Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Forum klastera i malih i srednjih preduzeća Srbije i Češke 13. oktobra u Nišu
U Nišu će 13. oktobra biti održan Poslovni forum klastera i malih i srednjih preduzeća Češke i Srbije. Događaj se realizuje u okviru projekta uspostavljanja trgovinske saradnje između MSP Češke i Srbije, preko klastera.

Projekat sufinansiraju Ministarstvo industrije i trgovine Češke, Razvojna agencija Češke, srpska Kuće klastera, a nefinansijski ga podržavaju Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije i Ambasada Češke u Beogradu, saopštili su organizatori.

Implementiraju ga srpska Kuća klastera i češka Nacionalna asocijacija klastera. Ugovor o saradnji te institucije potpisale su u okviru poslovnih susreta privrednika Češke i Srbije u septembru 2015. godine u Novom Sadu, dodaje se u saopštenju. Poslovni forum klastera i MSP održava se u niškom hotelu Aleksandar.

Kuća klastera će nakon višemesečnog informisanja i identifikacije interesovanja privrednika i klastera za saradnju sa partnerima iz Češke, ugostiti više od 60 privrednika i klastera iz Srbije, 12 predstavnika Češke klasterske zajednice i tom prilikom doprineti ostvarenju više od 30 B2B, C2B i C2C sastanaka.

Kako je navedeno, saradnja će biti uspostavljena u sledećim oblastima: priprema projekata za EU fondove; prerada hrane; velnes i zdravstveni turizam; metalski sektor; mašinska industrija; pakovanje, hemijska industrija, bio medicina, reciklaža/prikupljanje i tretiranje otpada; energetika, ekologija, nafta i gas.

Zatim, u sektorima drvnoprerađivačka industrija; proizvodnja nameštaja; nanotehnologija - poljoprivreda i prehrambena industrija; hemijska industrija (proizvodnja plastičnih materijala); tekstilna industrija – funkcionalne membrane, primena specijalnih kompozitnih nanofibrantnih prediva; reciklaža/prikupljanje otpada i tretiranje – sanacija opasnih zagađivača, nano filteri (vazduh, vode, gasovi).


Gebi kupio mlin i silos fabrike Fidelinka u Bajmoku
Objekti nekadašnje subotičke Fidelinke, u obližnjem Bajmoku, prodate su na petoj licitaciji čantavirskom preduzeću Gebi. Silos, mlin i okolni objekti kupljeni su po početnoj ceni od 90,4 miliona dinara.

Predstavnici preduzeća Gebi su u junu ove godine kupili silos Fidelinke, takođe u Bajmoku, za 97 miliona dinara.

Od nekretnina koje su svojevremeno pripadale Fidelinki, za prodaju je ostao još samo jedan maloprodajni objekat u Bajmoku.


Najveći poreski dužnici Zastava oružje, Resavica, Mostogradnja, FAP, IMR...
Poreska uprava Srbije objavila je spisak najvećih poreskih dužnika na kraju juna ove godine na kojem su 358 aktivnih preduzeća, 917 firmi koje su u stečaju i 96 u privatizaciji.

Preduzeće Zastava oružje iz Kragujevca sa dugom od 8,19 milijardi dinara je najveći dužnik među preduzećima koja su u postupku konverzije vlasništva. Slede Krušik iz Valjeva (2,55 milijardi), PTT Namenska iz Trstenika (2,25 milijardi), Sloboda iz Čačka (1,6 milijardi).

Javno preduzeće za podzemnu eksploataciju uglja Resavica sa dugom od 6,45 milijardi dinara je najveći dužnik među firmama koje su u postupku privatizacije.

Na toj listi su i Zastava kamioni iz Kragujevca (2,58 milijardi), Yumco iz Vranja (2,03 milijarde), Industrija obuće Beograd (1,21 milijarda), Lasta iz Beograda (1,09 milijardi), Grupa Zastava vozila iz Kragujevca (1,06 milijardi).

Beogradska Mostogradnja je najveći dužnik na spisku preduzeća koja su u postupku reorganizacije i ima neizmirene obaveze od 4,05 milijardi dinara, zatim Fabrika automobila Priboj (3,39 milijardi), Industrija motora Rakovica (3,10 milijardi), Trayal korporacija iz Kruševca (2,19 milijardi), Rudnici bakra RTB Bor (1,30 milijardi).

Najveći poreski dužnik među aktivnim preduzećima na kraju juna bila je kompanija Borba čiji je dug 1,96 milijardi dinara. Sledi Lola livnica iz Beograda (1,05 milijardi) i Mera invest iz Beograda (952 miliona).

Među najvećim dužnicima su i preduzeća Navip, Komgrap, Novosti, Ratko Mitrović, Rudnap.

Najveći dužnici među preduzećima u stečaju su Beobanka čiji je dug 31,57 milijardi i Investbanka sa dugom od 23,68 milijarde dinara. Na toj listi su u Magnohrom, Farmakom, BIP, Beohemija, Zekstra, Agroživ.

Na spisku poreskih dužnika je 1.181 preduzetnik a najveći dug ima Čičić Dragana, vlasnik proizvodno-trgovinske radnje Drvoplast iz Kraljeva čiji je dug 123,6 miliona dinara.


Uhvati talas - Drugi panel Art parlamenta 17. oktobra u galeriji Progres
Panel diskusija Art parlamenta pod nazivom Uhvati talas, biće održana u ponedeljak 17. oktobra u galeriji Progres sa početkom u 20 časova.

Ovoga puta govori se o važnim premisama novog talasa ekonomije, ekonomije deljenja (sharing economy) i domaćem primeru zaživelom u praksi ShareArt, a potom o podršci poslovanju i HR trendovima.

Magistar ekonomskih nauka i umetnica, Gordana Tomić, koja je osnivač Art parlamenta i jedan od organizatora panela, kroz koncept shareart-a ističe važnost umetnosti i dovodi u vezu značaj kulturne potrebe pojedinca i socijalne korporativne odgovornosti.

Panel povezuje ljude iz sveta biznisa i umetnosti, kao što to već dve godine na veoma jedinstven način radi Art parlament, kroz HR programe kreativne motivacije zaposlenih i kroz umetničko uređenje prostora.

Značajan i interesantan panel trebalo bi da privuče pažnju svim onima iz poslovnog sveta, čiju menadžersku sposobnost prožima globalna potreba motivacije zaposlenih, saopštili su organizatori Panela.

- Kompanije koje imaju razvijene HR sektore i lideri koji vode brigu o zaposlenima unutar njih, imaće priliku da se na panelu upoznaju sa novim talasom trendova u u HR-u: millenials, work-life ciklusi i kreativna motivacija.

Panel će pratiti izložba savremene umetnosti ShareArt i to dela velikih formata, iz poslovne kolekcije Artoteke Art parlamenta, namenjene rentiranju kompanijama.

Organizatori savetuju posetiocima da ponesu vizit karte, kako bi mogli da učestvuju u najavljenoj nagradnoj igri.


Kako restartovati privredu - Ekonomski samit 17. i 18. oktobra u Beogradu
Grčka TGI Grupa International u saradnji sa Ministarstvom finansija i Privrednom komorom Srbije organizovaće 17. i 18. oktobra Ekonomski samit u hotelu Metropol Palace u Beogradu. Glavna tema biće kako restartovati privredu i trasirati put u Evropsku uniju.

Govoriće se i o globalnom pomeranju centara moći i njegovom uticaju na region i ojačavanju regionalne saradnje, kao jednom od ključnih faktora napretka celog regiona. Teme diskusije će biti i zdravstvo, rad i državna uprava, kao i pitanja energetske sigurnosti i efikasnosti, razvoja poljoprivrede i agroindustrije, a biće reči i o potencijalu preduzetništva u Srbiji.

Na skupu će govoriti predstavnici Vlade Srbije, Republike Srpske, Evropskog parlamenta, Delegacije EU u Srbiji, ambasadori, privrednici i bankari.


Over 30 Italian construction companies to arrive to Belgrade
The conference called Italy & Serbia: Building Together, dedicated to construction and focusing on infrastructures in transport, utility services, energy, healthcare and tourism and the issues of urban and spatial planning, will be held in Belgrade on October 19-20, reported the Italian Trade promotion Agency ICE.

– There is great interest of Italian companies in the Serbian market, as confirmed by a large number of applications for the upcoming Belgrade gathering – says Giovanni Mafodda, director of ICE Belgrade.

– The initiative was started as part of an all-encompassing action of promoting and internationalizing Italian companies form the sector of construction and planning activities – Mafodda explains.

The action is being carried out by ICE in cooperation with Italian associations which bring together companies from the following areas: ANCE – Italian Construction Contractors  Association (with over 20,000 members) and OICE – the association for engineering, architecture and technical and economic consulting (with over 450 members).

More than 30 Italian companies will take part in the gathering, which is supported by the Embassy of Italy in Belgrade. They will be addressed by high representatives of Serbian institutions and organizations in charge of the relevant sectors. They will present the most important projects in individual areas.

At the same time, Italian companies will have the opportunity to meet their Serbian colleagues and get a complete picture of the construction sector in Serbia.

As Mafodda emphasizes, the interest of Italian companies in Serbia does not only pertain to entering the construction market, but is to a great extent directed towards establishing the cooperation with Serbian companies on different levels.

– In that sense, through this conference, we aim to provide information on circumstances and possibilities of doing business in Serbia, on the one hand, through presenting projects, primarily those defined by the Government of Serbia as priorities, as well as those pertaining to Serbia and the region, and, on the other hand, through presenting concrete experiences of Italian construction companies in Serbia. At the same time, we wish to provide all the necessary support to Italian companies which offer or seek cooperation with Serbian partners for activities in Serbia and potential joint ventures in third markets. Our Belgrade office is available to Serbian companies from the construction, engineering and planning sector, interested in meeting the Italian companies which will take part in the upcoming gathering – Mafodda announced.


Jobs for 6,600 workers – Government approves new incentives for investors
At yesterday-s session of the Economic Development Council of the Government of Serbia, the decision to allocate incentives for investments to several companies which will create 6,600 new jobs in Belgrade, Sombor, Nis, Krusevac, Prokuplje, Secanj and Pecinci was reached, the Ministry of economy reported.

The total amount of investments exceeds EUR 90 million.

Incentives are handed out by the state in line with the Law on Investment to the end of stimulating new investments and creating new jobs.

Decisions on allocation of incentives are made following the proposal by the Economic Development Council, made up of ministers of economy, finance, labor and employment, representatives of the Chamber of Commerce of Serbia and the Development Agency of Serbia.

At the fifth session of the Economic Development Council of the Government of Serbia, the participants were Minister of Economy Goran Knezevic, Minister of Labor, Employment, Veteran and Social Policy Aleksandar Vulin, president of the Chamber of Commerce of Serbia, Marko Cadez, and representatives of the Development Agency of Serbia.


Od aerodroma bez putnika do najvećeg rasta u regionu
Do prošle godine poznat kao aerodrom bez putnika, niški Konstantin Veliki sada je aerodrom sa najvećim rastom u regionu. Niske cene karata privlače putnike iz celog regiona, pa po broju putnika obara rekorde iz svoje ranije istorije. Prošle godine bilo ih je oko 36.000, a ove već u septembru duplo više.

Kolika je popunjenost letova, na aerodromu kažu da je to poslovna tajna kompanija, a slika kaže – više od 90%. Na letu za Malme su turisti, oni koji su na privremenom radu ili poslovni ljudi. Neki od putnika za Švedsku izračunali su da, iako imaju bliže aerodrome, jeftinije im je da plate i prevoz do Niša i avionsku kartu.

Procene su bile da će iz Niša najviše leteti putnici sa juga, ali dolaze iz svih krajeva. Sada Niš cenom privlači putnike, a cenom su najpre privukli i dve velike low-cost kompanije – Wizz Air i Ryanair.

- Usvojen je cenovnik koji je izuzetno konkurentan u odnosu na sve aerodrome iz okruženja, geografski položaj je takođe bitan, a turistički potencijal jedan od presudnih faktora - kaže Ivanka Stanisavljević, PR aerodroma Konstantin Veliki.

Sada je iz Niša šest linija, a najavljeno je uvođenje još tri.

Niške cene ili niske cene privlače i one koji nikada ranije nisu leteli, pa sa tim zahtevom zovu turističke agencije.

- Da li možemo mi da krenemo ujutru da se vratimo uveče, samo malo da se provozamo? Tako da je to i za one putnike koji žele samo da vide kako je to biti u avionu i leteti jer su cene niže od autobuskih - kaže Lidija Stanković, agencija Aeroturs.

Iz Niša može da se leti do Berlina i drugih destinacija u Nemačkoj, do Švedske, Švajcarske, Slovačke, uskoro i do Holandije, a za najavljenu liniju do Milana u Italiji prve cene karata bile su 5 EUR.


Funds for feasibility study and planning of Pancevo-Timisoara highway approved
The strategic project of the preparation of the feasibility study and the planning of the Pancevo-Alibunar-Vrsac-Timisoara highway was approved at the second meeting of the Joint Supervision Board of the Interreg-IPA cross-border cooperation program of Romania and Serbia, as announced by the Romanian portal Tion.ro and reported by BRCT Timisoara.

The project is worth EUR 9.3 million and will for the most part be financed by the IPA cross-border cooperation program, with the mandatory participation of the two states. The implementation period is 42 months.

The Roads of Serbia and the Ministry of Construction, Transport and Infrastructure and representatives of the competent ministry and institutions in Romania should soon sign an agreement on carrying out this strategic project.

The Pancevo-Alibunar-Vrsac-Timisoara highway, with 130 km of length, should be a part of Corridor 11, which is a great chance for the development of the South Banat district and drawing foreign investments.

As the eVrsac portal writes, the construction of a highway through South Banat is important especially considering the fact that the Vatin border crossing at Vrsac is the busiest checkpoint on the border with Romania and the fact that numerous Italian companies which operate in the Timisoara area need to connect to the Port of Bar in Montenegro.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta