Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Otkazana prodaja imovine "Nitex"-a
Stečajni upravnik industrije tekstila "Nitex" otkazao je prodaju pokretne i nepokretne imovine tog preduzeća.

Kako je navedeno u obaveštenju, stečajni upravnik je pozvao sva lica koja su otkupila dokumentaciju za kupovinu da se jave povereniku stečajnog upravnika radi vraćanja uplaćenih iznosa.

O načinu i uslovima prodaje stečajnog dužnika sva zainteresovana lica biće obaveštena u skladu sa odredbama Zakona o stečaju.


Bilans srpske privatizacije - prosečan
O uspešnosti naše privatizacije ne postoje neke studije koje bi konkretno svele bilans, ali pojedinačne analize pokazuju da je kod nas taj model sproveden srednje uspešno u odnosu na slične zemlje srednje i istočne Evrope. To je stav ekonomiste Gorana Nikolića, koji kaže da takav rezultat pokazuje više parametara.


– Poništeno je između 25 i 30% privatizacija, a sa sličnim državama iz ovog dela Evrope "poklapa" se i rast BDP-a od 2000. kao početne godine kada se krenulo u ovaj proces. Ono što zamračuje sliku je stanje koje smo imali devedesetih godina, a što nisu imale druge zemlje. Reč je o ogromnim gubicima zbog izolacije i o tome što su nam mnoga tržišta bila nedostupna. Kasnije bismo i s najpametnijim ljudima na čelu zemlje teško mogli da nadoknadimo zaostatak – naglašava Nikolić.

Autor knjige "Pokazatelji spoljnotrgovinske razmene Srbije sa EU i svetom" dodaje da je politika koja se vodi u prethodnih 15 godina kada je reč o privatizacijama konzistentna i da ne zavisi od promene vladajućih stranaka.

– Proces treba zaokružiti tako što će se pronaći rešenje i za preostala preduzeća. Realno je da se možda prodaju neki delovi tih firmi koji mogu da funkcionišu, da se spasu od najgoreg ishoda – ubeđen je Nikolić.

Na pitanje da li je privatizacija uticala na produbljenje socijalnih razlika, on odgovara da je neminovno da svaki takav proces podigne nivo nejednakosti.

– To je cena, jer je u suprotnom socijalističkom modelu dolazilo do velike redistribucije novca kojim je država konstantno pokrivala velike gubitke preduzeća s lošim rezultatima. Sada taj sistem diktiraju potrebe tržišta i one mnogo više utiču na to kako funkcioniše jedno preduzeće, čime se bavi, a time i da li će opstati – dodaje Nikolić.

Za njega primer kraja gde su prilagođavanje tržištu i transformacija zaokruženi jeste opština Ivanjica.

– Ako se izuzmu poslovi u javnom sektoru i državnim službama, svi su zaposleni u fabrikama koje se bave preradom drveta, skladištenjem i distribucijom malina i delimično u tekstilnoj industriji. U tim firmama je po nekoliko stotina ljudi. I pojedinačni poljoprivrednici imaju više posla nego ikad. Sve je prilagođeno resursima ovog kraja, a umesto toga ovde su nekada bili giganti s viškom radnika. Za te kompanije uvozila se i sirovina iz drugih delova zemlje, dok je sirovina iz ivanjičkog kraja vožena negde drugde. Sada toga nema. Istovremeno, radna snaga jeste jeftina, ali ta privreda ne košta državu i ne pravi izdatke – smatra Nikolić.

Čitav prehrambeni kompleks po njemu je danas dobar primer privatizacije, "zato što odgovara potražnji, i samo srpsko tržište je dovoljno, jer na hranu otpada 40% svih prihoda".

– A za industriju poput mašinske, u kojoj ne možemo sami da se nadmećemo u svetu, potrebne su investicije kompanija iz inostranstva koje su već osvojile neka tržišta – kaže Nikolić.

Naučni savetnik Instituta za evropske studije kaže da su primeri preduzeća u državnom vlasništvu koja bi mogla da izađu na "zelenu granu" firme poput "Galenike", "Vršačkih vinograda" ili Poljoprivrednog kombinata "Beograd".

– Ako država tu postavi ozbiljan menadžment, reprogramira dugove, ona bi mogla da budu vrlo interesantna potencijalnim kupcima – zaključuje Nikolić.

Za prevare bila potrebna mreža pomoćnika

Na pitanje kako je došlo do onih privatizacija koje danas veći deo javnosti u Srbiji naziva pljačkaškim, Nikolić odgovara da je zbog jednog broja ljudi koji su zloupotrebili proces privatizacije sada stvoren opšti utisak da je kompletna tranzicija u našoj zemlji nešto negativno.

– Bilo je prevara, ali ni to nije bilo lako izvesti, potrebno je da neko ima čitavu mrežu svojih pomoćnika i logistiku da bi mogao nešto da ukrade. Toga je bilo i u nama sličnim državama. Svako ko uporedi statistike, pre svega u zemljama istočne i centralne Evrope, uveriće se u to. Kako dohodak opada povećava se i broj onih koji su spremni da traže mito, od vrha do najmanjeg činovnika – zaključuje Nikolić.


Dobit NLB Grupe u prvih šest meseci 2015. iznosi 53,4 mil EUR
Dobit NLB Grupe posle poreza zarađena tokom prvih šest meseci 2015. iznosi 53,4 mil EUR, što je povećanje od 57% u odnosu na isti period prošle godine. Rezultat performansi NLB Grupe je još uvek pod većinskim uticajem rezultata performansi NLB d.d. koja je generisala 40,1 mil EUR neto dohotka.

Profit pre nego što se oduzme kamata, porez na dobit i amortizacija (EBITDA) je bio na nivou prve polovine 2014. godine, pošto se povećao za 25% u poređenju sa istim periodom 2014. godine (za 21,2 mil EUR), bez uzimanja jednokratnih efekata poslovanja u obzir.

Tokom prve polovine 2015. godine NLB je odobrila 274,9 mil EUR novih kredita korporativnom sektoru, od čega je nešto manje od 181 milion dugoročno. Novoodobreni krediti za stanovništvo iznosili su 220,9 mil EUR,

Restrukturiranje banke tokom 2013. i 2014. godine obnovilo je poverenje klijenata, povećalo posvećenost NLB tima, pojačalo profitabilnost i stabilnost, a 2015. godina već pokazuje rezultate koraka preduzetih u cilju budućeg razvoja - rekao je Janko Međa, predsednik Upravnog odbora NLB Grupe.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta