investicijama u održivu energiju u Srbiji, ali i u regionu.

- Pomno pratimo i pripremne radove za prve privatne firme koje bi ulagale u vetroparkove. Radimo na tome i sa vladom i investitorima - rekao je Berg.


Poslovni forum Srbija-Poljska 2. oktobra u Beogradu
Poslovni forum Srbija-Poljska, na kome će predstavnici kompanija iz različitih oblasti iz obe zemlje razmeniti svoja iskustva i upoznati se sa mogućnostima saradnje, održaće se 2. oktobra u hotelu "Moskva" u Beogradu, najavila je Privredna komora Srbije (PKS). Kako je saopšteno, Poslovni forum se organizuje u okviru posete državno-privredne delegacije Poljske koja će 1. i 2. oktrobra boraviti u Srbiji, a koju predvodi pomoćnik ministra inostranih poslova za javnu i ekonomsku diplomatiju Poljske Katarina Kasperčik.

Dodaje se da privrednu delegaciju Poljske čine predstavnici firmi iz poljoprivreno-prehrambene i drvne industrije, zelene tehnologije, hemije, građevinarstva, energetike, saobraćaja, IT sektora i finansija.

Prema podacima PKS-a, robna razmena Srbije i Poljske u prvoj polovini 2015. bila je 565,5 mil USD, od čega je izvoz u Poljsku bio 147,8 mil USD, dok je Srbija iz Poljske uvezla robu u vrednosti 417,7 mil USD. Kako je agenciji Beta rečeno u tom udruženju privrednika, robna razmena Srbije i Poljske beleži blago povećanje poslednjih godina, ali je i dalje prisutan deficit na strani Srbije i uvoz je tri puta veći od izvoza.

U prvih šest meseci 2015, u odnosu na isti period prošle godine, izvoz iz Srbije u Poljsku bio je za 7,9% manji, dok je uvoz iz Poljske bio manji za 16,6%. U Poljsku se, prema podacima PKS-a, najviše izvoze palete (11,3%), kutije, sanduci i gajbe (8,3%), hartija i karton (6,1%), automobilske gume (5,5%), burad (5,2%), automobili (4,5%), traktorske gume (4,1%), delovi za klipne motore (3%), benzol (2,9%) i telekomunikacioni provodnici (2,3%).

Srbija iz Poljske najviše uvozi delove karoserija (39,1%), proizvode za transport plastike (5,7%), delove turbina (4%), hartiju i karton (3,1%), pelene i uloške ( 3%), žice od rafinisanog bakra (2,6%), butan (1,3%) i lekovi (1%).

Vodeći izvoznici iz Srbije su: "Fiat automobili " iz Kragujevca, "Tigar" Pirot, "Tetrapak" Beograd, "Ball Packaging", "Denso Thermal Systems" iz Beograda, "Mitas" iz Rume, LBK Livnica iz Kikinde, NIS Novi Sad, FKZ iz Zaječara i "Umka" iz Umke, dok su vodeći uvoznici takođe "Fiat automobili", "Denso Thermal Systems" i FKZ iz Zaječara, ali i TENT iz Obrenovca, "Nelt" i "Tetrapak" iz Beograda, "Johnson Controls", TE-KO Kostolac, Adlerital plastik iz Kragujevca i Euro gas Subotica.

U PKS-u su naglasili i da Poljska ne predstavlja značajnijeg investitora u Srbiji i da su za period 2005-2013. Poljska ulaganja u novcu, prema podacima NBS, iznosila oko 40,2 mil EUR. Najveći deo investicija od oko 16 mil EUR realizovan je 2008. kada je kupljena Fabrika kablova u Zaječaru, za oko 6 mil EUR od strane poljske kompanije "Telefonika Kable".


SIEPA: Airbus impressed with production capacities in Serbia
Airbus officials are impressed with production capacities in the aerospace sector in Serbia and see a great cooperation potential in manufacturing spare parts and aircraft maintenance, Acting Director of the Serbia Investment and Export Promotion Agency (SIEPA) Nenad Bjelogrlic said Wednesday.

Bjelogrlic told the Belgrade-based TV Pink that Airbus would help local companies obtain the required certificates.

The fact that the Serbian firms do not have all the necessary certificates is the main problem for them when exports are concerned, noted Bjelogrlic.

A company in Belgrade designs parts for Airbus planes, he added.

The aerospace industry has a long tradition in Serbia, and ultra-light and unmanned aerial vehicles, as well as flight simulators, are being manufactured in the country, Bjelogrlic pointed out


Serbia retains No. 94 spot in index of competitiveness
Serbia has retained the No. 94 spot among a total of 140 countries in the World Economic Forum (WEF) Global Competitiveness Index for 2015.
Serbian Minister of Economy Dusan Vujovic said that the survey is more of a benchmark of impressions that businesspeople have than a benchmark of their predictions, adding that Serbia is a country that is in a stage of turning negative trends around and that he expects future results to be significantly better.
 
Presenting this years results, Svetozar Tanaskovic, a researcher with the Foundation for the Advancement of Economics (FREN), said that the biggest downturns - as seen by the managers whose opinions the rankings are based on - were registered in three segments: quality of infrastructure, sophistication of business operations and development of financial markets, with the biggest improvements achieved in the health care system, primary education and the macro-economic environment.
 
Speaking about the managers assessments of the macro-economic environment, he said that positive comments were related to the average annual inflation rate.
 
The report depends more on what managers say than on hard statistical data, FREN Director Jelena Zarkovic Rakic said.
 
 


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta